{"id":140331,"date":"2014-03-13T08:46:51","date_gmt":"2014-03-13T07:46:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=140331"},"modified":"2014-03-13T08:46:51","modified_gmt":"2014-03-13T07:46:51","slug":"sta-jedemo-a-da-i-ne-znamo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/03\/13\/sta-jedemo-a-da-i-ne-znamo\/","title":{"rendered":"\u0160ta jedemo a da i ne znamo"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Veliki broj prera\u0111enih namirnica ima najbolji okus ako se konzumiraju bez znanja o njihovim sastojcima. No \u010dinjenica je da veliki broj svakodnevnih namirnica, poput kruha, sokova i \u017eitarica uop\u0107e nije tako siguran kao \u0161to smatrate \u2013 slijedi devet doista odvratnih stvari koje svakodnevno konzumirate da ni ne znate<\/p>\n

I dok mislite da se hranite zdravo te da su na va\u0161em stolu sigurne namirnice, velike su \u0161anse da svakodnevno konzumirate sastojke kao \u0161to su katran, antifriz ili \u010dak dabrove analne izlu\u010devine, pi\u0161e Huffington Post.<\/p>\n

Dabrove analne izlu\u010devine<\/strong><\/p>\n

U sastojcima navedeno kao: kastoreum.<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107e ga konzumiramo: poslastice s okusom vanilije<\/p>\n

Premda, kastoreum, teku\u0107ina koja se nalazi u vre\u0107ici u blizini dabrovog anusa, niti malo ne zvu\u010di ukusno, vrlo \u010desto se koristi kao zamjena za aromu vanilije.<\/p>\n

Ljudska kosa<\/strong><\/p>\n

U sastojcima navedeno kao: L-cistein.<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107e ga konzumiramo: peciva, kola\u010di i sli\u010dni proizvodi.<\/p>\n

Vjerovali ili ne, ovaj spoj koji se dobiva od ljudske kose ili pak iz perja pa\u010djeg perja koristi se za pobolj\u0161avanje okusa. L-cistein vrlo je uobi\u010dajen pa se nemojte \u010duditi ako ste ga ve\u0107 i danas pojeli.<\/p>\n

Ugljeni katran<\/strong><\/p>\n

U sastojcima navedeno kao: boja za hranu.<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107e ga konzumiramo: gotovo svaka umjetno obojana hrana<\/p>\n

Kada su proizvo\u0111a\u010di po\u010deli proizvoditi sinteti\u010dku boju za hranu prije gotov 120 godina, u velikoj mjeri su se oslanjali na ugljeni katran (nusprodukt karboniziranih ugljena). Iako je prehrambena industrija uglavnom ukinula ovaj proizvod, ali ni alternativa nije puno bolja: nafta.<\/p>\n

Iako su certificirane boje za hrane se nazivaju ugljenim katranom zbog tradicionalnog podrijetla, danas se boje za hranu sintetiziraju uglavnom od sirovina dobivenih iz naft.<\/p>\n

Antifriz<\/strong><\/p>\n

U sastojcima navedeno kao: propilen glikol<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107e ga konzumiramo: preljev za salatu<\/p>\n

Propilen glikol se obi\u010dno koristi kao antifriz, ali je manje toksi\u010dan etilnog glikola, koji je vrlo sli\u010dan proizvod, a vrlo \u010desto se nalazi u preljevima za salatu gdje slu\u017ei za zgu\u0161njavanje.<\/p>\n

Te\u0161ko zapaljivi sastojci<\/strong><\/p>\n

U sastojcima navedeno kao: brominirana biljna ulja (BVO)<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107e ih konzumiramo: sokovi s okusima citrusa<\/p>\n

Ne\u0161to \u0161to se naziva ‘biljnim uljem’ u proizvodnji hrane ne \u010dini se \u0161tetnim, ali aktivni element, bromin, vrlo \u010desto se koristi kao vatrostalno sredstvo u namje\u0161taju, a mo\u017ee bit toksi\u010dan. Visoka razina potro\u0161nje mo\u017ee biti povezana sa smanjenom neurolo\u0161kom sposobno\u0161\u0107u te ranim po\u010detkom puberteta.<\/p>\n

Biodizel<\/strong><\/p>\n

U sastojcima navedeno kao: tercijarni butilhidrokinon (TBHQ)<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107e ga konzumiramo: pile\u0107i medaljoni<\/p>\n

TBHQ nije samo odvratan ve\u0107 mo\u017ee biti poprili\u010dno toksi\u010dan. Ova sinteti\u010dki konzervans koristi se gotovo u svemu, od \u017evaka\u0107ih guma do laka za nokte ili pak krekera. Ovaj dodatak je toliko opasan, da se ve\u0107 od jednog grama mo\u017eete razboljeti.<\/p>\n

Pijesak<\/strong><\/p>\n

U sastojcima navedeno kao: silicijev-dioksid<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107e ga konzumiramo: sol, juhe\u2026<\/p>\n

Silicijev-dioksid dodaje se u hranu kao sredstvo protiv gru\u0161anja, ali i za kontrolu vlage. Ako je va\u0161a juha pomalo grudasta ili ima sitna zrnca, sada znate za\u0161to.<\/p>\n

Gorivo za zrakoplov<\/strong><\/p>\n

U sastojcima navedeno kao: butil hidroksi toluen (BHT)<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107e ga konzumiramo: \u017ditarice<\/p>\n

Svima je poznato kako su antioksidansi dobri za organizam, a neki su bolji, a neki lo\u0161iji. Upravo ovaj antioksidans spada u ‘lo\u0161u’ skupinu. Naime, on poma\u017ee u odr\u017eavanju svje\u017eine hrane, a rije\u010d je o istom spoju koji se nalazi i u naftnim proizvodima.<\/p>\n

Boraks<\/strong><\/p>\n

U sastojcima navedeno kao: E285<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107e ga konzumiramo: Kavijar<\/p>\n

Boraks, poznat kao u\u010dinkovito sredstvo za \u010di\u0161\u0107enje, tako\u0111er se pojavljuje i kao prehrambeni konzervans u kavijaru. Iako je njegova prodaja zakonom zabranjena u SAD-u, u drugim zemljama se slobodno prodaje.<\/p>\n

tportal.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Veliki broj prera\u0111enih namirnica ima najbolji okus ako se konzumiraju bez znanja o njihovim sastojcima. No \u010dinjenica je da veliki broj svakodnevnih namirnica, poput kruha, sokova i \u017eitarica uop\u0107e nije tako siguran kao \u0161to smatrate \u2013 slijedi devet doista odvratnih stvari koje svakodnevno konzumirate da ni ne znate I dok mislite da se hranite zdravo […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-140331","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/140331","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=140331"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/140331\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=140331"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=140331"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=140331"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}