{"id":140714,"date":"2014-03-17T16:13:05","date_gmt":"2014-03-17T15:13:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=140714"},"modified":"2014-03-17T16:13:05","modified_gmt":"2014-03-17T15:13:05","slug":"sta-ce-biti-za-100-godina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/03\/17\/sta-ce-biti-za-100-godina\/","title":{"rendered":"\u0160ta \u0107e biti za 100 godina"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/03\/sat.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-140715\" title=\"sat\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/03\/sat-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Prema ocjeni vode\u0107ih svjetskih ekonomista, 2114. godine robota \u0107e biti svuda, u Sibiru \u0107e se uzgajati poljoprivredne kulture, a ljudi \u0107e u prosjeku \u017eiveti po 100 godina.<\/p>\n<p>&#8220;Ljudi \u0107e biti efikasniji zahvalju\u0107i ljekovima koji pobolj\u0161avaju koncentraciju, memoriju, pa \u010dak i inteligenciju. \u017divje\u0107emo u prosjeku po 100 godina a mo\u017eda \u0107emo imati po nekoliko supru\u017enika za razli\u010dite faze na\u0161eg \u017eivota&#8221;, neka su od predvi\u0111anja vode\u0107ih ekonomista objavljenih u knjizi Ignacia Palasiosa-Herta &#8220;Kroz sto godina.<\/p>\n<p>Prema vi\u0111enju ekonomskih stru\u010dnjaka, \u017eivot ljudi za 100 godina li\u010di\u0107e na nau\u010dno-fantasti\u010dne filmove Robot ili Matriks.<\/p>\n<p>&#8220;\u017divje\u0107emo u najgorem snu o jednoj ekonomiji, roboti \u0107e preuzeti u potpunosti proizvodnju, \u010dak i samu proizvodnju robota&#8221;, predvi\u0111a Robert Solou, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1987.<\/p>\n<p>&#8220;Interakcija licem u lice \u0107e biti sve manje potrebna zbog tehnolo\u0161kog razvoja. Realna fizi\u010dka blizina bi\u0107e neophodna jedino radi seksualnog iskustva&#8221;, procjenjuje ekonomista Alvin Rot sa univerziteta iz Stanforda.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina ekonomista smatra da \u0107e biti neophodno mnogo napora kako bi se usporilo globalno zagrijavanje. U tom pogledu je najpesimisti\u010dniji ameri\u010dki ekonomista Angus Deatin koji smatra da \u0107e se ljudi suo\u010diti sa velikim patnjama i razaranjima usled klimatskih promjena prije nego \u0161to shvate neophodnost da preduzmu ne\u0161to u tom pogledu. Pojedini ekonomisti klimatsko zagrijavanje vide kao priliku za otvaranje plovnih puteva Arkti\u010dkim okeanom ili za razvijanje poljoprivrede u Sibiru.<\/p>\n<p>\u0160panski ekonomista Andreu Mas-Kolel je najoptimisti\u010dniji u svojim predvi\u0111anjima, smatraju\u0107i da \u0107e se ljudi postepeno navikavati i prilagoditi na nove klimatske uslove na Zemlji, i da \u0107e za 100 godina uspjeti da u potpunosti elimini\u0161u siroma\u0161tvo u svijetu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema ocjeni vode\u0107ih svjetskih ekonomista, 2114. godine robota \u0107e biti svuda, u Sibiru \u0107e se uzgajati poljoprivredne kulture, a ljudi \u0107e u prosjeku \u017eiveti po 100 godina. &#8220;Ljudi \u0107e biti efikasniji zahvalju\u0107i ljekovima koji pobolj\u0161avaju koncentraciju, memoriju, pa \u010dak i inteligenciju. \u017divje\u0107emo u prosjeku po 100 godina a mo\u017eda \u0107emo imati po nekoliko supru\u017enika za [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-140714","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/140714","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=140714"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/140714\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=140714"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=140714"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=140714"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}