{"id":136199,"date":"2014-01-27T16:50:29","date_gmt":"2014-01-27T15:50:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=136199"},"modified":"2014-01-28T08:52:43","modified_gmt":"2014-01-28T07:52:43","slug":"sta-bi-dao-da-si-na-mom-mjestu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/01\/27\/sta-bi-dao-da-si-na-mom-mjestu\/","title":{"rendered":"\u0160ta bi dao da si na mom mjestu?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Biljana Vankovska<\/strong><\/p>\n

Naziv popularne pesme \u201eBjelog dugmeta\u201c je namjerno odabran da bi do\u010darala atmosferu koja je ovih dana vladala u Makedoiji, dok su stizale vijesti iz Srbije o po\u010detku pregovora sa EU. Zavist da se nekom drugom de\u0161ava ne\u0161to, a ne i nama, nije se odnosio samo na ovu zemlju koja je postigla odre\u0111eni napredak; daleko apsurdnija je zavist koja se ispoljava i u pogledu situacije u Ukrajini. Dakle, jedni \u017eale \u201e\u0161to nas je Srbija pretekla\u201c i padaju u ushi\u0107enje nevjerovatnim postignu\u0107ima na svim poljima, od politi\u0107kih do ekonomskih, dok su drugi o\u010dajni \u0161to umjesto Grujevskog, sa njegovim skromnim bokserskim iskustvom, nema nekog makedonskog Kli\u010dka koji bi poveo borbu za evrointegracije na malo druga\u010diji na\u010din.<\/p>\n

Ovo je mo\u017eda i najbolja ilustracija dva ekstrema, kao i dominantni osje\u0107aj bezizlaznosti i nemo\u0107i usljed blokade Makedonije i limba u kojemu se nalazi od 2005. godine. Ukratko, ta atmosfera bi se mogla svesti na zaklju\u010dak da bi veliki broj makedonskih gra\u0111ana dao sve da je na mjestu drugoga, da samo iza\u0111e iz svoje ko\u017ee. Ne pita se za cijenu, jer bi veliki broj \u017eelio da sebe vidi kao blagonade\u017ene Evropljane, bez obzira i na baga\u017e koji dolazi uz srpski progres, recimo, ili se pri\u017eeljkuje pomak, pa makar bio po cijenu dolaska na ivici gra\u0111anskog rata.<\/p>\n

Ako pitate mene, a i ne mali broj srpskih intelektualaca, Srbija ima malo toga na \u010demu joj treba zavidjeti. Dok \u010ditam kako neki lamentiraju \u0161to smo ostali u zape\u0107ku dok je Srbija sasvim evropeizirana zemlja, pitam se da li je mogu\u0107e da neko zavidi zemlji na \u010dijem su \u010delu ljudi koji su bili, manje ili vi\u0161e, involvirani i odgovorni za politiku u vrijeme Milo\u0161evi\u0107a, koja je optu\u017eena za genocid, koja iza sebe ima Vukovar i Srebrenicu, Toma\u0161icu i Batajnicu, u kojoj Ceca, Bora \u010corba i Baja Mali Knind\u017ea razveseljavaju javnost? Da li treba zavidjeti zemlji koja jo\u0161 nije prihvatila odgovornost za mnoge stvari koje su se desile posljednjih 20 godina, u kojoj se \u010detni\u0161tvo rehabilitira, a koja se suo\u010dava sa velikim ekonomskim problemima, a otvaranje slu\u010daja \u0106uruvija je vi\u0161e sprdnja sa pravdom nego potraga za njom? Samo naivni ljudi ne mogu da vide da je odnos prema Kosovu ne\u0161to \u0161to je Srbija morala da uradi jo\u0161 mnogo ranije, a i ne\u0161to \u0161to je sada prihvatila zato \u0161to je bila u bezizlazu i pod velikim pritiskom izvana.<\/p>\n

Kada je Hrvatska postala \u010dlanica EU, moj hrvatski kolega, prof. Puhovski, je izjavio da njeno u\u010dlanjivanje u evropski klub nalikuje stizanju na vrijeme na sahranu, a i da je danas, \u0161est mjeseci nakon toga, to zemlja koja je najmanje dobila od \u010dlanstva. Srbije je, razumije se, jo\u0161 dalje \u010dak i od ceremonije sahrane, jer put koji treba da pre\u0111e bi\u0107e i dug i neizvjestan. U principu, na nama je samo da joj po\u017eelimo sre\u0107u i da se posvetimo svojim doma\u0107im zadacima, a ima ih veliki broj.<\/p>\n

Ipak, bizarna je potreba makedonskog dru\u0161tva da se upore\u0111uje sa srpskim: prvo su neki nastojali da Gruevskog portretiraju kao malog Milo\u0161evi\u0107a, \u0430 sada kada je Srbija napravila koran naprijed ka Briselu – jadikuje se i \u017eali \u0161to nemamo dr\u017eavnike ko \u0161to su Da\u010di\u0107, Vu\u010di\u0107 ili Nikoli\u0107. Uporedba sa Srbijom je, u najmanju ruku, neodgovaraju\u0107a. \u201e\u017daba\u201c koju Makedonija treba progutati (promjena imena) se ne mo\u017ee uporediti sa srpskom (Kosovo). Pozicija u kojoj se bez svoje krivice nalazi Makedonija, koja je u ostalim parametrima sasvim sli\u010dna ostalim balkanskim kandidatima, se treba pripisati na ra\u010dun onih iz Brisela, koji odlu\u010duju (geo)politi\u010dkim kantarom kome \u0107e pru\u017eiti ruku, a koga \u0107e ostaviti da se davi ili da o\u010di kopa da bi u\u0161ao u \u201ecarstvo zemaljsko\u201c. Za makedonske prilike i neprilike se mo\u017ee debatirati do besvijesti, uklju\u010duju\u0107i i demokratski deficit – i finalni saldo bi svakako pokazao da po mnogum pokazateljima nismo ni blizu demokratiji po evropskom modelu. (Istini za volju, od tih standarda se sve vi\u0161e udaljavaju \u010dak i zemlje koje su \u010dlanice, po\u010dev\u0161i od zemlje koja trenutno predsjedava Unijom, a koja to koristi da bi u francuskom Senatu pri\u010dala o svojim mukama sa makedonskim susjedom, koji je vje\u0161ta\u010dka tvorevina; da se sada preispituje koliko ove zemlje ispunjavaju Kopenha\u0161ke kriterijume pitanje je da li bi mogli \u201epro\u0107i\u201c sa prolaznom ocenom, a o ekonomskim parametrima i da ne govorimo.)<\/p>\n

Ipak, \u017ealosno je to \u0161to neki u Makedoniji namjerno previ\u0111aju jedinu stvar po kojoj se zemlja mo\u017ee ponositi usred regiona koji je ne tako davno bio balkanska klanica: stanje je neuopredivo kada se uporede posljedice konflikta, u smislu masakra, broja \u017ertava i destrukcije. Ta\u010dno je da je izrastao u\u017easan ki\u010deraj od spomenika (koji ide zajedno uz korupciju), ali bar zemlja nije \u201efertilizovana\u201c krvlju i ljudskim tijelima. Utoliko vi\u0161e sramota je za vlasti \u0161to nisu na\u0161li snage i odva\u017enosti da otkriju ostatke 12-tak is\u010dezlih, da bi se i ta strana istorije zatvorila. \u0410 da budemo na mjesti Srbije, koju (kako ka\u017ee pjesma) mrzimo i divimo joj se, treba \u201emalo\u201c – samo pristati na gr\u010dku ucjenu. Gledano kroz briselsku prizmu, onda bismo bili vrijedni i dobri isto ko i Srbija.<\/p>\n

\u0410ko se do EU treba sti\u0107i \u201eukrajinskim scenarijom\u201c, onda odgovor svakog razumnog \u010dovjeka bi trebao biti: ne, hvala! Oni koji su odu\u0161evljeni EU-revolucijom izgleda da nisu \u010duli staru afri\u010dku izreku: Bez obzira na to da li slonovi vode ljubav ili se bore, trava je ona koja strada. Ulazak u EU, po definiciji, kao i sam put ka tom cilju, mora biti put nenasilja i prihvatanja evropskih vrijednosti – jer je i sama EU simbol mira, zar ne? Ukrajinsko dru\u0161tvo je \u017ertva dugogodi\u0161nje unutra\u0161nje podjele, korupcije i autoritarnih struktura. Ono \u0161to se trenutno odvija nalikuje na ulazak u gra\u0111anski rat, a ne na revoluciju. Mada je nepopularno da to ka\u017ee intelektualac, ipak masovni protesti su prestali biti odraz spontanog narodnog nezadovoljstva diktaturom, nego poku\u0161aj politi\u010dkog pu\u010da. Zainteresovani globalni mo\u0107nici za to imaju druga\u010diji naziv – regime change! To \u0161to je neko u opoziciji, tj. pretstavlja pretendenta na vlast, ne \u010dini ga po difolutu demokratom, a mobokratija mo\u017ee na vlast dovesti i nekoga od onih junaka koji ovih dana uzvikuju \u201enije va\u017eno za\u0161to \u017eivi\u0161, nego za \u0161ta si spreman umrijeti!\u201c<\/p>\n

Tuguju\u0107i \u0161to nismo na mjestu drugoga, neki su krivicu otkrili u \u010dinjenici da je vi\u0161e od 62% gra\u0111ana Makedonije protiv ikakve promjene imena – i to je za njih bio vrhunski dokaz da u dru\u0161tvo vlada jednoumlje, koje se mo\u017ee na\u0107i samo u Sjevernoj Koreji. Ti isti novinari i analiti\u010dari nemaju nikakav problem sa podacima koji ukazuju na 90-procentnu podr\u0161ku za ulazak u NATO i EU. Nedavno je odr\u017eana promocija jedne starije knjige profesora \u0160arpa (\u201e\u041ed diktature ka demokratiji\u201c) koja je vjerovatno trebala da navede na razmi\u0161ljanje: da li smo to za 20 godina uradili \u201edvostruki salto\u201c, pa smo od komunisti\u010dke diktature do\u0161li do (sic!) demokratije, koju je onda sada\u0161nji re\u017eim pretvorio u (novu) diktaturu. Otuda i potreba da nau\u010dimo ponovo mehanizme osvajanja slobode kroz proteste i gra\u0111anski nepokor. No, takva je akcija kod \u0160arpa, ipak nenasilna, jer re\u017eim je taj koji raspola\u017ee brutalnom silom i mo\u017ee dovesti do krvoproli\u0107a. Radi se zaista o vrijednim i inspirativnim idejama; jedino je \u0161teta \u0161to se ovakvi priru\u010dnici ne dijele besplatno i u domovini profesora \u0160arpa. Sve do kraja svog bogatot \u017eivota, i Hauard Zin je zagovarao aktivizam i ukazivao na poslu\u0161nost Amerikanaca, koja je od njih napravila topovsko meso i podanike plutokrata. Interesantno, ali ovih dana je grupa evroposlanika uputila apel ukrajinskim vojnicima da otka\u017eu poslu\u0161nost vlastima. Sla\u017eem se da to mo\u017ee biti dobra poruka, ali kamo sre\u0107e da to isto rade i kada njihove evropske vlade \u0161alju vojnike u intervencije kao one u Avganistanu, Libiji ili CAR!<\/p>\n

I tako, kada na kraju dana spojite \u0160arpa i zaklju\u010dke Evropske komisije po kojima Makedonija ispunjava Kopenha\u0161ke kriterijume i treba po\u010deti pregovore, rezultat je \u0161izofren. Ko \u0107e ga znati? Mo\u017eda bi i ovdje dobro do\u0161la jedna revolucija, ali protiv Brisela koji daje legitimitet diktaturi na vlasti? Ili se trebamo pobiti izme\u0111u sebe i tra\u017eiti stranu intervenciju ili protektorat?<\/p>\n

Nova Makedonija<\/a><\/p>\n

Prevod je autorkin<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mo\u017eda bi i ovdje dobro do\u0161la jedna revolucija, ali protiv Brisela koji daje legitimitet diktaturi na vlasti? Ili se trebamo pobiti izme\u0111u sebe i tra\u017eiti stranu intervenciju ili protektorat?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-136199","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/136199","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=136199"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/136199\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=136199"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=136199"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=136199"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}