{"id":138229,"date":"2014-02-19T09:18:04","date_gmt":"2014-02-19T08:18:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=138229"},"modified":"2014-02-19T09:19:21","modified_gmt":"2014-02-19T08:19:21","slug":"grijesi-proslosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/02\/19\/grijesi-proslosti\/","title":{"rendered":"Grijesi pro\u0161losti"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autor: Hrvoje \u0160imi\u010devi\u0107<\/strong><\/p>\n

Hrvoje Klasi\u0107, povjesni\u010dar, za H-Alter govori o utvr\u0111ivanju zbivanja iz Drugog svjetskog rata: “Bilo bi dobro da Katoli\u010dka crkva osnuje nekakvo povjerenstvo, jer \u010dinjenice i dokumenti govore da je ve\u0107ina katoli\u010dkih sve\u0107enika aktivno podr\u017eavala i sudjelovala u usta\u0161kom pokretu. Neki su i okrvavili i ruke. Me\u0111utim, ne \u010dujemo poruke isprike i priznanja da su to grijesi iz pro\u0161losti ove institucije. Umjesto toga, imamo, opovrgavanje tih \u010dinjenica.”<\/p>\n

Nakon vi\u0161e od dvadeset godina opetovanih poku\u0161aja da se istra\u017ee i adekvatno obilje\u017ee zlo\u010dini po\u010dinjeni poslije Drugog svjetskog rata – poku\u0161aja koji su u pravilu okon\u010davali totalnim fijaskom i optu\u017ebama za falsifikaciju povijesti – taj izrazito delikatan posao stavljen je u ruke SDP-a, pravnog sljednika Saveza komunista Hrvatske. Pro\u0161le je godine temeljem kaznenih prijava protiv nepoznatih po\u010dinitelja ekshumirano gotovo tri stotine posmrnih ostataka, dominantno vojnika pora\u017eenih vojski i civila koji su likvidirani poslije kolovoza 1945. godine, a tijelo nadle\u017eno za nadzor provedbe ekshumacija najavljuje iskapanje i eventualnu identifikaciju na desecima, ako ne i stotinama novih lokacija za koje se sumnja da se tamo nalaze masovne grobnice. Paralelno s time, spomen obilje\u017eja “\u017ertvama komunisti\u010dkog re\u017eima” polako ni\u010du po Republici Hrvatskoj. Premda aktualna vlast pokazuje rezultate po pitanju predmetne materije, ve\u0107 se naziru odre\u0111ene ideolo\u0161ke nesuglasice koje smo vi\u0111ali od Tu\u0111mana do Karamarka: dio desnih \u010dlanova tijela najodgovornijeg za ove teme smatra kako je njihova misija simboli\u010dna “lustracija” komunista i Jugoslavije, dok drugi dio planira istupiti iz samog tijela upravo zbog takvih teza, jer smatraju kako se ova tema ne smije koristiti u dnevno-politi\u010dke svrhe. Ho\u0107e li SDP uspjeti u onom \u0161to druge vlade nisu, jesu li mogu\u0107e nove ideolo\u0161ke manipulacije i licitiranje kostima nevinih \u017ertava, za\u0161to u Hrvatskoj nisu mogu\u0107e neostra\u0161\u0107ene rasprave po pitanju bli\u017ee i daljnje pro\u0161losti, samo su neka pitanja o kojima je “H-Alter” razgovarao s povjesni\u010darem Hrvojem Klasi\u0107em.<\/p>\n

Ispada da nakon dvadeset godina, od po\u010detka rada one zloglasne Vukojevi\u0107eve komisije, koja je uga\u0161ena pod optu\u017ebama za reusta\u0161izaciju Hrvatske, pa sve do fijaska HDZ-ovog ureda za istra\u017eivanje komunisti\u010dkih zlo\u010dina, breme poslijeratnih zlo\u010dina pada u naramak SDP-a, kojeg u isto vrijeme s desnice optu\u017euju da su jugonostalgi\u010dari. Koji je va\u0161 komentar?<\/em><\/p>\n

Ovo \u0161to SDP poku\u0161ava napraviti, bez obzira na motive, je na\u010delno pozitivno, jer se tu vidi neoptere\u0107enost pro\u0161lo\u0161\u0107u. Povjerenstvo za istra\u017eivanje ubojstva \u0110urekovi\u0107a i ustavno nezastarjevanje zlo\u010dina su drugi primjeri koji navode na sli\u010dan zaklju\u010dak. Svakako treba ka\u017enjavati i istra\u017eiti sve zlo\u010dine, bilo da su u\u010dinjeni u ime Hrvatske, Jugoslavije ili komunizma. To je dobar put. Samo te stvari treba istra\u017eiti na nekakav objektivan, znanstveni pristup.<\/p>\n

Koliko objektivnosti i znanstvenog pristupa ima u \u010dinjenici da u klju\u010dnom tijelu koje je osnovala Vlada – Povjerenstvu za istra\u017eivanje, ure\u0111enje i odr\u017eavanje vojnih groblja, groblja Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja – sjede institucije poput Katoli\u010dke crkve, HHO-a, Domobrana i Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca, Pravoslavne crkve i \u017didovske zajednice, uz brojne dr\u017eavne institucije koje su odabrane pod obrazlo\u017eenjem da se one ina\u010de bave ovim pitanjima. Kako vi gledate na \u010dinjenicu da su ba\u0161 ovakve organizacije pozvane da odlu\u010duju o ovim pitanjima?<\/em><\/p>\n

Ako u obzir uzmemo \u010dinjenicu da u Povjerenstvu sjede pripadnici Katoli\u010dke i Pravoslavne crkve, HHO-a, predvo\u0111enog Ivom Bancem, zajedno s antifa\u0161isti\u010dkim borcima, nisam siguran da tu mo\u017ee biti dugoro\u010dnog dogovora i suradnje. Ne mogu u potpunosti re\u0107i da ne mo\u017ee, ali promatraju\u0107i doga\u0111aje koji su aktualni zadnjih par mjeseci, bojim se da neki od nabrojenih u cijelu pri\u010du ulaze vrlo ideolo\u0161ki. Mo\u017eda i svi nabrojeni ulaze ideolo\u0161ki motivirani u pri\u010du, i to je, smatram, lo\u0161e.<\/p>\n

Predstavnici tri institucije navodno planiraju istupiti iz tog Vladinog povjerenstva, od kojih su dvoje predstavnici manjinskih vjerskih zajednica. Na taj \u0107e na\u010din u ovom tijelu ostati institucije koje su “prenesene” iz Ureda koji je nastao za vrijeme Karamarkovog HDZ-a uz neke dodane dr\u017eavne institucije. Jedan od razloga istupanja je izri\u010dito istra\u017eivanje poslijeranog razdoblja, mada opis Povjerenstva sugerira druga\u010dije. Tu su i ideolo\u0161ki prijepori i razlike unutar samog Povjerenstva.<\/em><\/p>\n

U dru\u0161tvu je, na\u017ealost, previ\u0161e zao\u0161trena situacija i imamo premalo konsenzusa oko nekih stvari. Neke skupine i s lijeve i s desne strane imaju sli\u010dne probleme: jedni \u0107e negirati i relativizirati zlo\u010dine svoje strane, drugi \u0107e umanjivati “svoje” zlo\u010dine. Te aktivnosti se uglavnom danas pretvore u nekakav dnevno-politi\u010dki ritual u kojem se brane ideolo\u0161ke i politi\u010dke pozicije, a najmanje se vodi briga o istra\u017eivanju broja \u017ertava, na\u010dina i razloga ubojstva. Rije\u010d je, na kraju krajeva, o specifi\u010dnoj zemlji koja uop\u0107e nije podijeljena po pitanju budu\u0107nosti koliko po pitanju pro\u0161losti. Hrvate \u0107e se te\u0161ko okupiti na Jela\u010di\u0107evom trgu zbog krize i plja\u010dke, ali zbog “Za dom spremni” i \u0107irilice \u0107e se odmah skupiti nekoliko stotina tisu\u0107a potpisa. Ta \u010dinjenica ukazuje da tematici treba postupiti vrlo pa\u017eljivo.<\/p>\n

Postoji li, u tom kontekstu, opasnost da i ova izvr\u0161na vlast padne u zamku u koju su upale prethodne vlasti, prepu\u0161taju\u0107i u ruke delikatnu problematiku ljudima i organizacijama koje ne gledaju materiju sa znanstvenog aspekta, ve\u0107 je unaprijed odre\u0111ena njihova ideolo\u0161ka pozicija?<\/em><\/p>\n

Sla\u017eem se da svakako to \u0161to je netko katoli\u010dki ili pravoslavni sve\u0107enik, partizan ili domobran, apsolutno nema nikakve veze sa znastveno\u0161\u0107u. No, nije ovo jedini slu\u010daj, jer su takve organizacije ve\u0107 sudjelovale u sli\u010dnim inicijativama. Kad se radilo spomen-podru\u010dje Jasenovac, tu su bile uklju\u010dene razne zainteresirane neznanstvene skupine, jer one svakako mogu doprinijeti situaciji, preko pru\u017eanja nekih informacija s kojima raspola\u017eu. Volio bih, dodu\u0161e, da prednost imaju znanstvenici, iako sam dosta skepti\u010dan spram na\u0161ih znanstvenika, koji nerijetko neke stvari vade izvan konteksta i \u010dinjenice prilago\u0111avaju vlastitim ideolo\u0161kim stavovima, da ne govorim o tome kako ne vole poslu\u0161ati, a kamoli uva\u017eiti drugu stranu.<\/p>\n

Premda je prema novom zakonu i planu djelokrug rada trebao biti pro\u0161iren na ratno i poratno razdoblje, Povjerenstvo \u0107e se vi\u0161e-manje baviti poslijeratnim razdobljem, \u0161to je bio naum prija\u0161nje vlasti, kad su se osnivale institucije koje su, u naletu onog Karamarkovog “antitotalitarizma”, imale jasan cilj obra\u010duna s komunizmom, pa i antifa\u0161izmom.<\/em><\/p>\n

I to je dokaz da ispada kao da smo apsolvirali doga\u0111aje u Drugog svjetskom ratu, kao da se radi o temi o kojoj ne trebamo predavati niti govoriti, nego se samo posvetiti drugim razdobljima. Ima, me\u0111utim, nekakve logike u tome da je fokus na istra\u017eivanju poslijeratnih zlo\u010dina: o tim zlo\u010dinima se nije govorilo 45 godina, jer se nije moglo. U tome se konstekstu mo\u017ee kazati kako je SDP pokazao da trenutno nije optere\u0107en pro\u0161lo\u0161\u0107u, odnosno da zlo\u010din gledaju kao zlo\u010din i da je potrebno istra\u017eiti zlo\u010dine u \u010dije god ime da su napravljeni. Mislim da je to odli\u010dna stvar i volio bih da se i drugi vode tim primjerom. Bilo bi, primjerice, dobro da Katoli\u010dka crkva osnuje nekakvo povjerenstvo, jer \u010dinjenice i dokumenti govore da je ve\u0107ina katoli\u010dkih sve\u0107enika aktivno podr\u017eavala i sudjelovala u usta\u0161kom pokretu. Neki su i okrvavili i ruke. Me\u0111utim, ne \u010dujemo nikakve poruke isprike i priznanje da su to grijesi iz pro\u0161losti ove institucije. Umjesto toga, imamo, opovrgavanje tih \u010dinjenica.<\/p>\n

Katoli\u010dka crkva ima u sklopu Biskupske konferencije Komisiju za hrvatski martirologij, \u010diji je cilj istra\u017eivati komunisti\u010dke zlo\u010dine, dok ove druge ba\u0161 i nemaju u planu.<\/em><\/p>\n

Upravo to je i problem. \u0160to je s brojnim primjerima koji pokazuju aktivno sudjelovanje sve\u0107enika u usta\u0161kom pokretu ili njegovo simpatiziranje? Dovoljno je samo prolistati lokalne i nacionalne novine iz vremena NDH u kojima se vidi \u0161to Katoli\u010dka crkva misli o toj tvorevini i usta\u0161kom pokretu. To, dakako, ne zna\u010di da su svi sve\u0107enici podr\u017eavali fa\u0161izam ili da nije bilo onih koji su bili antifa\u0161isti. Volio bih da iz Crkve ka\u017eu ne\u0161to i o tome. Stvari dakle treba sagledavati u kontekstu. Ne mo\u017eemo Drugi svjetski rat gledati isklju\u010divo kroz bombardiranje Dresdena, Hiro\u0161ime i Nagasakija ili kroz preventivno zatvaranje Japanaca u SAD-u. To su sve grozne stvari koje su se dogodile, neke od njih su, kako vidimo, \u010dak i masovna ubojstva. No ne mo\u017ee se u isti rang dovoditi Auschwitz i Dresden. Nemam problema prvi re\u0107i da su partizani u osvetni\u010dkom bijesu nakon rata po\u010dinili brojne zlo\u010dine do kojih nije smjelo do\u0107i. Ali bih volio da ve\u0107 jedanput netko od tih desnih povjesni\u010dara i intelektualaca ka\u017ee jasno i glasno, posebice mladima: usta\u0161ki re\u017eim je bio zlo\u010dina\u010dki, a NDH je bila marionetska fa\u0161isti\u010dka tvorevina zasnovana na rasnim zakonima. Bilo bi stoga, dobro, da katoli\u010dka crkva istra\u017euje i razdoblje NDH, kao \u0161to imaju svako pravo istra\u017eivati poslijeratne zlo\u010dine. Trebali bi imati snage i s time se suo\u010diti.<\/p>\n

Kako gledate na \u010dinjenicu da se i groblja likvidiranih vojnika pora\u017eenih vojski po\u010dinju obilje\u017eavati, uz pripadaju\u0107a spomen-obilje\u017eja?<\/em><\/p>\n

Nije problem \u0161to se obilje\u017eavaju takva groblja. Problem je \u0161to bi na njima moglo pisati. Da li \u0107e pisati da ovdje le\u017ee “hrabri hrvatski vojnici”, “nepravedno ubijeni hrvatski vojnici” ili \u0107e pisati da su poginuli pripadnici fa\u0161isti\u010dke vojske koji su po\u010dinili brojne zlo\u010dine i bili na strani neprijateljske vojske? Smatram da treba obilje\u017eiti takva podru\u010dja, ali istovremeno i objasniti o kome se to\u010dno radi. Naime, mi\u0161ljenja sam da \u017ertve u Jasenovcu, Jadovnu i Kozari, ubijenu djecu, \u017eene i starce… ipak ne mo\u017eemo promatrati u istom kontekstu kao i one koji se nakon 8. svibnja uz pucnjavu povla\u010de pred partizanima, i od kojih je veliki broj ubijen u osveti. To nikako ne opravdavm, ali mislim da ne mo\u017ee biti jednako tretirana grobnica s ubijenom djecom i grobnica s pripadnicima Crne legije koji su mo\u017eda upravo krivi za stradanje te djece.<\/p>\n

Prijepori su vidljivi i iz samih spomen-obilje\u017eja. Prvotni prijedlog u pravilniku je bio da se na sva poslijeratna obilje\u017eja stavi “\u017drtve poslijeratnog razdoblja nakon Drugog svjetskog rata”. No, to je ocijenjeno kao bezli\u010dno, pa je naknadno odlu\u010deno da, ovisno o po\u010diniteljima, pi\u0161e “\u017ertve komunisti\u010dkog re\u017eima”, “\u017ertve usta\u0161kog re\u017eima” i “\u017ertve totalitarnih re\u017eima”.<\/em><\/p>\n

Stvari treba dobro ispitati i treba biti jako pa\u017eljiv. To \u0161to se prona\u0111e ne\u010dije tijelo tek je po\u010detak, jer treba otkriti ostatak pri\u010de. Tko zna radi li se o “mije\u0161anim” \u017ertvama, koliko je jednih, a koliko drugih. S druge strane, treba kazati kako nisu svi ubijeni bili nevini. Imali su sudove i presude koji svakako nisu po dana\u0161njim normama, \u0161to su stvari koje su se tada de\u0161avale svugdje u Europi od strane pobjedni\u010dkih vojski. Ne umanjujem time, dakako, same tragedije. Ali treba kazati kako nakon 8. svibnja usta\u0161e i dalje provode oru\u017eane aktivnosti i napadaju partizane. Da li i njih uzimamo kao \u017ertve komunisti\u010dkog re\u017eima? Na\u010delno imam i terminolo\u0161kih problema s tim “\u017ertvama komunisti\u010dkog re\u017eima”, jer se takvim natpisom podrazumijeva da su oni ubijeni isklju\u010divo zbog ideolo\u0161kih razloga, \u0161to je samo djelomi\u010dna istina. Bilo je, dakako i toga, jer je Drugi svjetski rat, izme\u0111u ostalog bio i revolucija. Ali protiv usta\u0161a se nije borilo zbog ideolo\u0161kih razloga, niti ih se zatvaralo, ubijalo ili proganjalo jer nisu bili komunisti, nego zato jer su bili zlo\u010dinci, kolaboracionisti Hitlera i Mussolinija i jer su ubili stotine tisu\u0107a nevinih ljudi. To nema nikakve veze s komunisti\u010dkim zlo\u010dinima. Me\u0111u partizanima koji su te stvari u\u010dinili poslije Drugog svjetskog rata, veliki broj nisu bili komunisti. To su kompleksne teme kojima se mora pristupiti stru\u010dno. Ali kod nas se o\u010dito sve radi povr\u0161no da bi se zadovoljila forma koja ima \u010desto puno vi\u0161e dnevno-politi\u010dki karakter nego pravi smisao suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u i nekakvog lije\u010denja dru\u0161tva od nekakvih tamnih strana pro\u0161losti.<\/p>\n

Koji su razlozi tomu?<\/em><\/p>\n

Mi smo tu priliku propustili 1991. godine, uslijed raznih faktora. Jedan faktor je bio rat protiv armije koju su neki percipirali kao sljednika partizanske vojske, pa se stvarao narativ da ne mo\u017ee ni\u0161ta \u0161to je bilo pod imenom partizanske vojske biti dobro, s obzirom da ta vojska u tom trenu ru\u0161i Vukovar, Dubrovnik i tako dalje. To je bio ote\u017eavaju\u0107i faktor za nekakvo objektivno i znanstveno suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Drugi faktor je \u010dinjenica da na vlast u novu politi\u010dku elitu ‘91 godine ulaze politi\u010dki zatvorenici i emigranti iz pro\u0161log sustava. Ne umanjujem ni\u010diju ljudsku sudbinu, me\u0111utim, ti spomenuti predstavnici odre\u0111enih skupina po\u010deli su nametati novi narativ u kojem nije bilo mjesta za kontekstualiziranje i objektivno promatranje pro\u0161losti. Jugoslavija, socijalizam, Tito i partizani uslijed toga postaju isklju\u010divo negativci i dolazi do nekakve inverzije. Umjesto da prou\u010davamo hrvatsku i jugoslavensku povijest u Dvadesetom stolje\u0107u da bismo shvatili doga\u0111aje devedesetih godina, u Hrvatskoj se kroz devedesete po\u010dinju obja\u0161njavati klju\u010dni doga\u0111aji 20. stolje\u0107a: 1918., ‘41, ‘45, ‘48. i tomu sli\u010dno. Tada se desilo ne\u0161to \u0161to se nije smjelo dogoditi: \u017eivjeli smo dotad u jednopartijskom sustavu koji je imao nadzor nad povije\u0161\u0107u i nema spora da su se pritom neke teme negirale, kao \u0161to su se margiralizirali neki doga\u0111aji, a drugi preuveli\u010davali. Me\u0111utim, devedesetih se dogodilo da je re\u010deno kako smo dosta govorili o usta\u0161kim zlo\u010dinima te da \u0107emo sad govoriti isklju\u010divo o komunisti\u010dkim zlo\u010dinima.<\/p>\n

Koliko je takav diskurs utjecao na dana\u0161nje generacije, koje su devedesete godine do\u010dekali u formativnim razdobljima \u017eivota?<\/em><\/p>\n

Rezultat toga je da imate generaciju ljudi koji su – \u0161to kroz \u0161kolski sustav, \u0161to kroz javni prostor, politi\u010dare, glumce, sporta\u0161e – puno vi\u0161e slu\u0161ali o komunisti\u010dkim, a puno manje ili gotovo ni\u0161ta o usta\u0161kim zlo\u010dinima. Apsolutno smatram da treba rasvjetliti sve mra\u010dne strane koje su se doga\u0111ale i nakon 1945. godine, kao i od ‘91 do ‘95. Me\u0111utim, kao predava\u010d na fakultetu vidim da mladi danas puno znaju o Udbi, Golom otoku i imigraciji, a da o Jasenovcu i zlo\u010dinima usta\u0161a ne znaju gotovo ni\u0161ta. Uvijek u tom kontekstu citiram dva studenta koji su me pitali: “Ako izuzmemo jugoslavensku historiografiju, okud mi ijedan dokaz da je Crna legija po\u010dinila ijedan zlo\u010din?”. Ako \u017eivite u atmosferi u kojoj mladi danas kao zlo\u010dine puno vi\u0161e tretiraju komuniste i partizane, a Maksa Luburi\u0107a veli\u010daju u pjesmama, onda mislim da svakoj temi, pa i obilje\u017eavanju groblja treba pristupiti pa\u017eljivo. Obilje\u017eavnje ne\u010dije patnje i stradanja mo\u017ee biti motivirano duboko humanisti\u010dkim razlozima da svaka \u017ertva, pogotovo nevina, mora biti dostojanstveno obilje\u017eena. No, postoji i druga motivacija, koja ide ka nekakvom revizionizmu i izjedna\u010davnju. Zadnjih dvadeset godina traje dobro koordinirana akcija da se ustvari relativiziraju partizanski uspjesi i onda kasnije socijalisti\u010dki uspjesi, a da se s druge strane relativiziraju usta\u0161ki zlo\u010dini.<\/p>\n

Je li takav narativ prisutan i u dana\u0161njem vremenu?<\/em><\/p>\n

Nedavno je izbila afera, jer je hrvatski veleposlanik Ivo Goldstein u svom uredu u Parizu snimljen s fotografijom Tita, onoj u partizanskoj odori. O tome su se raspisali neki desni\u010darski mediji. Nije, pritom, problem nastao zbog Titove fotografije, nego zbog njegove odore: jedan od komentara primijetio je da na slici Tito ima “kapu kakvu je nosi \u0160ljivan\u010danin kada je ru\u0161io Vukovar”. Dakle, to je potvrda moje teze da u principu kroz devedesete nemamo odmak i da doga\u0111ajima iz pro\u0161losti pristupamo dnevno-politi\u010dki. Uslijed toga dolazi do revizionizma i relativizma u odnosu na usta\u0161tvo, usta\u0161ke zlo\u010dine i ideologiju. S jedne strane imate relativiziranje broja \u017ertava, manipulacije i tomu sli\u010dno, a onda imate i taj revizionizam, koji vlada do danas. Primjerice, da je “Za dom spremni” stari hrvatski pozdrav, da je Jure Franceti\u0107 nekakav hrvatski junak, a usta\u0161e hrabri vojnici i tomu sli\u010dno. Nekidan sam vidio knjigu u knji\u017eari u kojoj se govori da se u Jasenovcu ni\u0161ta nije dogodilo, da su ljudi \u010dak tamo nalazili uto\u010di\u0161te… U takvom ambijentu, temama poput \u017ertava iz razdoblja Drugog svjetskog rata treba pristupati posebno oprezno.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Istori\u010dar Hrvoje Klasi\u0107: Mislim da ne mo\u017ee biti jednako tretirana grobnica s ubijenom djecom i grobnica s pripadnicima Crne legije koji su mo\u017eda upravo krivi za stradanje te djece…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-138229","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/138229","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=138229"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/138229\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=138229"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=138229"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=138229"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}