{"id":139908,"date":"2014-03-09T08:26:08","date_gmt":"2014-03-09T07:26:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=139908"},"modified":"2014-03-08T13:39:51","modified_gmt":"2014-03-08T12:39:51","slug":"ljudima-smeta-nacionalisticki-govor-o-bogu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/03\/09\/ljudima-smeta-nacionalisticki-govor-o-bogu\/","title":{"rendered":"Ljudima smeta nacionalisti\u010dki govor o Bogu"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Damir Pili\u0107<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/03\/Drago-Bojic.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-139909\" title=\"Drago-Bojic\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/03\/Drago-Bojic.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"223\" \/><\/a>Bosanski franjevac i direktor sarajevskog Internacionalnog multireligijskog interkulturnog centra (IMIC) \u201cZajedno\u201d Drago Boji\u0107 donedavno je bio glavni urednik \u201cSvjetla rije\u010di\u201d, \u010dasopisa Provincije Bosne Srebrene, a na Franjeva\u010dkoj teologiji u Sarajevu predavao je komunikologiju. A onda je dao intervju portalu Prometej.ba, gdje je kriti\u010dki progovorio o sprezi vjere i nacionalizma na ovim prostorima, o manipulativnim osnovama me\u0111ugorske teologije te o proma\u0161enoj politici koja je hrvatski korpus unutar Bosne i Hercegovine htjela odvojiti od BiH i strpati u hercegbosanski tor.<\/p>\n<p><em>Svoje stavove fra Drago Boji\u0107 je platio pravim ideolo\u0161kim progonom: provincijal Bosne Srebrene smijenio ga je s mjesta glavnog urednika, zabranjeno mu je da predaje na Franjeva\u010dkoj teologiji, a oduzeto mu je i aktivno i pasivno pravo glasa, kao i sve slu\u017ebe koje je obavljao u zajednici Bosni Srebrenoj. Trenutno \u017eivi u Sarajevu, u samostanu na Bistriku.<\/em><\/p>\n<p><em>S ovim o\u010dito nezavisnim intelektualcem razgovarali smo o aktualnoj situaciji u BiH, ali i o njegovoj disidentskoj sudbini unutar Provincije Bosne Srebrene, koju je do\u017eivio upravo zato \u0161to se zauzimao za vi\u0161e Bosne i Hercegovine, a protiv etnonacionalizama koji rasta\u010du ovu jedinstvenu zemlju.<\/em><\/p>\n<p><em>Kako do\u017eivljavate aktualni bunt naroda u BiH?<\/em><\/p>\n<p>\u2013 Prosvjedi su opravdana pobuna gra\u0111ana protiv te\u0161kog socijalnog stanja u BiH. Izvje\u0161tavanje dijela medija u Hrvatskoj, uklju\u010duju\u0107i i dr\u017eavnu televiziju HRT, manipulativno je i usmjereno protiv prosvjednika, u kona\u010dnici protiv siroma\u0161nih i obespravljenih ljudi.<\/p>\n<p>Hrvatska televizija i neki drugi mediji su poku\u0161ali socijalne i nadetni\u010dke proteste predstaviti kao prekriveni bo\u0161nja\u010dki nacionalizam \u2013 i \u017eelju za unitariziranom BiH \u2013 koji je navodno usmjeren protiv Hrvata u BiH. I re\u017eimski mediji u BiH na razli\u010dite na\u010dine \u017eele diskreditirati proteste i gra\u0111anske plenume kako bi se izbjegla te\u0161ka i uznemiruju\u0107a pitanja o socijalnoj bijedi i amoralnosti politike u BiH. Socijalni problemi gra\u0111ana u BiH problemi su i gra\u0111ana u Hrvatskoj, ali i u cijeloj regiji.<\/p>\n<p><em>Danas je u BiH upola manje Hrvata nego prije rata. Tko je odgovoran?<\/em><\/p>\n<p>\u2013 Odgovor na to pitanje posve je jasan, ali valja ga stalno ponavljati jer ideologije neprestano poku\u0161avaju meliorizirati svoju zlo\u010dina\u010dku pro\u0161lost kako bi i dalje trajale.<\/p>\n<p>Najve\u0107u odgovornost za sada\u0161nje stanje bosanskih Hrvata snosi velikosrpska ideologija, koja je i zapo\u010dela sve ratove na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije i koja je na koncu jo\u0161 i nagra\u0111ena unitarnim etni\u010dki o\u010di\u0161\u0107enim entitetom Republikom Srpskom. Nju slijedi hrvatska politika predsjednika Tu\u0111mana i njezina hercegbosanska varijanta, s ciljem podjele Bosne i Hercegovine i pripajanja jednog dijela Hrvatskoj, za \u0161to su najvi\u0161u cijenu platili bosanski Hrvati.<\/p>\n<p>Na tre\u0107em mjestu, sada\u0161nje stanje bosanskohercegova\u010dkih Hrvata posljedica je i hrvatsko-bo\u0161nja\u010dkih sukoba na podru\u010dju Federacije BiH, u kojima ni jedna od strana nije nevina, a u kojima su i jedni i drugi pretrpjeli velika stradanja. Kona\u010dno, veliku odgovornost snosi i me\u0111unarodna zajednica koja je sve to mirno promatrala i na kraju, daytonskim sporazumom, legitimirala zlo\u010dine i etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje.<\/p>\n<p>Preko Bosne i Hercegovine i bosanskih Hrvata rje\u0161avali su se hrvatsko-srpski odnosi biv\u0161e dr\u017eave. Ne umanjuju\u0107i ni\u010dija stradanja u zadnjem ratu, najve\u0107e \u017ertve su bosanski Hrvati i bosanskohercegova\u010dki Bo\u0161njaci. Broj prvih se gotovo prepolovio, a drugi su pretrpjeli najstra\u0161nija zla, uklju\u010duju\u0107i i genocid.<\/p>\n<p><em>Dojam je da ve\u0107ina preostalih Hrvata u BiH ne do\u017eivljava tu zemlju kao domovinu i da bi bili najsretniji kad bi izborili tre\u0107i entitet unutar BiH, kad se ve\u0107 ne mogu odcijepiti?<\/em><\/p>\n<p>\u2013 To je, na\u017ealost, prevladavaju\u0107e raspolo\u017eenje me\u0111u bosanskohercegova\u010dkim Hrvatima i ono je posljedica ve\u0107 spomenute hrvatsko-hercegbosanske politike 90-ih godina. Za ovakav odnos prema vlastitoj domovini dijelom su odgovorni i predstavnici Katoli\u010dke crkve jer su i oni pristali na Tu\u0111manov mit o Hrvatskoj kao mati\u010dnoj domovini svih Hrvata.<\/p>\n<p>Nakon \u0161to se nije ostvarilo podebljanje hrvatskog pereca i nakon \u0161to je dokinuta Herceg-Bosna, ostala je \u017eelja za tre\u0107im entitetom \u2013 \u010distim hrvatskim teritorijem uglavnom na podru\u010dju zapadne Hercegovine.<\/p>\n<p>Tu politiku velikim dijelom podr\u017eavaju i bosanski Hrvati, \u0161to, nakon svega \u0161to su pretrpjeli upravo zbog takve politike, zahtijeva ozbiljnu psiholo\u0161ku analizu i kolektivno lije\u010denje. Bosanskohercegova\u010dki Hrvati su nesposobni da sami sebe definiraju i artikuliraju svoje interese u vlastitoj zemlji s onu stranu dosada\u0161njih politi\u010dkih koncepata koji, dugoro\u010dno gledano, dovode u pitanje njihov opstanak.<\/p>\n<p><em>List \u201cSvjetlo rije\u010di\u201d je i prije nailazio na otpor me\u0111u dijelom katoli\u010dkih vjernika i klera, osobito u Hercegovini. Je li razlog tome va\u0161a kritika svih BiH nacionalizama?<\/em><\/p>\n<p>\u2013 Radi istine treba re\u0107i da sam ja naslijedio koncept \u201cSvjetla rije\u010di\u201d, koji su pokreta\u010di, urednici i suradnici prije mene godinama stvarali.<\/p>\n<p>Ja sam samo nastojao odr\u017eavati taj koncept koji su mnogi napadali kao antikatoli\u010dki i antihrvatski.<\/p>\n<p>Nijedan nacionalizam ne trpi kritiku, pogotovo ako ona dolazi od pripadnika iste nacije. Nacionalizam je \u201czlatno tele\u201d na\u0161ih nacionalnih i religijskih kolektiva \u2013 najprimitivnija ideologija.<\/p>\n<p>On je nastao i odr\u017eava se na muci i patnji ljudi. Na\u0161a dru\u0161tva su patolo\u0161ki optere\u0107ena kolektivnim identitetima, pogotovo nacionalnim. Ali kad god se zna\u010denje kolektivne pripadnosti \u2013 nacionalne, vjerske, svjetonazorske, orijentacijske \u2013 preuveli\u010dava, nekriti\u010dki precjenjuje i ideolo\u0161ki mistificira, to osiroma\u0161uje \u010dovjeka, dokida njegovu jedincatost na ovom svijetu i suspendira njegovu slobodu.<\/p>\n<p>\u010covjek je uvijek vi\u0161e od kolektivne pripadnosti, mo\u017ee imati vi\u0161e pripadnosti i, kona\u010dno, mo\u017ee ih i mijenjati.<\/p>\n<p><em>Ako mi dopustite cinizam, kakav ste vi to sve\u0107enik kad vas nacionalisti ne vole?<\/em><\/p>\n<p>\u2013 Smatram da se upravo prema na\u0161im kolektivnim identitetima valja uvijek postaviti kriti\u010dki. Kad ve\u0107 spominjete sve\u0107enike, sve\u0107enici bi pogotovo morali imati kriti\u010dku distancu prema nacionalnom jer ono sve\u0107eni\u010dki poziv svodi na siroma\u0161tvo \u201csve\u0107eni\u0161tva nacionalnog\u201d \u2013 \u0161to je velikim dijelom slu\u010daj i s katoli\u010dkim sve\u0107enicima u Dalmaciji \u2013 ali i banalizira univerzalnost vjere koja ne smije upasti ni u kakve usko\u0107e, pogotovo ne nacionalne.<\/p>\n<p>Sveto pismo svjedo\u010di da je Isus iz Nazareta u svojim istupima nastojao \u201cdenacionalizirati\u201d svoj narod, pa su se u njega razo\u010darali \u201cnacionalisti\u201d njegova vlastitog naroda \u2013 radikalni i fanati\u010dni rodoljubi \u2013 zeloti.<\/p>\n<p><em>U zadnje vrijeme svjedo\u010dimo napadima na \u010ditavu zajednicu Bosnu Srebrenu: optu\u017euje vas se da niste ujaci nego daid\u017ee, da ste kvislinzi, \u010dak i titoisti. Kako to komentirate?<\/em><\/p>\n<p>\u2013 Napadi i optu\u017ebe su u posljednje vrijeme \u010de\u0161\u0107i, o\u0161triji i vulgarniji, ali oni nisu novost i bit \u0107e ih i ubudu\u0107e, mo\u017eda i vi\u0161e. Ali, neovisno i o napadima i optu\u017ebama, pa \u010dak i da sami \u010dlanovi Bosne Srebrene pristanu na takve optu\u017ebe \u2013 \u0161to u posljednje vrijeme, na\u017ealost, nije uop\u0107e rijetkost \u2013 ono najbolje \u0161to se ve\u017ee uz Bosnu Srebrenu, unato\u010d i difamacijama i obezvre\u0111ivanju, ipak \u0107e pre\u017eivjeti.<\/p>\n<p><em>U spornom intervjuu kazali ste i da hercegova\u010dke franjevce ne mo\u017eemo teretiti zbog \u0161utnje o logorima Herceg-Bosne, ali da ih se mo\u017ee teretiti da su bili sudionici, ponekad i kreatori, u politici koja je za cilj imala etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje. No, dojam je da ve\u0107ina hercegova\u010dkih fratara jo\u0161 stoji iza te politike?<\/em><\/p>\n<p>\u2013 Tu re\u010denicu su neki zlonamjerno pogre\u0161no interpretirali, me\u0111u njima i hercegova\u010dki provincijal fra Miljenko \u0160teko, imputiraju\u0107i mi da sam hercegova\u010dke franjevce optu\u017eio za ratne zlo\u010dine! To, naravno, nije to\u010dno. Nisam govorio o krivnji, ve\u0107 o odgovornosti \u2013 kolektivnoj odgovornosti od koje se nitko ne mo\u017ee deobligirati. I dalje smatram, a to se mo\u017ee i argumentirati, da je ve\u0107ina hercegova\u010dkih franjevaca podr\u017eavala hercegbosansku politiku, i da je taj koncept dominantan i danas.<\/p>\n<p>Uz \u0161utnju provincijala i uprava hercegova\u010dke provincije, uz izostanak jasnog distanciranja od te politike, u pro\u0161losti i danas, postoje i posve konkretni dokazi koji pokazuju da su neki \u010dlanovi te zajednice i otvoreno podr\u017eavali tu politiku. To dobro znaju u hercegova\u010dkoj provinciji, ali o tome se \u0161uti.<\/p>\n<p><em>Komentiraju\u0107i nedavnu haa\u0161ku presudu \u0161estorci BiH Hrvata, zaklju\u010dili ste da se veliki dio Hrvata u BiH ne \u017eeli suo\u010diti s tragi\u010dnom zaostav\u0161tinom Tu\u0111manova re\u017eima i zlo\u010dinima koji su po\u010dinjeni u ime hrvatstva. Kako otpo\u010deti proces katarze?<\/em><\/p>\n<p>\u2013 \u010cinjenica je da su se zlo\u010dini dogodili i da netko mora odgovarati za njih. Onako kako se za vlastita stradanja tra\u017ei da se istra\u017ee zlo\u010dini i privedu zlo\u010dinci, tako bi se trebalo odnositi i prema zlu koje su po\u010dinili pripadnici vlastita kolektiva. Jedino na taj na\u010din mo\u017ee otpo\u010deti katarza.<\/p>\n<p><em>Proteklih godina mnogi odgovorni za zlo\u010dine ili sami zlo\u010dinci na svim stranama zavr\u0161ili su na sudovima i po zatvorima.<\/em><\/p>\n<p>Time je samo djelomi\u010dno zadovoljena pravda jer je broj ljudi odgovornih za zlo\u010dine puno ve\u0107i i u svim na\u0161im dru\u0161tvima posve slobodno \u017eive i kre\u0107u se jo\u0161 stotine i tisu\u0107e ljudi koji su ili \u010dinili zlo\u010dine ili su ih nare\u0111ivali, planirali, odobravali, podr\u017eavali. Svi oni trebaju odgovarati za svoje postupke jer je to zahtjev pravednosti, ali i preduvjet pomirenja i mira na ovim prostorima.<\/p>\n<p><em>Je li nacionalizam najve\u0107i problem BiH?<\/em><\/p>\n<p>\u2013 Nacionalizam je najve\u0107i problem jer je generator mnogih drugih problema. Ovdje nije rije\u010d samo o politi\u010dkom\/strana\u010dkom\/ideolo\u0161kom nacionalizmu pod krinkom kojega politi\u010dke i nacionalne elite plja\u010dkaju ljude i odr\u017eavaju postoje\u0107e stanje.<\/p>\n<p>Nacionalizam u stvarnom smislu \u017eivi me\u0111u obi\u010dnim ljudima, onim tobo\u017ee \u201cdobrim obi\u010dnim\u201d ljudima, koji su s lako\u0107om ubijali, klali, silovali i maltretirali svoje doju\u010dera\u0161nje prijatelje i susjede. Nacionalizam je nakon stra\u0161nih ratova jo\u0161 vi\u0161e metastazirao i jo\u0161 uvijek je najve\u0107e zlo na\u0161ih dru\u0161tava i kolektiva.<\/p>\n<p><em>U svojim istupima kriti\u010dni ste prema vjerskim liderima, ali ne \u0161tedite ni vjernike: nedavno ste izjavili da su \u201cvjernici na ovim prostorima izrazito neobrazovani, a njihovo znanje o svetim knjigama i religiji i vjeri uop\u0107e naprosto ispod svake razine\u201d. Jesu li vjerski lideri krivi za tu neobrazovanost?<\/em><\/p>\n<p>\u2013 Neobrazovanost i kulturna zapu\u0161tenost su oznaka svih na\u0161ih dru\u0161tava, pa je to slu\u010daj i s vjernicima i pripadnicima vjerskih zajednica. Kad je rije\u010d o vjernicima, uz njih same, veliku odgovornost za to snosimo mi iz vjerskih zajednica, posebno vjerski lideri koji se prema vjernicima odnose kao prema \u201cstadu\u201d nemisle\u0107ih i nesamostalnih pojedinaca.<\/p>\n<p>Umjesto da ih poti\u010du na mi\u0161ljenje, kritiku i samokritiku, mnogi ih dr\u017ee taocima nacionalnih, vjerskih, svjetonazorskih ideologija. Zbog toga sve ve\u0107i broj zrelih, obrazovanih i samosvjesnih ljudi s razo\u010daranjem, pa i tugom, odlazi iz crkava jer ne pristaju da ih se tretira na takav na\u010din. Ljudi naprosto vi\u0161e ne mogu podnijeti nacionalisti\u010dki i klerikalisti\u010dki \u0161ifrirani govor o Bogu, oni \u017eele i o\u010dekuju da im sve\u0107enici govore o Bogu Isusa iz Nazareta, o Bogu pravednosti, milosr\u0111a, \u017eivota, smisla i nade.<\/p>\n<p><em>S druge strane, relativno laskavo govorite o nevjernicima i ateistima. Da vas citiram: \u201cUpravo je sumnja temeljni i konstitutivni element vjere. Pritom je va\u017ean dijalog s onima koji ne vjeruju jer su njihova pitanja najozbiljnija pitanja vjere.\u201d Jeste li vi manjina u Crkvi?<\/em><\/p>\n<p>\u2013 Sumnja kao konstitutivni element vjere odnosi se na sumnju u sebe kao mjerilo, sumnju u na\u0161e \u201cljudske\u201d slike i predod\u017ebe Boga, sumnju u vjerske ideologije. Sumnja u vjeri bi zapravo trebala biti korektor na\u0161ih vjerovanja i na\u0161e prakse.<\/p>\n<p>Antagonizam prema ateistima se hrani vjerskim fundamentalizmom, a na na\u0161im prostorima i nacionalizmom. Ateisti\u010dki stav je jednako legitiman kao i vjerni\u010dki, i na jedan i na drugi ljudi imaju pravo.<\/p>\n<p>Ovo nije apologija ateizma, pogotovo ne ideolo\u0161kog ateizma koji je po istoj matrici kao i vjerski fundamentalizam isklju\u010div prema drugima. Ovdje je rije\u010d o zauzimanju za sekularno dru\u0161tvo, za dereligizaciju dru\u0161tva, za ljudske slobode i prava.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">\u00a0&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;<\/p>\n<p><strong>Nu\u017ena je revizija Daytona<\/strong><\/p>\n<p><em>Kakvo ure\u0111enje Bosne i Hercegovine smatrate najboljim za sve njezine ljude i narode?<\/em><\/p>\n<p>\u2013 Potrebna je sveobuhvatna reforma postoje\u0107eg Ustava, a ona uklju\u010duje i novu organizaciju zemlje s onu stranu nacionalisti\u010dkih koncepata: republi\u010dkosrpskog i hercegbosanskog secesionizma, ali i bo\u0161nja\u010dkog unitarizma.<\/p>\n<p>Svjestan sam da ovo \u0161to govorim zvu\u010di naivno i romanti\u010dno, jer za to nema politi\u010dke volje ni kod BiH politi\u010dara ni kod predstavnika me\u0111unarodne zajednice. Nadam se da su trenutni protesti i gra\u0111anski plenumi bar malo uzdrmali doma\u0107e i me\u0111unarodne politi\u010dke elite i da shva\u0107aju da se mora rje\u0161avati &#8220;sistemska pogre\u0161ka&#8221; ove zemlje \u2013 daytonski sporazum.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8211;<\/p>\n<p><strong>Bosanski franjevci i dervi\u0161i iz Prizrena<\/strong><\/p>\n<p><em>Neka istra\u017eivanja pokazuju da su 90-ih godina, za vrijeme ratova, sve vjerske zajednice na ovim prostorima sura\u0111ivale s nacionalisti\u010dkim politikama, osim franjevaca Bosne Srebrene i dervi\u0161a iz Prizrena. Sla\u017eete li se? I koliko vam to zna\u010di?<\/em><\/p>\n<p>\u2013 Na\u010delno se to mo\u017ee kazati, iako bi to trebalo diferencirati. I u drugim vjerskim zajednicama je bilo pojedinaca koji nisu pristajali na nacionalisti\u010dke politike. Bosanski franjevci su u po\u010detku demokratskih promjena podr\u017eali hrvatsku nacionalnu stranku HDZ, nadaju\u0107i se da bi ona mogla donijeti pozitivne promjene, ponajprije demokraciju i slobodu.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, ubrzo su uvidjeli, bar dio njih \u2013 provincijal fra Petar An\u0111elovi\u0107, \u010dlanovi tada\u0161nje uprave, profesori na Franjeva\u010dkoj teologiji, ali i drugi \u010dasni franjevci \u2013 da je ta politika pogubna i za Hrvate i za druge. Najve\u0107i sada\u0161nji problem Bosne Srebrene nije vanjski, nego unutarnji, a on se sastoji u tome \u0161to je i neki njezini \u010dlanovi sve vi\u0161e \u017eele prilagoditi zahtjevima politi\u010dkog hrvatstva i katoli\u010danstva, a ona je uvijek bila i bit \u0107e vi\u0161e od toga.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.slobodnadalmacija.hr\/Spektar\/tabid\/94\/articleType\/ArticleView\/articleId\/238155\/Default.aspx\" target=\"_blank\">Slobodna Dalmacija<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Fra Drago Boji\u0107: Ateisti\u010dki stav je jednako legitiman kao i vjerni\u010dki, i na jedan i na drugi ljudi imaju pravo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-139908","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/139908","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=139908"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/139908\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=139908"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=139908"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=139908"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}