{"id":139885,"date":"2014-03-08T09:03:02","date_gmt":"2014-03-08T08:03:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=139885"},"modified":"2014-03-08T09:03:55","modified_gmt":"2014-03-08T08:03:55","slug":"sag-mir-wo-die-blumen-sind-ili-o-pacifizmu-jucer-i-danas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/03\/08\/sag-mir-wo-die-blumen-sind-ili-o-pacifizmu-jucer-i-danas\/","title":{"rendered":"SAG MIR WO DIE BLUMEN SIND, ili o pacifizmu, ju\u010der i danas"},"content":{"rendered":"

Dnevnik Ljubo Ruben Weiss – Uto<\/strong><\/p>\n

Nemojte me ni\u0161ta pitati o Rusima i Ukrajincima, o Vladimiru Putinu, Janukovi\u010di i Barracku Obami. O hrvatskoj vanjskoj politici, koja ne zna se da li postoji,a ako postoji da li je o njoj mogu\u0107e trezveno raspravljati?? Sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, u tom \u201emraku\u201c od Jugoslavije, mi kao studenti imali smo neke ideale, znali smo \u0161to je to PACIFIZAM, demonstriralo se protiv rata u Vijetnamu\u2026Na Fakultetu politi\u010dkih znanosti grupe me\u0111u nama slu\u0161ale su Joan Baez, Ivicu Percla, popularan je bio STARI PJER\u2026Malo nadobudniji nabavili su plo\u010de Marlen Dietrich, u originalu, ako me sje\u0107anje ne vara postojao je i prepjev njene pjesme SAG MIR, WO DIE BLUMEN SIND\u2026 (Ka\u017ei mi gdje su cvjetovi\u2026?). Ostale su mi do danas neke rije\u010di u glavi: iznad polja makova, iznad grobova, gdje su vojnici\u2026?<\/p>\n

\"\"<\/a>Mi smo imali 1991.- 1995. iskustvo rata, mi odgajani prije u smjeru bratstva i jedinstva, pa i pacifizma. MIR je bio na cijeni, zaklinjalo se u mir, razoru\u017eanje, miroljubivu i aktivnu koegzstenciju\u2026, recitiralo se, pisale su se antiratne pjesme, evo sje\u0107am se jedne koju sam napisao povodom intervencije trupa Var\u0161avskog pakta, u \u010cehoslova\u010dkoj, 1968., znam da se radilo o Vjeri uz Bratislave kojoj sam kroz poeziju slao poruke solidarnosti, junak je tada bio Jan Palach, koji se spalio kada su tenkovi u\u0161li u Prag\u2026 Godine 1973. bio sam u Pragu, na zidovima se jo\u0161 moglo na\u0107i ispisano JAN PALACH, u uli\u010dicama uz Vaclavske namesti. Jako volim Prag, vi\u0161e puta sam ga obilazio,Hrad\u010dane i Zlatu uli\u010dku, i \u017didovsko groblje, i Staro-novu sinagogu\u2026; kada bih morao raditi listu najomiljenijih gradova ona bi izgledala otprilike: AMSTERDAM, PRAG, JERUZALEM, VENECIJA, BUDIMPE\u0160TA, BE\u010c\u2026 I ta Vjera je stvarno postojala, sreli smo se na Glavnom kolodvoru u Zagrebu, prozborili nekoliko rije\u010di, vra\u0107ala se s Jadrana! Malo ljudi zna da JERUZALEM zna\u010di u prijevodu s hebrejskog GRAD MIRA\u2026<\/p>\n

Pacifizam, mirotvorstvo je naziv za protivljenje ratu ili nasilju kao sredstvu rje\u0161avanja sporova. Pacifizam uklju\u010duje \u0161iroki spektar pogleda od obi\u010dnog vjerovanja da se me\u0111unarodni nesporazumi mogu i trebaju rje\u0161avati mirnim putem do apsolutnog protivljenja kori\u0161tenju nasilja, pa \u010dak i najobi\u010dnije prisile, pod bilo kakvim uvjetima.<\/p>\n

Pacifista je bilo u svim ratovima, naprosto postoje oni kojima je pu\u0161ka mrska, i koji ne mogu pucati \u201ena druga svog.\u201c Sje\u0107am se kao danas da je organizirana MIROVNA matineje u Volkstheatru u Be\u010du krajem 1991. kada je na inicijativu Mile Dora i dru\u0161tva u osnivanju DIJALOG okupila se grupa umjetnika iz Zagreba i Beograda, ve\u0107inom glumaca i glumica, recitiralo se protiv rata u Jugoslaviji\u2026 Vanja Drach, Rade \u0160erbed\u017eija, Tomislav Durbe\u0161i\u0107, Mirjana Karanovi\u0107\u2026U ve\u0107 zatvoreni program u Volkstheatru, Ile Zagorac i Vanja Drach \u201eugurali\u201c su pjesmu ZADNJA BE\u010cKA KRIZANTEMA! Bilo, sad se spominjalo, miting za mir u Sarajevu, bilo sad se spominjalo\u2026 Dolazio je i \u0110ole u Be\u010d, koncerti su bili odli\u010dno posje\u0107eni, rugao se \u0110ole ge\u0111i gluperdi, ali rugali su se i \u0110oletu u Hrvatskoj\u2026<\/p>\n

PRI\u010cA O RANJENOJ JAFICI<\/p>\n

Pacifizam se mo\u017ee temeljiti na ne\u010dijim moralnim na\u010delima, ali i na pragmatizmu: pobje\u0107i od bubnjeva rata, ratnih truba, \u0161ikaniranja, maltretiranja, imati u sebi i strah od nasilja\u2026 Evo, prije desetak dana stradala je moja maca Jafica. Na\u0161ao sam je u kutu ku\u0107e, ranjenu. Ni do danas nisam ustanovio \u0161to joj se dogodilo: nju\u0161ka izranjavana, kapala je krv s nju\u0161ke, o\u010di su joj stradale, upla\u0161io sam se da \u0107e ostati slijepa, rane na sve strane\u2026Da li ju je napao susjedov pas, da li neki divlji ma\u010dak, ka\u017eu da ima i tako velikih \u0161takora da napadaju ma\u010dke..?? Mislio sam da \u0107e, jadna, odapeti, no nabavio sam sprej za rane u apoteci, na\u0161pricao je po ranama, zatim sam je svako ve\u010der \u201eumivao\u201c u \u010daju od kamilice\u2026 Nije jela, nije se micala, nije vidjela, i pomislio sam tada kako izgleda ranjeni \u010dovjek, i koja je to muka? Evo, nakon 14 dana, i bez veterinara, oporavila se, jede, ska\u010de\u2026 Jo\u0161 joj je jedno oko mutno, ali i to \u0107e pro\u0107i, bit \u0107e ona kao \u0161to je prije bila \u2013 dobra i pametna Jafica! Pacifizam se temelji na uvjerenju da su rat, namjerno uzrokovanje smrti, nasilje ili bilo kakva vrsta prisile moralno i eti\u010dki neprihvatljivi. Pragmati\u010dki pacifizam ne dijeli takve stavove, ali umjesto toga dr\u017ei da uvijek postoje bolji na\u010dini rje\u0161avanja sporova, odnosno da je korist koju donosi rat uvijek manja od njegove cijene.<\/p>\n

Mi danas i 19 godina nakon rata, imamo temu rata kao temu broj jedan ili dva. Tek zavr\u0161i neki proces, otvara se novi, sada ovo su\u0111enje u Haagu, vezano za obostrane tu\u017ebe za genocid. I opet \u0107e se nekoliko mjeseci otvarati stare rane, opet \u0107e se talambasati da smo mi u pravu, oni \u0107e talambasati da su oni u pravu, nitko ne pita koliki su honorari tim odvjetnicima, i gdje su tu ratnici, veterani, da li ih itko i\u0161ta pita, ili se nadamo, i mi i oni, da bi posrnulim, oplja\u010dkanim gospodarstvima dobro do\u0161la neka od\u0161teta\u2026 da se pokrpaju prora\u010dunske rupe, a mo\u017eda bi bilo i za dijeljenje\u2026 Iako, i zadnjem pravniku koji se bavi me\u0111unarodnim pravom, i politologu, i teologu je jasno da od tih tu\u017ebi za genocid ne\u0107e biti ni\u0161ta! Dovoljno je u google ukucati \u201egenocid\u201c pa da se shvati da je zlo\u010dina, te\u0161kih zlo\u010dina bilo, da se istina, rat vodio na teritoriju Hrvatske, ali daleko je to od genocida\u2026Koja je to stavka u prora\u010dunu, i kakve to pravnike imamo kada ne mogu predvidjeti da \u0107e biti mnogo vike niza\u0161ta!?<\/p>\n

GDJE SU NESTALI GOLUBOVI?<\/p>\n

Golub (hebr. jona) je neformalni izraz koji se, naj\u010de\u0161\u0107e u politici, koristi za osobe koje nastoje izbje\u0107i rat ili ga prihvatiti jedino ukoliko nema nikakvih drugih alternativa. Mnogi od golubova sebe ne smatraju pacifistima, jer dr\u017ee da je rat opravdan pod odre\u0111enim uvjetima (teorija pravednog odnosno obrambenig rata). Naziv golub dolazi od pri\u010de o Noinoj arci, na koju je sletio golub kao simbol nade, spasa i mira. Nasuprot golubovima se nalaze jastrebovi, i po svemu sude\u0107i, posebno po medijima, jastrebova je vi\u0161e nego golubova.. I nisam u analizama zapazio da je netko postavio ozbiljno pitanje \u2013 zar se moramo mi u slavenskom svijetu me\u0111usobno tu\u0107i? Hrvat i Srbin, Rus i Ukrajinac\u2026a pseudoelite u tranziciji se \u010daste, tzv. Zapad se \u010dasti i likuje\u2026 Rat zna\u010di i zna\u010dit \u0107e nekome metak, nekome imetak, ekstra profit! Be\u010dke dame \u0107e o\u010distiti svoje pretrpane ormare \u0161alju\u0107i staru robu u Ukrajinu, ukrajinske izbjeglice \u0161etat \u0107e im pse kao \u0161to su to radile izbjeglice iz ex-Jugoslavije\u2026 Putuj Evropo!<\/p>\n

Pamti li netko GUERNICU, Picassa, sliku Apoteoza rata Vasilija Vere\u0161agina (1871) koja se smatra jednom od najranijih umjetni\u010dkih izraza pacifizma.<\/p>\n

S druge strane, neke osobe koje se smatraju pacifistima, se uz protivljenje ratu ne protive upotrebi prisile i fizi\u010dke sile protiv odre\u0111enih ljudi ili imovine. antimilitaristi, na primjer, se prije svega protive vojnim institucijama nacionalnih dr\u017eava, a ne toliko “nasilju” kao konceptu.<\/p>\n

Drugi pacifisti se, pak uporno dr\u017ee principa nenasilja, postoje i vjerske sekte (mormoni, kvekeri npr.) koji su za mir smatraju\u0107i da su jedino nenasilne akcije opravdane i da diplomacija mo\u017ee rije\u0161iti i najzamr\u0161enije me\u0111unarodne sporove. Ostaje \u010dinjenica da na prostoru ex-Jugoslavije nema zna\u010dajnijeg pacifisti\u010dkog pokreta, da u medijima prije \u0107e seoska baraba i kriminalac dobiti rije\u010d, nego neki intelektualac-pacifist. Ili \u0107e ga, pogrdno, zvati POBJEGULJA! Zato, nemojte me pitati na \u010dijoj sam strani, na strani Ukrajine ili Rusije, na strani sam \u2013 Marlen Dietrich, Joan Baez i njihovih vapaja: Ka\u017ei mi gdje su cvjetovi, gdje su grobovi?<\/p>\n

Jer, stari Pjer i nije bio vi\u0161e Pjer\u2026Prosio je, lutao, nezaposlen, obolio od PTSP-ia\u2026ali da ga gurne\u0161 u rov, opet bi pucao. Jer, DOMOVINA ZOVE, a kad domovina zove – nema \u0161ale!<\/p>\n

Legenda Marlen Dietrich pjeva, vrijedi poslu\u0161ati: http:\/\/youtu.be\/aLAxbQxyJSQ<\/p>\n

Pollitika.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pamti li netko GUERNICU, Picassa, sliku Apoteoza rata Vasilija Vere\u0161agina…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":139886,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-139885","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/139885","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=139885"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/139885\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/139886"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=139885"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=139885"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=139885"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}