{"id":140550,"date":"2014-03-16T07:17:41","date_gmt":"2014-03-16T06:17:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=140550"},"modified":"2014-03-15T14:27:44","modified_gmt":"2014-03-15T13:27:44","slug":"za-radnicku-ljudsku-demokratiju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/03\/16\/za-radnicku-ljudsku-demokratiju\/","title":{"rendered":"Za radni\u010dku, ljudsku demokratiju"},"content":{"rendered":"

Autor: Goran Borkovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Prije dva tjedna u ljubljanskom hotelu Union odr\u017ean je utemeljiteljski kongres Ujedinjene ljevice \u010dije je osnivanje podr\u017eao i predsjednik gr\u010dke Syrize Alexis Tsipras. Ujedinile su se Inicijativa za demokratski socijalizam (IDS), Demokratska stranka rada (DSD) i Stranka za odr\u017eivi razvoj Slovenije i ekosocijalizam (TRS) s ciljem da zajedni\u010dki istupe na izborima za Europski parlament, koji \u0107e se odr\u017eati 25. svibnja. \u201eSvi se nadamo da \u0107e istup na europskim izborima biti samo prvi na\u0161 zajedni\u010dki projekt, jer \u017eelimo izgraditi socijalisti\u010dki pokret u Sloveniji, ka\u017ee u razgovoru za Forum.tm Luka Mesec, koordinator Ujedinjene ljevice.<\/p>\n

\"\"<\/a>U Sloveniji ve\u0107 postoje lijeve stranke, odnosno one koje se barem deklariraju tako. \u0160to \u0107e Udru\u017eena ljevica ponuditi bira\u010dima, a \u0161to im ve\u0107 nije bilo ponu\u0111eno?<\/em><\/p>\n

Sli\u010dno kao i u Hrvatskoj, ni u Sloveniji parlamentarna ljevica vi\u0161e nema nikakve veze s lijevim politikama. Trenutno na vlasti imamo takozvanu ljevicu, ali ona u biti samo nastavlja politike prija\u0161nje desni\u010darske vlade. Upisala je fiskalno pravilo u Ustav, promijenila Ustavne odredbe o referendumu na kojem sada vi\u0161e nije mogu\u0107e odlu\u010divati o stvarima koje imaju “fiskalne posljedice”, utemeljila je tzv. lo\u0161u banku koja \u0107e pokrivati gubitke financijskog sektora, a u planu ima i \u0161iroku privatizaciju dr\u017eavne imovine. Ide se u rasprodaju tvrtki kao \u0161to su Telekom, Elan, Mercator, kao i prometne infrastrukture poput Luke Kopar, Aerodroma Ljubljana\u2026<\/p>\n

Ukratko, ova ljevica u godinu dana koliko je na vlasti nije napravila ba\u0161 ni\u0161ta \u0161to bismo mogli nazvati ljevi\u010darskom politikom. U biti, radi sve \u0161to ljevica ne bi smjela raditi, tako da je moj odgovor na pitanje \u0161to \u0107e Udru\u017eena ljevica raditi druga\u010dije, vrlo kratak: sve.<\/p>\n

Gdje je ljevica, ako se mo\u017ee takvom nazvati, zapela nakon sloma socijalisti\u010dkog bloka predvo\u0111enog SSSR-om? \u010cini se da se lijeve partije jo\u0161 tra\u017ee.<\/em><\/p>\n

Mislim da treba govoriti o dvije vrste sloma ljevice u osamdesetima i devedesetima. S jedne strane, slomila se komunisti\u010dka ljevica, kojoj je propao projekt realnog socijalizma, a s druge je strane propala i socijaldemokratska ljevica, zajedno s projektom “keynesijanizma”. Obadvije su bile pora\u017eene i kao veliki povijesni pobjednik nametnuo se liberalizam, nova vjera u racionalnost tr\u017ei\u0161nog mehanizama koju su preuzele sve politi\u010dke opcije, ne samo na zapadu, nego i u dr\u017eavama biv\u0161eg isto\u010dnog bloka.<\/p>\n

Smatram da je druga velika pogre\u0161ka ljevice bila defetisti\u010dko povla\u010denje iz ekonomskih rasprava, tako da je recesiju do\u010dekala potpuno nespremna. U krizi, koja je najve\u0107a kriza kapitalizma nakon velike depresije u tridesetim godinama pro\u0161log stolje\u0107a, ljevica u po\u010detku nije znala ponuditi alternativni projekt liberalnom kapitalizmu. Pet godina poslije, zbog nedostatka alternative, jo\u0161 dominira neoliberalni diskurs, i dalje u Europi dr\u017ee neospornom hegemoniju istih partija kao i prije krize: konzervativci, liberali, socijaldemokrati, a krizu se jo\u0161 uvijek rje\u0161ava liberalnim politikama. Ljevica se jo\u0161 uvijek stidljivo uspostavlja kao relevantna politi\u010dka platforma.<\/p>\n

Ozbiljne analize politi\u010dkih stru\u010dnjaka utvrdile su razliku u politi\u010dkoj paradigmi ljevice u starim \u010dlanicama EU-a i tranzicijskim dr\u017eavama. Pokazalo se zapravo da su u novim \u010dlanicama lijeve stranke po tradicionalnom definiranju politi\u010dkog spektra zapravo konzervativne ili barem liberalne, dok su desne partije sklonije socijalnim pitanjima, pa samim time i “lijeve”?<\/em><\/p>\n

Mislim da ne postoji takva razlika. Cijeli politi\u010dki spektar \u2013 od konzervativca do socijaldemokrata \u2013 svuda u Europi posljednjih 20 godina provodi liberalnu politiku. Kad su “ljevica” ili desnica prije krize napravili pokoji “lijevi potez”, taj je bio sporadi\u010dan i ne bismo mogli re\u0107i da je zbog njega netko bio \u201cljeviji\u201d. Primjerice, u Sloveniji se desni\u010darska vlast Janeza Jan\u0161e izme\u0111u 2004. i 2008. prve dvije godine pona\u0161ala sasvim liberalno: poku\u0161avala je uvesti jedinstveni porez i inzistirala na privatizaciji, ali na kraju, prije izbora, ljudima je ponudila nekoliko “slatki\u0161a” poput subvencionirane prehrane za djecu u srednjim \u0161kolama, jeftinu godi\u0161nju vinjetu za autoceste po cijeni od 35 eura\u2026 To, me\u0111utim, ne zna\u010di da je bila “lijeva”, “lijevi” su bili samo njezini predizborni manevri.<\/p>\n

Kakve odgovore imate na krizu? Postoji li model izlaska iz recesije? U jednom intervjuu kazali ste da je to demokratski socijalizam. Mo\u017eete li pojasniti \u0161to mislite pod tim terminom?<\/em><\/p>\n

U Inicijativi za demokratski socijalizam pripremili smo program koji smo nazvali “Razvojni model za Sloveniju i EU” u kojem smo predlo\u017eili paket socijalisti\u010dkih politika za izlaz iz krize. Za ilustraciju, ukratko \u0107u opisati ekonomski dio programa za Sloveniju koji je sastavljen od nekoliko koraka.<\/p>\n

Prvo bi se s pomo\u0107u \u201elo\u0161e banke\u201c, koju osniva dr\u017eava, razdu\u017eila slovenska poduze\u0107a i banke, \u010dime bi ih se nacionaliziralo (ako to ve\u0107 nije napravljeno, jer su \u2013 primjera radi \u2013 tri najve\u0107e slovenske banke trenutno u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu).<\/p>\n

U drugom se koraku ne bi i\u0161lo u privatizaciju, kao \u0161to namjerava u\u010diniti ova vlada, nego bi se zadr\u017ealo dr\u017eavno vlasni\u0161tvo. U tom bi slu\u010daju upravljanje bankama preuzeo dr\u017eavni holding, agencija koja u Sloveniji upravlja dr\u017eavnom imovinom, koji bi, u dogovoru s radnicima, postavio krizne uprave u tvrtke kako bi se sanirale uz zadr\u017eavanje radnih mjesta.<\/p>\n

U tre\u0107em koraku intenzivirali bismo ulogu radnika u tim poduze\u0107ima uvo\u0111enjem politike otvorenih knjiga. Zna\u010di da bi svi imali uvid u poslovanje tvrtke, uprave bi bile pod radni\u010dkom kontrolom, uveli bi se radni\u010dki izbori za direktore\u2026 Sli\u010dno bismo poku\u0161ali napraviti i u privatnim poduze\u0107ima kori\u0161tenjem i \u0161irenjem postoje\u0107ih mehanizama upravljanja.<\/p>\n

I na kraju, ali ne i najmanje va\u017eno, dr\u017eavnu imovinu, koncentriranu u dr\u017eavnom holdingu, upotrijebili bismo za koordiniranje privrede, za industrijsku politiku, za izgradnju privrednih lanaca u granama u kojima Slovenija ima potencijale poput drvoprera\u0111iva\u010dke industrije i elektrotehnike te poticali udru\u017eivanje radnika u samoupravne zadruge.<\/p>\n

Ovo rje\u0161enje, naravno, jo\u0161 nije socijalizam, nego tranzicijski program. U kratkom roku takvim mjerama ponovo bismo izgradili privredne kapacitete, ostvarili radna mjesta, snizili nezaposlenost i uveli radni\u010dku demokraciju u poduze\u0107a kao i demokratizirali upravljanje cijele privrede.<\/p>\n

Na\u0161 program, na \u017ealost, jo\u0161 nije preveden na hrvatski, jo\u0161 radimo na tome, ali slovenska verzija je dostupna na na\u0161oj stranici.<\/p>\n

Kakvu Sloveniju \u017eelite vidjeti u skoroj budu\u0107nosti?<\/em><\/p>\n

Sloveniju koja se ne\u0107e vi\u0161e klanjati interesima Bruxellesa i financijskih tr\u017ei\u0161ta. Sloveniju koja \u0107e prekinuti sa \u0161tetnim liberalnim politikama, privatizacijama i mjerama \u0161tednje koje nas vode u siroma\u0161tvo, koja \u0107e se povezivati sa svim dr\u017eavama Europe i svijeta da se zajedno odupremo globalnom kapitalizmu i krenemo alternativnim putem demokracije, me\u0111unarodne solidarnosti i socijalizma. Da zajedno izgradimo svijet u kojem sredstva za proizvodnju u rukama \u0161a\u010dice najbogatijih i njihov motiv proizvodnje ne\u0107e biti profit, nego zadovoljavanje dru\u0161tvenih i ekolo\u0161kih potreba.<\/p>\n

Uskoro \u0107e izbori za Europski parlament na kojima \u0107ete se kandidirati. Kakav je va\u0161 stav prema procesima u Europskoj uniji? Europski ljevi\u010dari imaju niz primjedbi ne samo na prevladavaju\u0107u politiku i mehanizme koji vladaju, nego i na sam ustroj Unije. Ka\u017eete da ste za Europu ljudi, a ne za Europu kapitala.<\/em><\/p>\n

Na\u0161 stav prema EU je, ukratko, sljede\u0107i: EU je organizacija europskoga kapitala, organizacija koja je pod zastavom europskih integracija na kontinent donijela neoliberalizam. Europska unija je uvelike tehnokratska i nedemokrati\u010dna. Za ilustraciju: EU nije demokrati\u010dna ni po vlastitim standardima. Ako bi se, primjerice, EU kandidirala za \u010dlanstvo u EU, ne bi bila prihva\u0107ena zbog deficita vrijednosti koje ona name\u0107e dr\u017eavama kandidatkinjama. Takva Europa nema budu\u0107nosti. U pet godinama krize je prakti\u010dki cijela njezina periferija na rubu bankrota, a ni u centru \u017eivot nije lak. Zbog pritiska konkurencije, na primjer, pla\u0107e Nijemaca stagniraju vi\u0161e od 20 godina, gotovo 20 posto stanovnika je siroma\u0161no, jo\u0161 vi\u0161e na perifernim dijelovima, a nezaposlenost u najja\u010doj dr\u017eavi EU-a je sedam posto. Zbog toga nas ne treba \u010duditi da milijuni radnika diljem Europske unije prosvjeduju ve\u0107 petu godinu i da iz o\u010daja u mnogim europskim dr\u017eavama fa\u0161isti\u010dke snage ponovo di\u017eu glave. Zbog toga mnogi razmi\u0161ljaju o izlasku iz EU-a kao rje\u0161enju, ali to bi bio vrlo riskantan potez. Kad bi, na primjer, neka mala dr\u017eava poku\u0161ala iza\u0107i iz EU-a, za o\u010dekivati je da bi uslijedila prava invazija spekulativnih tr\u017ei\u0161ta na njezinu valutu \u2013 ne zaboravimo, jedan od glavnih argumenata za euro bio je upravo sprje\u010davanje utjecaja spekulanata \u2013 a ubrzo bi uslijedile i sankcije europskih dr\u017eava i posljedi\u010dno jo\u0161 ve\u0107e siroma\u0161tvo.<\/p>\n

U Inicijativi za demokratski socijalizam zato se zala\u017eemo za reformu EU-a. Zahtijevamo demokratizaciju institucija, tra\u017eimo da Europska sredi\u0161nja banka financira dugove europskih dr\u017eava, kako to radi svaka normalna sredi\u0161nja banka, i naposljetku tra\u017eimo da se uz pomo\u0107 mehanizma za stabilizaciju i kohezijske politike provede program gospodarske obnove EU-a, a posebice njezine periferije.<\/p>\n

Znamo da ve\u0107i dio tih ideja ne\u0107emo realizirati kroz parlament. Za ovakve reforme potrebna nam je druga\u010dija snaga: s jedne strane klasna solidarnost radnika EU-a, uz pomo\u0107 lijevih stranaka i sindikata, a s druge strane savez europskih perifernih dr\u017eava, otprilike kao neki novi “pokret nesvrstanih”.<\/p>\n

Kao jedan od uzora naveli ste i gr\u010dku Syrizu. Kongres ujedinjenja do\u0161ao je podr\u017eati i sam Tsipras.<\/em><\/p>\n

Da, Syrizu do\u017eivljavamo kao model nove ljevi\u010darske partije. Naime, Syriza, kao koalicija ljevi\u010darskih stranaka i pokreta, nudi odgovor na pitanje kako \u0107ete povezati radni\u010dku klasu danas, kad vi\u0161e nije homogena, udru\u017eena u velikih tvornicama, nego je razbijena, heterogena, pluralna. Syriza je na to odgovorila povezivanjem 17 stranaka i pokreta u jedinstvenu politi\u010dku snagu. Sli\u010dno su u\u010dinili u Njema\u010dkoj Die Linke i u Francuskoj Front de Gauche. U Sloveniji je poku\u0161aj udru\u017eivanja na ljevici \u2013 Zdru\u017eena levica.<\/p>\n

Kakav odnos imate prema regiji? Mo\u017ee li se ljevica bolje povezati na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije?<\/em><\/p>\n

Sigurno, Inicijativa za demokratski socijalizam ve\u0107 sada ima dobru suradnju sa sli\u010dnim snagama na Balkanu, primjerice s Centrom za radni\u010dke studije i BRID u Hrvatskoj, s Centrom za politike emancipacije i Gerusiju u Srbiji, s Lijevima u Bosni, s pokretom Solidarnost u Makedoniji\u2026 Takvo povezivanje jako je va\u017eno iz vi\u0161e razloga. Sada, kada se ljevica u regiji jo\u0161 uspostavlja, najva\u017enije je da u\u010dimo jedni od drugih. Imamo sli\u010dnu povijesno iskustvo, sli\u010dnu situaciju, sli\u010dne probleme, a ljevica se svuda sve vi\u0161e name\u0107e kao jedina prava politi\u010dka snaga koja stoji vis-\u00e0-vis kapitalizmu.<\/p>\n

U dugoro\u010dnoj perspektivi to je bitno iz dva razloga: da imamo jo\u0161 vi\u0161e kulturnih, ekonomskih i ostalih veza s dr\u017eavama nastalima iz Jugoslavije, koje mo\u017eemo puno bolje iskoristiti, te da, kao \u0161to sam prije rekao, radimo na konceptu novih nesvrstanih na europskoj periferiji, gdje zajedno mo\u017eemo napraviti puno, tako da promijenimo odnose snaga u Europi u korist radnika i u korist periferije.<\/p>\n

Prije nepune dvije godine i Sloveniju su potresali socijalni nemiri. Kakav stav imate prema demonstracijama u BiH i poku\u0161aju upravljanja putem plenuma u toj dr\u017eavi?<\/em><\/p>\n

Zanimljivo je da je u Bosni i Hercegovini, sli\u010dno kao i u Sloveniji, najprije eksplodiralo u nekada\u0161njem industrijskom gradu. Kod nas u Mariboru, a u slu\u010daju Bosne u Tuzli. To potvr\u0111uje ono \u0161to sam ranije rekao, imamo sli\u010dnu povijest, situaciju i problem, zbog \u010dega su nam sli\u010dni i njihovi uzroci. \u0160to se ti\u010de plenuma, jako nam je drago da su radnici shvatili da ih ne\u0107e spasiti nitko izvana te da moraju uzeti stvari u svoje ruke. Nadamo se da je plenum samo po\u010detak i da \u0107e iz toga iza\u0107i jaka socijalisti\u010dka politi\u010dka snaga koja \u0107e se zalagati da se svuda oduzme mo\u0107 iz ruku sada\u0161njih vlasnika i uspostavi radni\u010dka, ljudska demokracija.<\/p>\n

Forum<\/a><\/p>\n

Napomena: Naslov je dao PCNEN<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Luka Mesec: Bez klasne solidarnosti radnika i “pokreta nesvrstanih” perifernih dr\u017eava EU ne\u0107emo se izvu\u0107i iz krize<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-140550","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/140550","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=140550"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/140550\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=140550"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=140550"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=140550"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}