{"id":140465,"date":"2014-03-15T07:51:55","date_gmt":"2014-03-15T06:51:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=140465"},"modified":"2014-03-15T08:21:56","modified_gmt":"2014-03-15T07:21:56","slug":"zasto-je-zijevanje-prelazno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/03\/15\/zasto-je-zijevanje-prelazno\/","title":{"rendered":"Za\u0161to je zijevanje prelazno"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/03\/zevanje.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-140466\" title=\"zevanje\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/03\/zevanje-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/03\/zevanje-150x150.jpg 150w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/03\/zevanje-144x144.jpg 144w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/03\/zevanje-50x50.jpg 50w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/03\/zevanje-70x70.jpg 70w\" sizes=\"(max-width: 150px) 100vw, 150px\" \/><\/a>Zijevanje nema veze s umorom, ve\u0107 s me\u0111usobnom povezanosti i bliskosti izme\u0111u osoba koje zijevaju, tvrde italijanski znanstvenici<\/p>\n<p>\u010cesto govorimo kako je zijevanje zarazno, budu\u0107i da zijevanje jedne osobe u prostoriji \u010desto potakne i druge da po\u010dnu \u010diniti isto. Me\u0111utim, italijanski su znanstvenici prvi put dokazali kako zijevanje nema veze s umorom, ve\u0107 s me\u0111usobnom povezanosti i bliskosti izme\u0111u osoba koje zijevaju, prenosi Hina.<\/p>\n<p>Znanstvenici sa sveu\u010dili\u0161ta u Pisi promatrali su pona\u0161anje 109 ljudi, mu\u0161karaca i \u017eena, razli\u010ditih nacionalnosti i dobi, u njihovim svakodnevnim aktivnostima i bilje\u017eili slu\u010dajeve zaraznog zijevanja. Otkrili su da je ono naj\u010de\u0161\u0107e izme\u0111u izravno povezanih \u010dlanova obitelji, ne\u0161to manje \u010desto izme\u0111u prijatelja, a najrje\u0111e je me\u0111u poznanicima i strancima.<\/p>\n<p>Vremenski razmak izme\u0111u dva &#8220;zijeva&#8221; bio je najve\u0107i u ovoj posljednjoj skupini, \u0161to ponovo sugerira da empatija i obiteljska bliskost igraju ulogu u ovom fenomenu.<\/p>\n<p>Na\u0161e istra\u017eivanje pokazuje da je zaraznost primarno izazvana emotivnom blisko\u0161\u0107u izme\u0111u pojedinaca, a ne drugim \u010dimbenicima, poput spola ili nacionalnosti, napisali su znanstvenici.<\/p>\n<p>Komentiraju\u0107i rezultate, dr. Catriona Morrison, psihologinja sa sveu\u010dili\u0161ta u Leedsu, izjavila je da takav primitivan odgovor mo\u017ee baciti svjetlo na evoluciju ljudskog mozga.<\/p>\n<p>&#8220;Neki sugeriraju da se zarazno zijevanje razvilo u doba pe\u0107inskog \u010dovjeka kada je netko morao biti na stra\u017ei sve vrijeme &#8211; zijevanje pospje\u0161uje cirkulaciju krvi u mozgu i tako ja\u010da budnost&#8221;, rekla je.<\/p>\n<p>Dr. Atsushi Senju, londonski znanstvenik, ka\u017ee da je sli\u010dan efekt u\u010destalosti zijevanja me\u0111u \u010dlanovima iste skupine primije\u0107en kod jedne vrste babuna. &#8220;Me\u0111utim, jo\u0161 uvijek nije sigurno da je razlog tome empatija&#8221;, ima i dalje onih koji vjeruju da se radi o obi\u010dnom prirodnom refleksu&#8221;.<\/p>\n<p>Metro.portal.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zijevanje nema veze s umorom, ve\u0107 s me\u0111usobnom povezanosti i bliskosti izme\u0111u osoba koje zijevaju, tvrde italijanski znanstvenici \u010cesto govorimo kako je zijevanje zarazno, budu\u0107i da zijevanje jedne osobe u prostoriji \u010desto potakne i druge da po\u010dnu \u010diniti isto. Me\u0111utim, italijanski su znanstvenici prvi put dokazali kako zijevanje nema veze s umorom, ve\u0107 s me\u0111usobnom [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":140466,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-140465","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/140465","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=140465"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/140465\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/140466"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=140465"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=140465"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=140465"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}