{"id":136861,"date":"2014-02-04T09:50:46","date_gmt":"2014-02-04T08:50:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=136861"},"modified":"2014-02-04T18:29:11","modified_gmt":"2014-02-04T17:29:11","slug":"facebook-slavi-10-rodendan-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/02\/04\/facebook-slavi-10-rodendan-video\/","title":{"rendered":"Facebook slavi 10. ro\u0111endan (video)"},"content":{"rendered":"

Dru\u0161tvena mre\u017ea Facebook osnovana je prije 10 godina, 4. februara 2004, ali \u0107e taj internet gigant ro\u0111endan proslaviti skromno i oprezno prate\u0107i budu\u0107e trendove.<\/p>\n

Facebook je u protekloj deceniji prikupio fascinantnih 1,23 milijarde korisnika, \u0161to je jednako broju stanovnika druge najnaseljenije zemlje svijeta – Indije.<\/p>\n

Ta dru\u0161tvena mre\u017ea je, pored interneta, Wikipedie i Skypea, jedan od najboljih primjera za to kako internet omogu\u0107ava “disruptivne inovacije”, odnosno one inovacije koje uvode zna\u010dajne promjene u sistemu, pi\u0161e britanski list “Guardian”, prenose Nezavisne novine.<\/p>\n

Poput interneta, Facebook je kreacija jednog jedinog darovitog vizionara, Marka Zakerberga. Me\u0111utim, to nije bila prva dru\u0161tvena mre\u017ea, pa je zato zanimljivo da se istra\u017ei za\u0161to je ba\u0161 Facebook isplivao kao dominantan igra\u010d na tom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

Kad se prije 10 godina Facebook tek pojavio, mnogi su ga poredili prvenstveno sa sajtom MySpace, ali ono \u0161to ga je izdvajalo me\u0111u drugim sli\u010dnim sajtovima bio je, osim tehni\u010dke virtuoznosti njegovog osniva\u010da, i njegov po\u010detni ekskluzivitet.<\/p>\n

Naime, da biste postali njegov \u010dlan morali ste da budete student jednog od najelitnih ameri\u010dkih univerziteta – Harvarda. Ne\u0161to kasnije se to pro\u0161irilo na druge univerzitete u Americi, a na kraju i na \u010ditav svijet, ali ta po\u010detna ekskluzivnost je mnogo doprinijela privla\u010dnosti sajta u o\u010dima novih korisnika, koji su \u017eeljeli da se pridru\u017ee tom “ekskluzivnom klubu”.<\/p>\n

Nakon \u0161to se otvorio prema korisnicima iz \u010ditavog svijeta, za Facebook je po\u010deo da va\u017ei Metkalfov zakon, prema kojem \u0107e dru\u0161tvena mre\u017ea, \u0161to ima vi\u0161e korisnika, postati privla\u010dnija za ljude koji razmi\u0161ljaju o tome da joj se pridru\u017ee.<\/p>\n

Otkad je po\u010deo nezaustavljivo da raste, Facebook je postao objekat grozni\u010davih spekulacija u finansijskom i medijskom smislu. Prije nego \u0161to je kompanija iza\u0161la na berzu, spekulisalo se uglavnom o vrijednosti njenih akcija, a poslije toga se spekulacije vrte oko toga da li \u0107e Facebook nastaviti da raste.<\/p>\n

Medijske spekulacije su \u010ditavo to vrijeme bile prvenstveno fokusirane na misteriozna bi\u0107a poznata kao “tinejd\u017eeri”. Od kada je usvojena teza da na rast Facebooka najvi\u0161e uti\u010du mladi ljudi, za koje je poznato da su hiroviti i \u010desto mijenjaju interese, vrijednost akcija Facebooka raste ili pada u zavisnosti od toga da li tinej\u017eeri pokazuju da im je on vi\u0161e ili manje dosadio.<\/p>\n

Najnovija teza govori o tome da tinej\u017eere odbija \u010dinjenica da njihovi roditelji, pa \u010dak i babe i djedovi, sve \u010de\u0161\u0107e otvaraju naloge na Facebooku.<\/p>\n

Najva\u017enije pitanje, me\u0111utim, nije da li \u0107e tinej\u017eeri okrenuti le\u0111a Facebooku, nego da li \u0107e to \u0161to sve vi\u0161e odraslih postaju njegovi korisnici rezultovati ostvarenjem Zakerbergove vizije posjedovanja “socijalnog grafikona svijeta”, odnosno mre\u017ee onlajn dru\u0161tvenih konekcija \u010dovje\u010danstva. Ukoliko se to ostvari, na\u0161e dru\u0161tvo \u0107e se na\u0107i na potpuno nepoznatoj teritoriji, upozorava “Guardian”.<\/p>\n

Razlog za to jeste \u0161to je poslovni model Facebooka jednak modelu ameri\u010dke Nacionalne bezbjednosne agencija (NSA). I jedni i drugi koriste nadziranje i privatnih i javnih aktivnosti pojedinaca na internetu kako bi izvukli zaklju\u010dke o njihovom pona\u0161anju.<\/p>\n

NSA tvrdi da im to omogu\u0107uje da uo\u010de i sprije\u010de teroristi\u010dke i druge nezakonite aktivnosti, dok Facebook tvrdi, mada uglavnom implicitno, da intenzivno nadgledanje onoga \u0161ta rade njegovi korisnici omogu\u0107ava toj dru\u0161tvenoj mre\u017ei da istovremeno prilagodi svoje usluge potrebama korisnika i da do\u0111e do preciznih informacija koje su potrebne njihovim ogla\u0161iva\u010dima.<\/p>\n

Razlika izme\u0111u NSA i Facebooka je u tome da, iako je nemogu\u0107e re\u0107i da li nadzor koji sprovodi NSA predstavlja isplativ na\u010din za ostvarenje njihovog cilja, nema sumnje da se Facebooku veoma isplati da nadzire svoje korisnike. Ta kompanija je u tri mjeseca, zaklju\u010dno sa 31. decembrom 2013, ostvarila prihode od 2,59 milijardi dolara, \u0161to je \u010dak 63 odsto vi\u0161e u odnosu na isti period prethodne godine.<\/p>\n

To je fascinantan podatak, imaju\u0107i na umu da je tu kompaniju prije samo 10 godina osnovao jedan student Harvarda u svojoj sobi u studentskom domu. Ali, postavlja se pitanje \u0161ta \u0107e se desiti u narednih 10 godina, navodi “Guardian” i isti\u010de da se to ne mo\u017ee znati.<\/p>\n

List ukazuje da, jednako kao \u0161to ljudi uglavnom ne znaju da internet i veb nisu isto, budu\u0107i da je internet globalna mre\u017ea, a veb samo jedna od usluga koju internet omogu\u0107ava, tako mnogi danas misle da je Facebook jednako internet.<\/p>\n

Zato bi trebalo da nas zabrinu Zakerbergova postignu\u0107a, upozorava “Guardian”, ukazuju\u0107i na opasnost da ta dru\u0161tvena mre\u017ea potpuno “proguta” internet.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dru\u0161tvena mre\u017ea Facebook osnovana je prije 10 godina, 4. februara 2004, ali \u0107e taj internet gigant ro\u0111endan proslaviti skromno i oprezno prate\u0107i budu\u0107e trendove. Facebook je u protekloj deceniji prikupio fascinantnih 1,23 milijarde korisnika, \u0161to je jednako broju stanovnika druge najnaseljenije zemlje svijeta – Indije. Ta dru\u0161tvena mre\u017ea je, pored interneta, Wikipedie i Skypea, jedan […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-136861","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/136861","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=136861"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/136861\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=136861"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=136861"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=136861"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}