{"id":136510,"date":"2014-01-31T09:18:14","date_gmt":"2014-01-31T08:18:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=136510"},"modified":"2014-01-31T12:04:36","modified_gmt":"2014-01-31T11:04:36","slug":"europa-koja-tek-treba-doci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/01\/31\/europa-koja-tek-treba-doci\/","title":{"rendered":"Europa koja tek treba do\u0107i"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Rade Dragojevi\u0107<\/strong><\/p>\n

Premda krajnje kriti\u010dni prema projektu Europske unije, dvojica autora, Slavoj \u017di\u017eek i Sre\u0107ko Horvat, u knjizi \u201c\u0160to Europa \u017eeli?\u201d ipak nisu posve negatorski raspolo\u017eeni prema ideji Europe kao takve. Prije nego re\u010deno obrazlo\u017eimo, spomenimo da se knjiga sastoji od 19 tekstova, od kojih su se neki pojavili ranije u novinama i periodici, a manji je dio dosad neobjavljivan. Tekstove ome\u0111uje predgovor Alexisa Tsiprasa, lidera gr\u010dke Syrize i, s druge strane, stenogram razgovora autora (\u017di\u017eeka i Horvata) s njim, obavljenog pro\u0161le godine u maju, za vrijeme \u0161estog Subversive Film Festivala u Zagrebu.<\/p>\n

Mo\u017eda je ideju da se s Europom jo\u0161 ne\u0161to dade napraviti i da od nje ne treba samo tako odustati najjasnije izrazio Horvat u tekstu \u201cImaju li tr\u017ei\u0161ta osje\u0107aje?\u201d, kad se u finalu poziva na Derridino razlikovanje pojmova l\u2019avenir i la future. Opisuju\u0107i uspon Syrize, koja s jedne strane nagovje\u0161\u0107uje kraj neoliberalnog konsenzusa u Europi, a s druge nas uvodi i u nadu i u strepnju \u2013 nadu zbog uspona ljevice, strepnju zbog paralelnog uspona fa\u0161izma \u2013 autor ka\u017ee da je obi\u010dna budu\u0107nost Europe (la future) predvidljiva i o\u010dekivana (svojevrsni eurofatalizam): \u201cTo je Europa daljnjih mjera \u0161tednje, promjena kolektivnih ugovora, novih privatizacija, otkaza, pada kupovne mo\u0107i itd. Europa koja treba tek do\u0107i \u2013 l\u2019avenir, po uzoru na Derridinu demokraciju koja tek treba do\u0107i (la democratie a venir), je poput Mesije koji istodobno dolazi prvi put i vra\u0107a se. Radi se o nepredvidljivoj budu\u0107nosti, jedinoj pravoj budu\u0107nosti, ali se radi i o Ideji Europe, koja unato\u010d svim neoliberalnim distorzijama jo\u0161 uvijek ne\u0161to zna\u010di ili mo\u017ee ne\u0161to zna\u010diti.\u201d<\/p>\n

Preuzetno bi bilo re\u0107i da autori mesiju vide u mla\u0111ahnom gr\u010dkom lideru Tsiprasu, ali da se uz njega ve\u017eu nemale nade, u to nema nikakve sumnje. Na istom fonu, dakle vjere da se borba oko Europe nema gdje drugdje odigrati nego tu, ispred na\u0161ih o\u010diju, pi\u0161e i \u017di\u017eek, a u tekstu \u201cJednostavna hrabrost odluke: lijeva po\u010dast za Thatcher\u201d zaklju\u010duje da je dosta bilo stalne ljevi\u010darske mizerabilnosti i da je kona\u010dno do\u0161lo vrijeme za novog lijevog lidera: \u201cDanas, u ovoj situaciji, trebamo Thatchericu ljevice: vo\u0111u koji bi ponovio njezine korake, ali sa suprotnim predznakom, preobli\u010duju\u0107i \u010ditavo polje pretpostavki koje dijele dana\u0161nje politi\u010dke elite svih orijentacija.\u201d<\/p>\n

\u201c\u0160to Europa \u017eeli?\u201d i ina\u010de se, prakti\u010dki u svakom tekstu, dodiruje Gr\u010dke. Gr\u010dka je paradigma za sada\u0161nju situaciju u Europi. Ona je bojno polje na kojem se odvija svojevrsni rat niskog intenziteta izme\u0111u suprotstavljenih klasa, ujedno i podru\u010dje eksperimentiranja Trojke s novim ekonomskim mjerama, ali i prostor novih politi\u010dkih ideja, otjelovljenih ponajprije u Syrizi. Knjiga je prevedena na nekoliko jezika, a na upit moderatora na nedavnom njezinom predstavljanju u Beogradu, u organizaciji festivala Krokodil, ho\u0107e li biti i na gr\u010dki, Sre\u0107ko Horvat je odgovorio da ne\u0107e: nema potrebe jer Grci ovu knjigu \u017eive.<\/p>\n

Probleme s narastaju\u0107im desnim ekstremizmom nemaju, dakako, samo Grci, imamo ih i mi. Kako na\u0161e politi\u010dke elite gledaju na to najbolje govori nedavna izjava na\u0161e ministrice vanjskih poslova. Ona je prije nekoliko tjedana utje\u0161no ustvrdila da je prakti\u010dki svaka zemlja koja je u\u0161la u EU neposredno iza toga do\u017eivjela svojevrsni konzervativni udar, pa ne treba \u010duditi \u0161to se to i nama dogodilo u 2013. godini. Dijelom je ministrica u pravu, a da je tome doista tako podsje\u0107a nas i \u017di\u017eek u tekstu \u201c\u0160to Europa \u017eeli?\u201d u kojem evocira situaciju u Sloveniji otprije deset godina, kad je ta zemlja u\u0161la u Uniju i kad su desne stranke odmah inicirale referendum o zabrani izgradnje d\u017eamije u Ljubljani. Koliko smo upoznati s tamo\u0161njom situacijom, Ustavni je sud takvo pitanje proglasio neustavnim, a kamen temeljac za bogomolju nedavno je postavljen. Me\u0111utim, ministrica nije sasvim u pravu, jer nam recentna situacija govori da je desni\u010darska politika dominantna u centralnim evropskim dr\u017eavama i da se tu ne radi o ne\u010dem prolaznom, nego o temeljnoj karakteristici Unije. Podsjetimo, Nacionalna fronta Marine Le Pen sa skoro 18 posto glasova na tre\u0107em je mjestu po snazi na francuskoj politi\u010dkoj sceni. U austrijskom saveznom parlamentu desni\u010darska Slobodarska stranka (FPO) ima 34 zastupnika, zahvaljuju\u0107i podr\u0161ci od 17,5 posto bira\u010da na posljednjim izborima. Desni\u010darska stranka Pravih Finaca na izborima u travnju 2011. osvojila je 19 posto glasova i ima 39 od 200 zastupnika u parlamentu. Krajnje desni Jobbik (Savez mlade\u017ei desnice \u2013 pokret za bolju Ma\u0111arsku) u ma\u0111arski je parlament u\u0161ao nakon izbora u travnju 2010. na temelju programa koji zagovara o\u010duvanje nacionalnog identiteta, povratak kr\u0161\u0107anskih vrijednosti, obitelji i autoriteta, katkad se pozivaju\u0107i i na zasade nacisti\u010dke tvorevine na tlu Ma\u0111arske 1930-ih. Zahvaljuju\u0107i gotovo 17 posto osvojenih glasova, u parlamentu od 386 zastupnika sjedi 46 Jobbikovih \u010dlanova. U Danskoj su 22 zastupnika Narodne stranke do sudjelovanja u vlasti do\u0161la protuimigracijskom antiislamskom politikom, koja je stranci donijela 14 posto potpore bira\u010da. Islamofobna Stranka za slobodu Geerta Wildersa u Nizozemskoj je dobila skoro \u0161est posto glasova bira\u010da i tako gotovo utrostru\u010dila broj zastupnika u parlamentu (s devet na 24) u kojem je ukupno 150 zastupnika. Da ne spominjemo gr\u010dku Zlatnu zoru, vi\u0161ekratne mandate Silvija Berlusconija u Italiji itd. Te\u0161ko je dakle govoriti o desnim ekscesima, prije je rije\u010d o kontinuitetu desne politike u sklopu EU-a.<\/p>\n

Prema problematici krize u Europskoj uniji mo\u017ee se, generalno gledaju\u0107i, odnositi na dva na\u010dina. Dok spomenuta ministrica krizi u Europi i EU-u prilazi konjunkturno, dvojica autora to \u010dine strukturno. Oni smatraju da je ne\u0161to bitno krivo u temeljima tog projekta. Ta dva pogleda razlikuje i Samir Amin kad na pitanje je li europski projekt odr\u017eiv odgovara da jest, dodaju\u0107i da se na tu problematiku mo\u017ee gledati dvojako: ili poput evropeista s desnice \u201ckoji za krizu misle da se mo\u017ee rije\u0161iti u hodu, te da je rije\u010d o onima koji su unaprijed potpisali pokoravanje zahtjevima kapitalizma prihva\u0107aju\u0107i EU takvu kakva je ona sada, ili poput ovih drugih evropeista, koji se upisuju u projekt socijalisti\u010dkog preobra\u017eaja Evrope i svijeta\u201d.<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201cDanas, u ovoj situaciji, trebamo Thatchericu ljevice…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":136511,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-136510","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/136510","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=136510"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/136510\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/136511"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=136510"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=136510"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=136510"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}