{"id":139559,"date":"2014-03-05T08:14:56","date_gmt":"2014-03-05T07:14:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=139559"},"modified":"2014-03-05T08:14:56","modified_gmt":"2014-03-05T07:14:56","slug":"najmlada-desnica-unije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/03\/05\/najmlada-desnica-unije\/","title":{"rendered":"Najmla\u0111a desnica Unije"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Tena Erceg<\/strong><\/p>\n

Kada su tri europska ministra vanjskih poslova \u2013 Poljak Radoslaw Sikorski, Francuz LaurentFabius i Nijemac Frank-Walter Steinmeier \u2013 u petak slavodobitno objavili da su pomogli ishoditi dogovor izme\u0111u ukrajinske vlade i opozicije, me\u0111unarodna zajednica ve\u0107 je razbijala glavu pitanjima ho\u0107e li u Ukrajini izbiti gra\u0111anski rat i ho\u0107e li se zemlja raspasti.<\/p>\n

Tom je dogovoru, naime, prethodilo jo\u0161 jedno prekr\u0161eno primirje jer prosvjednici nisu napustili Trg neovisnosti, kako je bilo dogovoreno, ve\u0107 su se sukobili s policijom koja ih je silom poku\u0161ala rastjerati. U najgorim okr\u0161ajima od po\u010detka prosvjeda poginulo je preko 80 ljudi, no unato\u010d tome \u0161to prosvjednici nisu ispo\u0161tovali svoj dio dogovora, Europska unija odlu\u010dila je uvesti sankcije za najvi\u0161e ukrajinske du\u017enosnike, demonstrirav\u0161i time bezuvjetnu podr\u0161ku opoziciji. Deseci \u010dlanova vladaju\u0107e Stranke regija zatim su pre\u0161li na stranu opozicije, pa je predsjedniku Viktoru Janukovi\u010du kona\u010dno odzvonilo.<\/p>\n

Iako je sporazumom koji je blagoslovila Europska unija bilo predvi\u0111eno da Janukovi\u010d ostane predsjednik do kraja godine, on je u subotu smijenjen, a za njim je izdana tjeralica zbog \u201cmasovnog ubojstva prosvjednika\u201d. Donesena je odluka da se iz zatvora puste biv\u0161a premijerka Julija Timo\u0161enko i svi uhap\u0161eni prosvjednici, pa makar bili i sudionici nasilja, a me\u0111u izglasanim ustavnim promjenama na\u0161le su se i one kojima se ukidaju prava ruske manjine.<\/p>\n

Stanovni\u0161tvo ruskog istoka zemlje, o\u010dekivano, reagiralo je uspani\u010deno. Iako je parlament izglasao odluku kojom se zabranjuju pozivi na separatizam, regionalne vlade preuzele su vlast objaviv\u0161i da \u0107e tako biti sve dok se u zemlji ponovno ne uspostavi pravni poredak, dok su na ulicama krimskog Sevastopolja vi\u0111eni ruski tenkovi. U Kijevu, prosvjednici su organizirali obilazak brojnih nekretnina i pokretnina predsjednika Janukovi\u010da, kojemu se u me\u0111uvremenu izgubio svaki trag na istoku zemlje, a oslobo\u0111ena Julija Timo\u0161enko na Majdanu je odr\u017eala pateti\u010dno-hu\u0161ka\u010dki govor u kojemu je od prosvjednika zatra\u017eila da se ne razi\u0111u \u201csve dok ne zavr\u0161e posao\u201d. Iako je i taj njezin apel bio u raskoraku s onim na \u0161to su u petak svoj potpis stavili europski ministri, njema\u010dka kancelarka Angela Merkel odmah je telefonirala Juliji Timo\u0161enko da joj \u010destita na izlasku iz zatvora. Privremeni predsjednik Oleksandr Tur\u010dinov objavio je da je dr\u017eavna blagajna prazna, pa su iz EU-a i MMF-a odjednom po\u010dele plju\u0161tati ponude za financijsku pomo\u0107, iste one koje nisu dolazile u obzir dok je na vlasti bio Janukovi\u010d.<\/p>\n

Ako je Europska unija u po\u010detku prosvjeda i oklijevala uklju\u010diti se u smjenu ukrajinskog re\u017eima, njezino pasivno prihva\u0107anje kr\u0161enja dogovora kojemu je posredovala raspr\u0161ilo je takve dvojbe. No ta bi joj se avantura uskoro mogla obiti o glavu, unato\u010d izglednim geostrate\u0161kim uspjesima, prije svega odmicanju Ukrajine iz sfere utjecaja Rusije. Naime, \u010dak i ako podjele u Ukrajini ne idu precizno po etni\u010dkim linijama i \u010dak ako EU i SAD nisu \u017eeljeli dovesti do razdora ukrajinskog stanovni\u0161tva, oni su mogli znati da \u0107e se takvo \u0161to dogoditi.<\/p>\n

A da se to dogodilo pokazalo se ve\u0107 odavno na Majdanu, gdje se svakodnevno mogao \u010duti pozdrav \u201cSlava Ukrajini! Slava herojima!\u201d koji vu\u010de korijene iz razdoblja prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Tada ga je koristila Organizacija ukrajinskih nacionalista (OUN), pokret koji se nakon Prvog svjetskog rata borio protiv Poljske za teritorij tada\u0161nje Galicije, a u Drugom kolaborirao s nacistima u progonu Poljaka, \u017didova i Rusa. Pokazalo se i kada je postalo jasno da su glavni nositelji fizi\u010dke sile na Euromajdanu brojne ekstremisti\u010dke skupine ujedinjene u nasilni pokret Desni sektor. Znalo se tako\u0111er i da je jedna od tri glavne opozicijske figure Oleg Tjagnibok, predsjednik stranke Sloboda koja se ranije zvala Socijalno-nacionalna partija i koja ve\u0107 godinama otvoreno njeguje kult OUN-ovog vo\u0111e Stepana Bandere.<\/p>\n

O problemu krajnje desnice u Ukrajini razgovarali smo s docenticom Jelenom Juri\u0161i\u0107 s Hrvatskih studija i poznavateljicom prilika u Rusiji i Ukrajini, koja nam je rekla da \u201cosnovna linija podjele ukrajinskog stanovni\u0161tva nije nacionalna, ve\u0107 politi\u010dka i kulturolo\u0161ka, jer prema posljednjem popisu stanovni\u0161tva Rusa ima samo 17 posto, a onih koji svoju budu\u0107nost \u017eele vezati uz Rusiju 50-ak posto\u201d.<\/p>\n

– Opozicijski vo\u0111e ciljano su inicirali okupljanje svih onih koji se ne vide uz Rusiju da se ujedine protiv nje, pa su se tu, uz Slobodu, na\u0161li i radikalno desni pokreti UNA-UNSO i Trozubac, \u010diji pripadnici po Lavovu mlate ljude koji govore ruski i koji su na 60. obljetnicu pobjede nad fa\u0161izmom razbijali grobove. Oni zastupaju militarizam, \u017eele izgon ruskog stanovni\u0161tva i postavljanje bodljikave \u017eice na granici s Rusijom. Takve profa\u0161isti\u010dke skupine donedavno nisu izgledale toliko brojne i nisu mogle tako otvoreno djelovati, no ovi su ih doga\u0111aji izbacili na povr\u0161inu, \u0161to se najbolje vidjelo nakon prvog primirja, kada su vo\u0111e Desnog sektora rekli da ih se to ne ti\u010de i krenuli u okr\u0161aj s policijom iz \u010dega je uslijedilo krvoproli\u0107e \u2013 rekla nam je Jelena Juri\u0161i\u0107.<\/p>\n

Ona ka\u017ee i da \u201cni s jedne strane jo\u0161 nije bilo miroljubivih obra\u0107anja, pa tako ni u govoru Julije Timo\u0161enko\u201d.<\/p>\n

– Njezini pozivi prosvjednicima da nastave \u0161to su zapo\u010deli na drugoj se strani primaju kao poziv na progon i maltretiranje svih koji se ne sla\u017eu. Zemlji sada treba ideja koja \u0107e uklju\u010diti cijelo stanovni\u0161tvo, ali takvih li\u010dnosti nema. Takav na\u010din razmi\u0161ljanja je poguban jer uvijek zna\u010di lo\u0161e za drugu stranu, tim vi\u0161e \u0161to je sada\u0161nja vlast sa\u010dinjena od izbornih gubitnika, a prosvjednici s Majdana nisu cijeli narod \u2013 govori Juri\u0161i\u0107.<\/p>\n

Stranka sloboda sve donedavno bila je marginalna, no prije nekoliko godina krenuo je njezin uspon, prvo na lokalnim izborima na zapadu zemlje, gdje je u nekim regijama dobila i preko 30 posto glasova. Na parlamentarnim izborima 2012. prvi je put u\u0161la u Vrhovnu radu, gdje joj je 10,5 posto glasova donijelo 37 od ukupno 450 zastupni\u010dkih mjesta. No ulaskom u parlament nije se odrekla svog profa\u0161isti\u010dkog svjetonazora, dapa\u010de, svakog prvog dana sije\u010dnja, pa tako i ove godine, ona organizira mar\u0161 s bakljama u slavu veterana nacisti\u010dke jedinice Waffen SS Galicija.<\/p>\n

Svjetski \u017eidovski kongres lani je zatra\u017eio da se Sloboda zabrani zbog antisemitske propagande, a zbog napada njezinih prista\u0161a \u010desto se otkazuju doga\u0111anja ukrajinske \u017eidovske zajednice, koja je prije raspada Sovjetskog Saveza brojila gotovo pola milijuna pripadnika, a danas ih ima manje od 70 tisu\u0107a. U selu nedaleko Lavova, Sloboda je poku\u0161ala preimenovati Ulicu mira u Ulicu Nachtigall, kako se nazivao OUN-ov nacisti\u010dki bataljun, a da su na fa\u0161iste slabi i umjereniji politi\u010dari pokazalo se 2010., kada je tada\u0161nji predsjednik Viktor Ju\u0161\u010denko Stepana Banderu slu\u017ebeno proglasio nacionalnim herojem, \u0161to je kasnije poni\u0161tio Janukovi\u010d. U Lavovu je za vrijeme demonstracija na gradskoj vije\u0107nici bio izvje\u0161en plakat Stepana Bandere, a u tom mu je gradu prije dvije godine podignut i spomenik. \u010clanovi Slobode predvodili su i ru\u0161enje Lenjinovog spomenika u Kijevu u prosincu pro\u0161le godine.<\/p>\n

Zna\u010dajan dio Euromajdana zala\u017ee se za vrijednosti potpuno suprotne onima Europske unije, u \u010dije se ime ru\u0161ilo Janukovi\u010da, a za pripadnike Desnog sektora proces EU integracije tek je sredstvo za prekidanje veza s Rusijom. No ni vo\u0111e opozicije ni vode\u0107i eurokrati nisu se od njih uvjerljivo distancirali. Dapa\u010de, rijetki mediji koji su taj problem primijetili odmah su optu\u017eivani za napuhavanje problema krajnje desnice ili pak za potpadanje pod utjecaj Kremlja. Tako je poznata ukrajinska nevladina organizacija Centar socijalne akcije, koja se bori protiv deportacije ilegalnih imigranata, na svojoj web-stranici objavila priop\u0107enje pod naslovom \u201cProruska mre\u017ea stoji iza difamacijske kampanje protiv Ukrajine\u201d, u kojemu zapadne analiti\u010dare i medije koji se bave tim problemom, pa i ameri\u010dki ljevi\u010darski magazin \u201cNation\u201d i britanski \u201cGuardian\u201d, progla\u0161avaju dijelom te mre\u017ee. Skupina od 20-ak ukrajinskih akademskih gra\u0111ana objavila je pak otvoreno pismo u kojemu tako\u0111er umanjuju problem krajnje desnice, a novinare koji \u201cne shva\u0107aju kompleksno nacionalno pitanje\u201d Ukrajine mole da ga ni ne komentiraju.<\/p>\n

I Jelena Juri\u0161i\u0107 smatra da je ovo \u201cidealno razdoblje za procvat radikalizma\u201d, no da \u201cZapad to ne vidi ili mu nije u interesu da vidi\u201d.<\/p>\n

– Zasad su relativno nezapa\u017eeno pro\u0161le najnovije zakonske inicijative, primjerice prijedlog da se ukine kaznena odgovornost za javno promicanje nacizma i fa\u0161izma. Ukinuta je i dvojezi\u010dnost, odnosno status ruskog kao regionalnog jezika u polovici oblasti Ukrajine, dakle dio ljudskih prava manjina. Isto tako, novi ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov rekao je da \u0107e u novu policiju u\u0107i i pripadnici Desnog sektora i Pokreta za obranu Majdana, a podijelili su i adrese pripadnika specijalne policije Berkut koji su bili na pozicijama u Kijevu tako da ovi mogu krenuti u odmazdu. To su ekstremni koraci onih koji su se borili za radikalne promjene, koraci koji za ljude na istoku predstavljaju prijetnju opstanku. Europska unija, koja je u ukrajinsku pri\u010du uletjela grlom u jagode, predstavljaju\u0107i se za velikog mirotvorca kako bi bila br\u017ea od Rusije i Amerike, zapravo je stvorila velike probleme s kojima \u0107e se sada morati nositi, jer ekstremisti\u010dke pozicije kao \u0161to je dekriminalizacija fa\u0161izma u njoj nisu zamislive \u2013 govori Jelena Juri\u0161i\u0107.<\/p>\n

Ona smatra da je bezuvjetna podr\u0161ka koju EU pru\u017ea opoziciji motivirana i \u017eeljom Unije da bude va\u017ean me\u0111unarodni faktor, te ka\u017ee kako ne treba zaboraviti da je Ukrajina \u201cpozornica geopoliti\u010dkog sukoba SAD-a i Rusije\u201d.<\/p>\n

– Ruska vojna prisutnost u svijetu trenutno se mjeri pomorskim bazama u lukama Tartusu u Siriji i Sevastopolju na Krimu. Osim \u0161to mo\u017eemo izvu\u0107i zajedni\u010dku crtu dvaju zadnjih sukoba u kojima sudjeluju SAD i Rusija, imamo i problem budu\u0107nosti ruske flote u Europi. To u na\u010delu ne bi trebalo biti skoro pitanje, jer je Rusija 2010. s Janukovi\u010dem potpisala ugovor o koncesiji do 2042. u zamjenu za smanjenje cijene plina. Ali nije isklju\u010deno da nova ukrajinska vlast poni\u0161ti taj ugovor, pa \u0107e Rusija morati prebaciti postrojbe na svoj dio Crnog mora. No nijedna tamo\u0161nja luka nema takav strate\u0161ki polo\u017eaj kao Sevastopolj, \u0161tovi\u0161e, on bode o\u010di jer da Rusija nije tamo, NATO bi kontrolirao cijelo Crno more, a bez ruske luke u Siriji i cijeli Mediteran \u2013 zaklju\u010duje Jelena Juri\u0161i\u0107.<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zna\u010dajan dio Euromajdana zala\u017ee se za vrijednosti potpuno suprotne onima Europske unije, u \u010dije se ime ru\u0161ilo Janukovi\u010da, a za pripadnike Desnog sektora proces EU integracije tek je sredstvo za prekidanje veza s Rusijom. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-139559","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/139559","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=139559"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/139559\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=139559"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=139559"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=139559"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}