{"id":137294,"date":"2014-02-09T08:20:47","date_gmt":"2014-02-09T07:20:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=137294"},"modified":"2014-02-08T22:28:17","modified_gmt":"2014-02-08T21:28:17","slug":"bosanska-revolucija-od-plana-do-kaosa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/02\/09\/bosanska-revolucija-od-plana-do-kaosa\/","title":{"rendered":"Bosanska revolucija – od plana do kaosa"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Borislav Risti\u0107<\/strong><\/p>\n

Nakon prvobitnog odu\u0161evljenja, na koje je kod neutralnih promatra\u010da sa strane nai\u0161lo “doga\u0111anje naroda” u Bosni, ali i zbog ju\u010dera\u0161nje prili\u010dno dramati\u010dne i nasilne evolucije tih doga\u0111aja \u2013 kada su zapaljene zgrade kantonalnih uprava u Sarajevu, Tuzli, Zenici i Mostaru \u2013 mo\u017eda je potrebno stvari promotriti bez revolucionarno-poetskog \u017eara i razvidjeti koji su uzroci i motivi ovih doga\u0111aja.<\/p>\n

Dvije interpretacije<\/span><\/p>\n

Koliko se mo\u017ee vidjeti, postoje dva dominantna tipa reakcija na ove doga\u0111aje, nazovimo ih uvjetno “ljevi\u010darskim” ili “revolucionarnim” i “desni\u010darskim” ili “konzervativnim”. Prvi ka\u017ee da su ova doga\u0111anja izraz nezadovoljstva gra\u0111ana neizdr\u017eivom socijalnom i ekonomskom situacijom u Bosni. Ovaj tip reakcije gaji izrazitu empatiju prema pobuni nezadovoljnih gra\u0111ana Bosne. Njima kao da za pravo daje interpretacija samih u\u010desnika ovih doga\u0111aja. Drugi tip reakcije je rezerviraniji i na prosvjede, koji su postali i nasilni, gleda s indignacijom, sumnjaju\u0107i u motive i zahtjeve prosvjednika, \u010dak predmnijevaju\u0107i, kao \u0161to to uvijek biva kod desni\u010dara, da iza prosvjeda stoji neki plan za razaranje Bosne, bilo od strane me\u0111unarodne zajednice, na \u010delu sa EU i SAD-om, bilo Hrvatske ili Republike Srpske (ili \u010dak sva ta tri \u010dinioca zajedno). Oni smatraju da je ovim doga\u0111ajima ugro\u017eena sama bosanska dr\u017eava. Oni se pri tome pozivaju na \u010dudnu koordiniranost akcija prosvjednika, kao i na to \u0161to su zapaljene dr\u017eavne institucije.<\/p>\n

Dok je ljevi\u010darska interpretacija kauzalno-materijalisti\u010dka, druga je, mogli bismo re\u0107i, teleolo\u0161ka i ciljno-racionalna. Dok prva gleda “materijalne uzroke” pobune, i legitimira svaku posljedicu pobune protiv takvog stanja kao moralnu pobunu, druga gleda zahtjeve i ciljeve, i povratno dovodi u pitanje motive pobune ukazuju\u0107i na raskorak izme\u0111u proklamiranih zahtjeva pobunjenika i posljedica njihove pobune \u2013 pri \u010demu te posljedice interpretira kao ciljane i namjeravane. Ja mislim da obje ove interpretacije imaju svojih slabosti i da su, u biti, ideolo\u0161ki impregnirane.<\/p>\n

Revolucija koja ne\u0107e do\u0107i<\/span><\/p>\n

Slabost ljevi\u010darske interpretacije je evidentna \u2013 naime, ona ljudsko djelovanje tuma\u010di po modelu obja\u0161njavanja fenomena iz fizi\u010dkog svijeta. Ljudsko djelovanje, me\u0111utim, ima jasnu teleolo\u0161ku strukturu, ono je ciljno-racionalno. To je o\u010devidno ve\u0107 iz same marksisti\u010dke interpretacije revolucije. Marx i njegovi sljedbenici su potro\u0161ili hektolitre i hektolitre tinte ne bi li kako objasnili “objektivne zakonitosti” povijesti i otuda predvidjeli “nu\u017enost revolucije”. Me\u0111utim, ni\u0161ta se nije de\u0161avalo. Proleteri su tvrdoglavo trpjeli “tiraniju kapitala” i sasvim oportunisti\u010dki sklapali “paktove” sa svojim “eksploatatorima”, \u0161to je jako smetalo Marxu, pa ih je nazivao svakakvim pogrdnim imenima, naj\u010de\u0161\u0107e olo\u0161em, stokom, lumpenproleterima i sli\u010dno. Kada se, kona\u010dno, desila bolj\u0161evi\u010dka revolucija, ona se uop\u0107e nije desila na na\u010din na koji je marksisti\u010dka teorija to predvi\u0111ala, nego sasvim suprotno, tamo gdje se marksisti uop\u0107e nisu nadali.<\/p>\n

Sama povijest marksisti\u010dkog pokreta, dapa\u010de, sam uspjeh komunisti\u010dke revolucije, najbolje svjedo\u010di o pogre\u0161nosti marksisti\u010dke interpretacije revolucije. Revolucije se rijetko, ili nikako, de\u0161avaju po modelu iz svijeta fizike, akcije-reakcije, pritiska i otpora, itd. Drugim rije\u010dima, “materijalna baza” rijetko ima velikog utjecaja na politi\u010dke akcije ljudi. Dru\u0161tveno bi\u0107e ne odre\u0111uje dru\u0161tvenu svijest. Revolucionar koji svoja nadanja vezuje uz logiku “\u0161to gore \u2013 to bolje”, na\u010dekat \u0107e se revolucije. Svatko tko vjeruje da ekonomska kriza neminovno vodi do revolucionarno-politi\u010dkog prevrata, \u017eivi u zabludi. Da je tako, \u017eivjeli bismo doista u boljem svijetu, jer bi svako socijalisti\u010dko upropa\u0161tavanje ekonomije ve\u0107 odavno, nizom revolucija u najsiroma\u0161nijim socijalisti\u010dkim bantustanima, dovelo do toga da ljudi izaberu mnogo racionalnije ekonomske politike. Na \u017ealost, to nije tako, i ljudi \u010desto izabiru politi\u010dare koji im nude socijalizam, iako je to protiv njihovih vlastitih interesa. Dugovje\u010dnost socijalisti\u010dkih re\u017eima, poput Sjeverne Koreje, Kube, Zimbabvea i mnogih drugih, govore u prilog tome da ekonomske neprilike, dovedene \u010desto do nivoa masovne gladi, povratka na primitivne oblike privre\u0111ivanja, pa \u010dak i kanibalizam, ne nagone ljude da se pobune protiv svojih gospodara.<\/p>\n

Ne\u0161to drugo ljude nagoni na pobunu i dovodi do revolucija. Prije svega, vjerujem da revolucije imaju svoj politi\u010dki uzrok. Kao \u0161to je u svojoj analizi Francuske revolucije pokazao Alexis de Tocqueville, do pobune naroda i juri\u0161a na Bastillu nije do\u0161lo uslijed velike ekonomske krize, ve\u0107 zbog toga \u0161to je politi\u010dki autoritet kralja Luja XVI bio slab. Naime, \u0161to se kralj vi\u0161e upinjao da reformira gospodarstvo, da izlazi u susret zahtjevima naroda, da odgovara i udovoljava njihovim \u017ealbama, to su oni njegovu vlast vi\u0161e smatrali despotskom. Sli\u010dno je bilo i s Ameri\u010dkom revolucijom. Nisu se oni bunili zbog visokih poreza, nego su htjeli politi\u010dku zastupljenost, htjeli su da izvor suvereniteta bude bli\u017ei i ja\u010di. Tako\u0111er, Nikolaj II Romanov nije pao zato \u0161to je bio orijentalni despot, ve\u0107 obrnuto, zato \u0161to je bio mlitav i slab car, osoba bez ikakvog autoriteta, kome je obna\u0161anje vlasti bilo samo teret i koji je samo tra\u017eio priliku kako bi abdicirao. Isto se to desilo i sa komunisti\u010dkim tiranijama. Komunisti\u010dki re\u017eim nije do\u0161ao u krizu za vrijeme Staljinove ili Titove totalitarne vlasti, ve\u0107 kada su vlast obna\u0161ali bezli\u010dni i korumpirani birokrati, ljudi koji nisu znali \u010dvrsto dr\u017eati uzde vlasti. Revolucije su uglavnom potraga ljudi za gospodarom, za sna\u017enijim izvorom vlasti. Re\u017eimi padaju zato \u0161to su slabi, a ne zato \u0161to su represivni.<\/p>\n

U sjenci nacionalnog pitanja<\/span><\/p>\n

Tu dolazimo do drugog, teleolo\u0161kog tipa interpretacije revolucionarnih zbivanja u Bosni, koji sam nazvao desno-konzervativnim. Ova vrsta obja\u0161njava narodni bunt u bosanskim gradovima postojanjem nekog plana. Neki analiti\u010dari \u010dak vjeruju da su prosvjedi tako dobro organizirani, tempirani i koordinirani, da bi se moglo re\u0107i da su “preplanirani”. To \u0161to sami prosvjednici, u biti, uop\u0107e nisu jasno artikulirali i iznijeli svoje zahtjeve, po njima je, pak, argument da se radi o nekom skrivenom planu i nekim zakulisnim politi\u010dkim igrama, \u010diji su prosvjednici samo izmanipulirani instrument. Oni vjeruju da nije nimalo slu\u010dajno \u0161to ovi prosvjedi imaju oblik napada na dr\u017eavne institucije, uglavnom u dijelovima Bosne s bo\u0161nja\u010dkom ve\u0107inom, i \u0161to se napadaju kantonalne vlasti. Za razliku od ljevi\u010dara, koji su skloni podcjenjivati zna\u010daj nacionalnog pitanja u Bosni, konzervativno-desni pristup je svjesniji da bi ovi prosvjedi mogli poprimiti nacionalno obilje\u017eje i imati konzekvence za nacionalno pitanje u Bosi i Hercegovini. Ozbiljnost ovog upozorenja ne dovodi u pitanje ni to \u0161to su neki prosvjednici pisali antinacionalisti\u010dke grafite i \u0161to sami prosvjedi, navodno, imaju “socijalni predznak”. Uostalom, i rat devedesetih je krenuo s antinacionalisti\u010dkim parolama, anatemiranjem nacionalista i separatista, zar ne?<\/p>\n

Po\u0161to vjerujem da ljudi djeluju svrhovito, utoliko se sla\u017eem da ovi doga\u0111aji imaju svoj uzrok u nekoj vrsti planiranja, \u010dak da su posljedica preplaniranosti. No, ja ne bih to planiranje odmah gurao u neku vrstu konspirativnog djelovanja odre\u0111enih interesnih grupa (bilo u Bosni ili inozemstvu), nego bih prije rekao da je aktualni revolucionarni kaos u Bosni posljedica politi\u010dkog i institucionalnog “preplaniranja” Bosne. Dana\u0161nja Bosna jo\u0161 uvijek funkcionira kao me\u0111unarodni politi\u010dki protektorat. Takva vrsta upravljanja po svojoj prirodi ima jasan deficit demokratskog odlu\u010divanja. Sama Bosna kao dr\u017eava je “planska dr\u017eava”. Bez obzira koliko sam politi\u010dki sustav Bosne i Hercegovine bio kompliciran i institucionalno sazdan na vi\u0161e posrednih nivoa, on je jo\u0161 uvijek centralno-planski projekt i ima sve odlike kolonijalnog upravljanja, \u010dija je glavna odlika preglomazni birokratski aparat, zajedno sa svim njegovim slabostima, kao \u0161to su kompliciranost sustava, nedefinirane nadle\u017enosti, samodovoljnost sustava, neefikasnost, itd. Jo\u0161 je Edmund Burke grmio protiv takvog na\u010dina upravljanja u engleskim kolonijama, upozoravaju\u0107i da \u0107e “dana\u0161nji upravitelji Indijom” sutra do\u0107i nazad u domovinu i uni\u0161titi “engleske institucije”, kao \u0161to su vladavina prava, podjela vlasti i slobodna trgovina.<\/p>\n

Neokolonijalna uprava i planirani kaos<\/span><\/p>\n

Dana\u0161nji neokolonijalni na\u010din upravljanja Bosnom i Hercegovinom pati od svih ovih problema, \u0161to ju \u010dini nefunkcionalnom dr\u017eavom. Razlozi takvog centralno-planskog, birokratski-neefikasnog dr\u017eavnog ustroja bosanske dr\u017eave, mo\u017eda su imali svoje opravdanje u \u017eelji da se okon\u010da rat, ali danas taj ustroj pokazuje sve svoje negativne strane. Institucionalno “planiranje” kompleksnih dru\u0161tvenih odnosa iz jednog centra, umjesto da dovede stvari u red, kao \u0161to se nadaju dr\u017eavni planeri, vodi direktno u kaos i kolaps sustava. Tu je, naravno, uvijek i taj, pomalo nadobudni prosvjetiteljski pogled Zapada na balkanske dr\u017eave kao na, potencijalno eksplozivnu, nacionalisti\u010dku burad baruta, koji svoju nadobudnost umnogome duguje (implicitno ljevi\u010darskoj) interpretaciji rata u Bosni kao obra\u010duna nacionalizmom zadojenih balkanskih plemena. Gledanje na nacionalizam kao na glavni izvor zla na Balkanu, dr\u017ei Bosnu zarobljenu u ovakvom nakaradnom i nedemokratskom institucionalnom okviru, kojom vlada otu\u0111ena birokratska elita bez ikakvog demokratskog legitimiteta i politi\u010dkog autoriteta. Ideolo\u0161ka ljevi\u010darska kletva na nacionalizam jest moralna ucjena koja Bosnu dr\u017ei u pat poziciji.<\/p>\n

Otuda su u pravu desno-konzervativni analiti\u010dari kada upozoravaju da ovi prosvjedi imaju mnogo ve\u0107i zna\u010daj od tek socijalnog bunta nezadovoljnog naroda, te da, u krajnjoj liniji, zna\u010de i prosvjed protiv ustroja Bosne i Hercegovine kao dr\u017eave. Uostalom, kao \u0161to je netko ve\u0107 primijetio, nezadovoljni gra\u0111ani nisu juri\u0161ali na tvornice i banke, nego su palili dr\u017eavne institucije i administrativna sredi\u0161ta. Ako su i osobno bili motivirani svojom ekonomskom situacijom, jasno su, bar na toj simboli\u010dkoj razini, detektirali uzroke njihovog lo\u0161eg ekonomskog polo\u017eaja u dr\u017eavnim institucijama, a ne u privatnim tvrtkama. Ali, stvar je u tome da Bosna i Hercegovina, u okviru ovakvog institucionalnog aran\u017emana, ne mo\u017ee biti ni ekonomski liberalizirana i prosperitetna, niti pak politi\u010dki demokratizirana i stabilna. Vjerujem da \u0107e ova doga\u0111anja pokrenuti to osjetljivo ali doista nu\u017eno pitanje demokratskog preustroja Bosne. Na \u017ealost, Bosna i Hercegovina je tako nesretno ustrojena dr\u017eava da rje\u0161avanje svakog ozbiljnijeg pitanja imanentno dovodi u pitanje sam njen ustroj. Za takvo \u0161to je potrebna hladna glava i, prije svega, okanuti se revolucionarne ljevi\u010darske poezije i nezrelog aplaudiranja sa strane navodno osvije\u0161tenoj bosanskoj radni\u010dkoj klasi, jer je ovo ne\u0161to mnogo ve\u0107e i ozbiljnije od nekakvog socijalnog bunta i tra\u017eenja sindikalnih prava.<\/p>\n

Index.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Koliko se mo\u017ee vidjeti, postoje dva dominantna tipa reakcija na ove doga\u0111aje, nazovimo ih uvjetno “ljevi\u010darskim” ili “revolucionarnim” i “desni\u010darskim” ili “konzervativnim”.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-137294","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/137294","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=137294"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/137294\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=137294"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=137294"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=137294"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}