{"id":136126,"date":"2014-01-27T10:02:30","date_gmt":"2014-01-27T09:02:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=136126"},"modified":"2014-01-27T10:02:30","modified_gmt":"2014-01-27T09:02:30","slug":"suocavanje-s-prosloscu-je-igranka-bez-prestanka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/01\/27\/suocavanje-s-prosloscu-je-igranka-bez-prestanka\/","title":{"rendered":"Suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u je igranka bez prestanka"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Razgovarala: Maja Isovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Dubravka Ugre\u0161i\u0107 hrvatska je knji\u017eevnica i prevoditeljka. Zavr\u0161ila je komparativnu i rusku knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te radila u Institutu za teoriju knji\u017eevnosti na zagreba\u010dkom Filozofskom Fakultetu i bila je je \u010dlanica Udru\u017eenja za jugoslavensku demokratsku inicijativu. Iz politi\u010dkih razloga po\u010detkom devedesetih godina napu\u0161ta Hrvatsku. Trenutno \u017eivi u Amsterdamu, povremeno predaje na ameri\u010dkim i evropskim univerzitetima, te pi\u0161e za evropske novine i \u010dasopise. Kriti\u010dki posmatra dru\u0161tvo u kojem \u017eivimo.<\/em><\/p>\n

Sa njom smo za portal BUKA razgovarali o postjugoslovensom dru\u0161tvu, problemima trancizicjskih zemalja, pro\u0161losti, knji\u017eevnosti i drugim temama.<\/em><\/p>\n

Gospo\u0111o Ugre\u0161i\u0107, kako Vi danas gledate na postjugoslovensko dru\u0161tvo? Neke zemlje regije su napredovale prema EU, neke stagniraju u svojim tranzicijskim tokovima, dok se gra\u0111anima BiH \u010dini da ova zemlja samo nazaduje?<\/em><\/p>\n

Ja svugdje vidim vi\u0161e manje isti tranzicijski obrazac, u svim postkomunisti\u010dkim zemljama \u2013 u Hrvatskoj, u Bugarskoj, u Srbiji, u Rumunjskoj, itd. Postoje razlike koje su mo\u017eda va\u017ene u nekim drugim motri\u0161tima, sociolo\u0161kim, politi\u010dkim, ekonomskim i sli\u010dno, ali meni su zanemarive. Istina, postjugoslavensko dru\u0161tvo je osobito problemati\u010dno, jer je i jugoslavenski komunizam bio razli\u010dit od drugih komunisti\u010dkih zemalja. Najjednostavnije re\u010deno, u Jugoslaviji se moglo pristojno \u017eivjeti, u Sovjetskom Savezu i Bugarskoj nije. Upravo zato Jugoslavija i nije imala jaku disidentsku intelektualnu elitu kao Poljska, \u010cehoslova\u010dka, Rusija… i zato je promjene (ru\u0161enje Zida) do\u010dekala nespremna. Tu je zapo\u010deo plja\u010dka\u0161ki rat, rat za vlast odnosno raspodjelu materijalnih dobara.<\/p>\n

Okolnosti su doma\u0107im plja\u010dka\u0161ima i\u0161le na ruku, jer je plja\u010dka protuma\u010dena kao logi\u010dan raspad multinacionalne i multikulturne zajednice, a sve na fonu borbe protiv komunizma i borbe za nacionalno osamostaljenje. Tako je plja\u010dka dobila politi\u010dku legitimitet. Zato ni sve ubojice nisu procesuirane, zato ni \u017ertve nisu dobile moralnu satisfakciju, zato i nije do\u0161lo do moralne katarze. Kako je i moglo kada su vrijednosti preko no\u0107i promijenile predznak: ubojice su postale heroji, ordinarni lopovi postali su poslovni ljudi, a polupismeni u\u010ditelji ministri kulture.<\/p>\n

Koliko smo danas optre\u0107eni pro\u0161lo\u0161\u0107u, bremenom rata devedesetih, pa i ranijih godina. Mo\u017eemo li ostaviti pro\u0161lost iza sebe i gledati prema budu\u0107nosti?<\/em><\/p>\n

Mo\u017eemo. To se, uostalom, sva ta na\u0161a dru\u0161tva i trude. \u0160to br\u017ei zaborav, to bolje za njih. Medjutim, bojim se da u smislu ovoga \u0161to sam rekla prethodno to ne\u0107e biti mogu\u0107e. To je kao da ste, na primjer, dijete ubojice, plja\u010dka\u0161a, novohrvatskog ili novosrpskog bogata\u0161a, koji vam je omogu\u0107io da se \u0161kolujete na Harvardu, a vi sa svojom pla\u0107om koja je petstotina puta ve\u0107a od pla\u0107e va\u0161eg \u0161ofera (a taj je va\u0161 vr\u0161njak koji vas konstantno podsje\u0107a da se nekada bili isti) ka\u017eete: \u201cVrijeme je da se okrenemo budu\u0107nosti\u201d.<\/p>\n

Koji je pravi na\u010din suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u? Suo\u010davanja koje \u0107e nam pokazati pro\u0161lost, u kojoj mo\u017eemo da se ogledamo, da ne\u0161to nau\u010dimo da ne pravimo iste gre\u0161ke u sada\u0161njosti i budu\u0107nosti?<\/em><\/p>\n

Borba za sada\u0161njost i budu\u0107nost sastoji se dijelom u falsificiranju pro\u0161losti, u borbi za vlast nad pro\u0161lo\u0161\u0107u. Suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u je, dakle, igranka bez prestanka.<\/p>\n

Na ovim prostorima nacija i religija glavni su elementi razlikovanja ljudi, ljudi koji pri\u010daju istim jezikom, koji isto izledaju i njeguju sli\u010dne kulturne obrasce. Kako mo\u017eemo da se pribli\u017eimo jedni drugima, kako prevazi\u0107i razlike?<\/em><\/p>\n

Oprostite, meni je smije\u0161no kada me to pitate, jer ja naprosto nisam sposobna da vidim razlike, pa me ovi glagoli kao \u201cpribli\u017eavanje\u201d, \u201czbli\u017eavanje\u201d, \u201cprevazila\u017eenje razlika\u201d zbunjuju. Oni kao da su iza\u0161li iz kakvog programa EZ, koji hrani birokrate s jedne i druge strane. Ima jedna navodno istinita anegdota koja se dogodila u nekom od izbjegli\u010dkih centara u inozemstvu, za na\u0161e izbjeglice, mahom iz Bosne. Do\u0161la \u017eena-psihijatar da pomogne psihi\u010dki traumatiziranima. Ljudi su bili nezainteresirani. \u201cLjudi\u201d, zavapila je \u017eena, i sama izbjeglica, \u201cako nemate traume, dajte ih izmislite, jer \u0107u izgubiti posao!\u201d.<\/p>\n

Mo\u017eemo li se boriti protiv \u201dkulture la\u017ei\u201c, kako vidjeti ono istinito, ono \u0161to se krije iza te krinke?<\/em><\/p>\n

To je vrlo te\u0161ko naprosto zato \u0161to se dru\u0161tva naj\u010de\u0161\u0107e pona\u0161aju kao \u017eivi organizmi. Tako mediji – poput leukocita \u2013 odmah zauzmu obrambenu funkciju i zapo\u010dinje proizvodnja la\u017ei. I obi\u010dni gra\u0111ani postanu naj\u017ee\u0161\u0107i branitelji la\u017ei, naprosto zato jer priznati la\u017e, zna\u010di dovesti u pitanje vlastitu biografiju, njezinu validnost, pred djecom i \u017eenom, pred prijateljima.<\/p>\n

Zemlje regije duboko su tradicionalno i patrijarhalno ustrojene iako se dru\u0161tveni sistemi mijenjaju, godine i decenije prolaze, a informati\u010dko i tehnolo\u0161ko doba uveliko je nastupilo. Kako to da nije do\u0161lo do promjene kada su u pitanju vladavina tradicije i patrijarhata?<\/em><\/p>\n

Mu\u0161karci vladaju u apsolutno svim dru\u0161tvenim sferama, osobito u politici. Kada ih gledate po novinama, na televiziji, kada ih godinama slu\u0161ate kako zaglu\u0161uju va\u0161 prostor, kada vam govore kako \u0107ete \u017eivjeti, \u0161to je najbolje za vas, \u0161to osje\u0107ate i \u0161to morate osje\u0107ati \u2013 onda to s vremenom postane nesnosno. Mu\u0161karci (politi\u010dka i tobo\u017ee intelektualna elitea) plus popovi (koji su tako\u0111er mu\u0161karci) \u2013 to su na\u0161i vo\u0111e, koji se ne skidaju s na\u0161ih ekrana, s na\u0161ih horizonata, iz na\u0161e svakida\u0161njice, iz na\u0161ih slu\u0161nih sfera. Mi smo konstantno izlo\u017eeni mu\u0161koj perspektivi, mu\u0161koj biologiji, mu\u0161kom razumu, mu\u0161kom govoru, mu\u0161koj kulturi, mu\u0161kim vrijednostima, mu\u0161kom mi\u0161ljenju, koje se bez imalo srama predstavlja kao univerzalisti\u010dko, kao najbolje za sve nas.<\/p>\n

\u017divimo u dru\u0161tvu spektakla, reality emisija, crnih hronika, \u0161konatnih pri\u010da. U kojem momentu se izgubila \u201dnormalnost\u201c? Konzumenti medija kao da \u017eude za \u0161to skandaloznijom informacijom, dok ih pitanja korupcije dru\u0161tva, ekonomije, kulture ne zanimaju.<\/em><\/p>\n

Uloga medija u dru\u0161tvima kakva su na\u0161a – post-jugoslavenska i post-komunisti\u010dka – je zlo\u010dina\u010dka. Kada bi postojao sud za mentalne zlo\u010dine velikih razmjera mediji, gotovo svi, na\u0161li bi se na tom sudu. Vlast voli i potkupljuje novinare, novinare vole vlast jer ih hrani. Odgovorno novinarstvo je u zanemarivoj manjini.<\/p>\n

Kako knji\u017eevnost opstaje u doba interneta i dru\u0161tvenih mre\u017ea? Da li je ona uto\u010di\u0161te kad \u017eelimo da se isklju\u010dimo iz svega…<\/em><\/p>\n

Cio moj \u017eivot knji\u017eevnost je bila moj posao, nepla\u0107eni ili potpla\u0107eni, i moja strast. Knji\u017eevnost kao sistem ne opstaje u nekom drugom mediju, mi samo susre\u0107emo njezine razlomljene komadi\u0107e na radiju, u filmu, na videu, u reklami, na twitteru, u SMS-poruci, na face booku, na internetu…i to primamo za knji\u017eevnost. Ve\u0107ina ljudi prima za knji\u017eevnost to \u0161to im tr\u017ei\u0161na ponuda ka\u017ee da je knji\u017eevnost.<\/p>\n

Kakav je \u017eivot u inostranstvu? \u0160ta sve gubimo u na\u0161im besmislenim politi\u010dkim, nacionalnim, religijskim, jezi\u010dkim i drugim sva\u0111ama, dok se negdje drugo \u017eivi u pravom smislu te rije\u010di?<\/em><\/p>\n

Ja ne znam gdje se \u017eivi u pravom smislu te rije\u010di, niti znam \u0161to to zna\u010di. Ali istina je da ova \u201cna\u0161a\u201d dru\u0161tva imaju tu sposobnost da vam oduzmu sve, du\u0161u, pamet, da potro\u0161e va\u0161 \u017eivot onako kako drugi potro\u0161e paket \u010dipsa. Kada ubijete \u010dovjeka onda odgovarate za to, kada dvadesetak milijuna ljudi pretvorite u \u017eive mrtvace, onda se zlo\u010din ne mo\u017ee dokazati, osobito ako su ljudi izabrali svoje egzekutore tzv.demokratskim putem.<\/p>\n

Za kraj da Vas pitam imate li neku poruku na\u0161im \u010ditaocima, kako da budu optimisti\u010dniji u svijetu koji je zaboravio na obi\u010dne ljude i njihove minimalne potrebe…<\/em><\/p>\n

Nitko ne zna recept za sre\u0107u. Nekako si dopu\u0161tam da mislim da recept za sre\u0107u u \u017eivotu le\u017ei u poslu koji radite sa stra\u0161\u0107u i ljubavlju, bez obzira \u0161to je to, jeste li drvosje\u010da ili vrtlar, jeste li za to nagra\u0111eni ili niste, pla\u0107eni ili ne, da je klju\u010d svega, dakle, jaka ljubav za ne\u0161to i\/li za nekoga. Bez toga, bez te ljubavi, svi smo mi tu\u017ena bi\u0107a, nismo li? Ovdje, dakako, ne mislim na ljubav prema bogu, dr\u017eavi, naciji, zastavi i sli\u010dnim tricama.<\/p>\n

Buka<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dubravka Ugre\u0161i\u0107: Borba za sada\u0161njost i budu\u0107nost sastoji se dijelom u falsificiranju pro\u0161losti, u borbi za vlast nad pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-136126","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/136126","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=136126"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/136126\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=136126"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=136126"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=136126"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}