{"id":141412,"date":"2014-03-25T08:58:30","date_gmt":"2014-03-25T07:58:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=141412"},"modified":"2014-03-25T08:58:30","modified_gmt":"2014-03-25T07:58:30","slug":"cia-snajka-cia","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/03\/25\/cia-snajka-cia\/","title":{"rendered":"CIA, snajka, CIA"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Filip Rauni\u0107<\/strong><\/p>\n

Odnosi i komunikacija izme\u0111u ameri\u010dke tajne slu\u017ebe CIA-e i onih koji su joj formalno nadre\u0111eni \u010desto su bili nedefinirani i konfuzni: za vrijeme predsjednikovanja Ronalda Reagana, hodnicima te slu\u017ebe kru\u017eila je \u0161ala kako nitko sa sigurno\u0161\u0107u ne mo\u017ee re\u0107i \u0161to se i s kojim efektom odvija izme\u0111u predsjednika, koji je slabo \u010duo, i tada\u0161njeg direktora Agencije, koji je nerazgovijetno govorio.<\/p>\n

\"\"<\/a>Nedavno je pak senatorica Kalifornije Dianne Feinstein u svojem \u010detrdesetminutnom govoru pred Senatom o\u0161tro kritizirala CIA-u, optu\u017eiv\u0161i je za kr\u0161enje ameri\u010dkog ustava. Dianne Feinstein je na \u010delu Odbora za obavje\u0161tajnu zajednicu ameri\u010dkog Senata, koji je formiran nakon afere Watergate i od tada formalno nadre\u0111en Agenciji. Osim za kr\u0161enje Ustava, senatorica je optu\u017eila CIA-u za kr\u0161enje 4. amandmana i kompjutorsku prevaru; prema njoj, CIA-a je Odboru uskratila dio dokumenata o ispitivanjima i mu\u010denjima koja su se doga\u0111ala za predsjednika Georgea Busha mla\u0111eg, a Agencija se na\u0161la i pred optu\u017ebama da je hakirala i nadzirala ra\u010dunala djelatnika Odbora. Senatorica je naposljetku od tajne slu\u017ebe zatra\u017eila da prizna svoja (ne)djela i da se za njih ispri\u010da.<\/p>\n

Ako su senatori\u010dine optu\u017ebe istinite, jasno je da je kr\u0161enje ustava ozbiljnije od njezine povrije\u0111ene ta\u0161tine i da zahtijeva o\u0161tre sankcije. No nekoliko sati nakon njezina istupa, oglasio se i biv\u0161i djelatnik CIA-e i NSA-a, zvi\u017eda\u010d Edward Snowden, nazvav\u0161i ga \u201cMerkel efektom\u201d i optu\u017eiv\u0161i Dianne Feinstein za licemjerje. Snowden je za ameri\u010dku TV ku\u0107u NBC rekao kako je jasno da je CIA poku\u0161ala sakriti dokumente vezane uz ispitivanje svojih nadglednika u Senatu, \u0161to svakako jest ozbiljan ustavni problem, no da je podjednako, ako ne i vi\u0161e, zabrinjavaju\u0107e \u0161to izabrani du\u017enosnik ne mari za milijune obi\u010dnih gra\u0111ana kojima tajne slu\u017ebe povre\u0111uju prava, sve dok ta ista prava ne budu naru\u0161ena i njemu osobno, \u0161to tada postaje prvorazrednim skandalom. Naime, pro\u0161le je godine Dianne Feinstein branila pravo tajnih slu\u017ebi na prislu\u0161kivanje milijuna gra\u0111ana, rekav\u0161i kako to \u201cpridonosi nacionalnoj sigurnosti\u201d. Sada, osim nadziranja od strane CIA-e (a valjda prema onoj Benjamina Franklina kako \u010dovjek koji je zbog sigurnosti spreman \u017ertvovati slobodu ne zaslu\u017euje ni jedno ni drugo), senatorici i Odboru prijeti i kazneni progon. Naime, Agencija je optu\u017eila djelatnike Odbora i njegovu predsjednicu za izno\u0161enje tajnih dokumenata iz CIA-inih ureda i njihovo preseljenje u svoje prostorije na Capitol Hillu, \u0161to Agencija smatra kaznenim djelom, a FBI je pokrenuo istragu. Dok senatorica govori kako je to poku\u0161aj zastra\u0161ivanja Odbora koji radi svoj posao, ugledni ameri\u010dki \u010dasopis \u201cForeign Policy\u201d u \u010dlanku naslovljenom \u201cLajanje ili ugriz\u201d konstatira kako je Dianne Feinstein objavila rat CIA-i, pitaju\u0107i se koliko je daleko spremna u njemu i\u0107i.<\/p>\n

Senatorica je sada pred izborom: ili \u0107e, kao i ranije, sve ostati na verbalnim kritikama a tajne slu\u017ebe nastaviti raditi po svome ili \u0107e konkretnim mjerama poku\u0161ati sprije\u010diti nedopu\u0161teni rad sigurnosnih agencija. A utjecaja i metoda za to, barem formalnih, ima. Mehanizmima koje joj nudi pozicija mogla bi zaustaviti imenovanja na klju\u010dne agencijske pozicije \u0161to ih predla\u017ee Bijela ku\u0107a i pokrenuti ve\u0107u istragu o CIA-inom nadzoru Senata; zadu\u017eena je i za alociranje sredstava prema Agenciji, \u0161to se \u010dini najva\u017enijom i najmo\u0107nijom ovla\u0161\u0107u kojom bi toj slu\u017ebi mogla uvelike smanjiti financije \u0161to joj stoje na raspolaganju.<\/p>\n

Osim Snowdena, nekoliko sati nakon govora Dianne Feinstein oglasio se i direktor CIA-e John Brennan, kojeg je na tu funkciju prije ne\u0161to vi\u0161e od godine imenovao Odbor s kojim je sada u sukobu: on je odbacio sve optu\u017ebe, rekav\u0161i kako je senatori\u010dina verzija doga\u0111aja jako daleko od istine. Dodao je kako Agencija ne \u0161pijunira senatore, po\u0161tuju\u0107i podjelu mo\u0107i izme\u0111u njih kao izvr\u0161ne i Senata kao zakonodavne vlasti. Nije, me\u0111utim, razjasnio ho\u0107e li i kada CIA ponuditi svoju verziju doga\u0111aja.<\/p>\n

Dan nakon \u0161to je afera iza\u0161la u javnost, predsjednik Barack Obama kazao je da podr\u017eava objavljivanje izvje\u0161\u0107a Senata o kontroverznom programu ispitivanja i mu\u010denja, no da njegovoj funkciji ne prili\u010di mije\u0161anje u sukob izme\u0111u Senata i sigurnosne slu\u017ebe. Bijela ku\u0107a ve\u0107 se dulje zauzima za objavljivanje tih dokumenata, ka\u017eu zato da bi javnost prosudila o CIA-inim djelatnostima, po\u0161to je 2009. po\u010dela istraga o tzv. pobolj\u0161anim tehnikama ispitivanja, kori\u0161tenima u vrijeme predsjednika Busha. Demokratska senatorica Dianne Feinstein podr\u017eala je NSA-ino prislu\u0161kivanje, koje se smatra Obaminim programom, ali je o\u0161tro osudila CIA-ine metode, koje su ostav\u0161tina predsjednika Busha.<\/p>\n

Tajni centri za ispitivanje nisu nikakva novost u CIA-inom operativnom djelovanju: s njima je slu\u017eba krenula ubrzo nakon svog osnutka sredinom pro\u0161log stolje\u0107a, pa su oni postojali u Njema\u010dkoj, Japanu i Panami, kao i za operacije \u201cFeniks\u201d u Vijetnamu. Me\u0111utim, nakon teroristi\u010dkih napada na njujor\u0161ke \u201cBlizance\u201d 11. rujna 2001., predsjednik Bush je tajnim slu\u017ebama dao ovlasti koje dotada nisu imale. NSA-a je dobila pravo na prislu\u0161kivanje unutar granica SAD-a i to bez sudskog naloga, a CIA pravo da osumnji\u010dene preda stranim sigurnosnim agencijama koje \u0107e bilo kojom raspolo\u017eivom metodom iznuditi priznanje, \u0161to \u0107e ga potom Agencija, odnosno njezini nalogodavci, uzeti za relevantno i osloniti se na njega u svojim izvje\u0161tajima i djelovanjima. Takav program autorizirao je predsjednik Bush, a zabranio Obama ubrzo nakon dolaska na vlast u sije\u010dnju 2009. godine.<\/p>\n

Osim \u0161to su ti podaci dobiveni na krajnje pravno i moralno neprihvatljiv na\u010din, diskutabilan je i njihov kredibilitet, \u0161to je potvrdio i niz krivih procjena Agencije, od kojih je razorne posljedice imala dezinformacija o ira\u010dkom oru\u017eju za masovno uni\u0161tenje, \u0161to je SAD-u dalo opravdanje da krene u rat. Priznanje o ira\u010dkom oru\u017eju za masovno uni\u0161tenje mu\u010denjima je iznudio EGID, tajna slu\u017eba svrgnutoga egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka, kojoj je na \u010delu bio jedan od najmo\u0107nijih svjetskih obavje\u0161tajaca Omar Sulejman, koji se poslije Mubaraka poku\u0161ao kandidirati za egipatskog predsjednika, ali mu je to onemogu\u0107ila tamo\u0161nja komisija.<\/p>\n

CIA je oduvijek bila slu\u017eba koja voli sama pisati svoju povijest, a dugu tradiciju opiranja promjenama i nadzoru od strane predsjednika ili bilo kakvih regulatornih tijela nastavlja i danas. Otvorena fronta izme\u0111u Agencije i Senata mogla bi se razrije\u0161iti intervencijom nekog tre\u0107eg tijela \u2013 Bijele ku\u0107e (unato\u010d Obaminom obe\u0107anju o nemije\u0161anju u sukob) ili pravosu\u0111a. Senatorici Feinstein zasmetalo je kr\u0161enje privatnosti i 4. amandmana tek kada je to osjetila na svojoj ko\u017ei. Sli\u010dno bismo mogli re\u0107i i za SAD, koji nastupa puno revnije, odlu\u010dnije i djelotvornije kada se treba pobrinuti za po\u0161tovanje demokratskih standarda \u0161irom svijeta, nego kada te kriterije treba primijeniti u unutarpoliti\u010dkoj areni.<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

CIA je oduvijek bila slu\u017eba koja voli sama pisati svoju povijest, a dugu tradiciju opiranja promjenama i nadzoru od strane predsjednika ili bilo kakvih regulatornih tijela nastavlja i danas.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-141412","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/141412","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=141412"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/141412\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=141412"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=141412"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=141412"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}