{"id":135374,"date":"2014-01-19T07:48:25","date_gmt":"2014-01-19T06:48:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=135374"},"modified":"2014-01-19T08:20:56","modified_gmt":"2014-01-19T07:20:56","slug":"sve-o-suzama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/01\/19\/sve-o-suzama\/","title":{"rendered":"Sve o suzama"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Plakanje uvijek povezujemo sa sna\u017enim emocijama, a sigurno da nema osobe koja se nije barem jednom po\u0161teno isplakala.<\/p>\n

No suze skrivaju cijeli niz zanimljivih \u010dinjenica pa tako postoje \u010dak tri vrste suza, \u017eene doista pla\u010du vi\u0161e od mu\u0161karaca, a krokodilske suze nisu samo mit.<\/p>\n

Postoji vi\u0161e vrsta suza<\/strong><\/p>\n

Nisu sve suze stvorene jednako. Bazalne suze su one koje su cijelo vrijeme u na\u0161im o\u010dima, a slu\u017ee za podmazivanje, njegovanje i za\u0161titu o\u010diju.<\/p>\n

Drugi oblik suza, koje se nazivaju refleksnim suzama, nastaju kako bi za\u0161titile o\u010di od iritansa kao \u0161to su vjetar, dim ili luk. Osim toga, postoje i dokazi koji ukazuju na to da se ove dvije vrste suza kemijski razlikuju jedne od drugih.<\/p>\n

Tre\u0107i tip suza onaj je koji vjerojatno najbolje poznajete \u2013 to su one suze koje teku nakon prekida veze ili tokom tu\u017enog filma. To su emocionalne suze.<\/p>\n

Jedno istra\u017eivanje pokazalo je kako emocionalne suze mogu sadr\u017eavati vi\u0161e proteina nego druge vrste suza, pi\u0161e Huffington Post.<\/p>\n

Nau\u010dnici ne znaju za\u0161to ta\u010dno pla\u010demo<\/strong><\/p>\n

Iako ta\u010dan razlog jo\u0161 nije utvr\u0111en, postoje mnoge teorije. Evolucijski gledano, neki znanstvenici smatraju da su ljudi plakali kako bi signalizirali na opasnost, bez stvaranja buke, kao \u0161to je jecanje.<\/p>\n

S obzirom na tada\u0161nje predatore, ljudi su morali smisliti signalizacijski sustav koji \u0107e privu\u0107i predatorovu pa\u017enju.<\/p>\n

Kako se ljudsko pona\u0161anje razvija tokom vremena, tako se \u010desto jedna stvar po\u010dinje upotrebljavati za vi\u0161e svrha.<\/p>\n

Drugi razlog za\u0161to ljudi pla\u010du je taj da signaliziraju postojanje problema ili tra\u017ee utjehu od ljudi oko sebe. Prema rije\u010dima znanstvenika, plakanje je na\u010din da se izazove podr\u0161ka drugih oko nas u vrijeme nevolje.<\/p>\n

Bebe pla\u010du kako bi dobile pa\u017enju roditelja, a odrasle osobe mogu plakati kako bi dobile simpatije prijatelja ili voljene osobe.<\/p>\n

Osim toga, plakanje tako\u0111er mo\u017ee dovesti do br\u017eeg rje\u0161avanja sukoba u \u017earu sva\u0111e.<\/p>\n

Biohemijski sastav suza<\/strong><\/p>\n

Biohemijski, sastav suza sli\u010dan je slini. I izme\u0111u ostalog, suze se sastoje od proteina, soli i hormona.<\/p>\n

\u017dene zaista pla\u010du vi\u0161e od mu\u0161karaca<\/strong><\/p>\n

Jedno istra\u017eivanje procijenilo je kako \u017eene pla\u010du 5,3 puta mjese\u010dno, a mu\u0161karci 1,4 puta mjese\u010dno. Druga studija pak pokazala je kako \u017eene pla\u010du dva do pet puta mjese\u010dno, u odnosu na mu\u0161karce koji pla\u010du 0,5 do jedan put mjese\u010dno.<\/p>\n

Prema njema\u010dkom istra\u017eivanju, seansa plakanja kod \u017eena traje \u0161est minuta, a kod mu\u0161karaca to traje dvije do \u010detiri minute.<\/p>\n

To isto istra\u017eivanje pokazalo je kako se pla\u010d kod \u017eena u 65 posto slu\u010dajeva pretvara u jecaj, a to doga\u0111a samo u \u0161est posto slu\u010dajeva kod mu\u0161karaca.<\/p>\n

No razlika me\u0111u spolovima sna\u017eno je povezana s kulturom.<\/p>\n

Kako ka\u017eu nau\u010dnici, u zapadnim kulturama koje odlikuje ve\u0107a sloboda i jednakost spolova, \u017eene pla\u010du vi\u0161e nego u tradicionalnim kulturama, a po pitanju mu\u0161karaca i pla\u010da, kultura ima manju ulogu.<\/p>\n

To saznanje sna\u017eno osporava ideju da je pla\u010d nenamjeran, refleksan simptom.<\/p>\n

Suze dolaze iz suznih \u017elijezda<\/strong><\/p>\n

Suzne \u017elijezde nalaze se na vanjskom dijelu gornjeg oka. Kada se proizvede vi\u0161ak suza, one se malim kanalima odvode u nosnu \u0161upljinu. A ako imate previ\u0161e suza, one se jednostavno preliju iz oka.<\/p>\n

Postoji anatomski razlog za\u0161to nam tokom plakanja curi nos<\/strong><\/p>\n

Nos nam curi jer se suze zapravo slijevaju u nosne kanale, a neke od njih zavr\u0161e u nosu pa nam posljedi\u010dno po\u010dinje curiti nos. No glavobolju koja se nerijetko javlja nakon plakanja nije lako objasniti.<\/p>\n

Nau\u010dnici naga\u0111aju kako je to povezano s dehidracijom koja nastaje zbog odljeva suza. Ili je pak glavobolja izazvana jer mi\u0161i\u0107i imaju tendenciju stegnuti se kad smo uzrujani.<\/p>\n

Za\u0161to pla\u010demo kada re\u017eemo luk?<\/strong><\/p>\n

Spoj nazvan syn-propanethial-S-oksid razlog je zbog kojega pla\u010demo dok re\u017eemo luk. Taj hemijski spoj djeluje nadra\u017euju\u0107e te stimulira suzne \u017elijezde, zbog \u010dega po\u010dinjemo plakati.<\/p>\n

Na\u0161e suze \u0161alju signale drugima<\/strong><\/p>\n

Istra\u017eivanja su pokazala da testosteron i seksualno uzbu\u0111enje kod mu\u0161karaca opadaju nakon \u0161to osjete \u017eenske suze.<\/p>\n

Nau\u010dnici su zaklju\u010dili da postoji kemijski signal u ljudskim suzama koji smanjuje seksualno uzbu\u0111enje.<\/p>\n

Krokodilske suze zaista postoje<\/strong><\/p>\n

Krokodili zaista pla\u010du, no ne zato \u0161to su tu\u017eni. Iako se stvarni razlog krokodilskih suza jo\u0161 ne zna, no zna se da to nije tuga.<\/p>\n

Prema rije\u010dima nau\u010dnika, krokodili pla\u010du cijelo vrijeme, a funkcija suza je – poput na\u0161ih vlastitih suza – za podmazivanje oka, \u0161to je jo\u0161 va\u017enije za krokodile jer imaju tre\u0107i kapak.<\/p>\n

Neki ljudi pla\u010du vi\u0161e, a neki manje<\/strong><\/p>\n

Kao \u0161to je ve\u0107 re\u010deno, \u017eene pla\u010du \u010de\u0161\u0107e i vi\u0161e od mu\u0161karaca, no postoje razlike i unutar istog spola.<\/p>\n

Ljudi koji su do\u017eivjeli traumu, oni koji su anksiozni te ekstrovertirane i suosje\u0107ajne osobe pla\u010du vi\u0161e do drugih ljudi. Neki ljudi jednostavno su skloniji pla\u010du.<\/p>\n

Suze radosnice pretjerano se ne razlikuju od tu\u017enih suza<\/strong><\/p>\n

Oba vrsta pla\u010da imaju ne\u0161to zajedni\u010dko \u2013 uzrok im je intenzivno emocionalno uzbu\u0111enje.<\/p>\n

Naime, dijelovi mozga povezani s emocionalnim uzbu\u0111enjem, uklju\u010duju\u0107i podru\u010djima hipotalamusa i bazalnih ganglija, spojeni su na dio mozga zove se suzna jezgra koja stimulira produkciju suza.<\/p>\n

MOJportal<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Plakanje uvijek povezujemo sa sna\u017enim emocijama, a sigurno da nema osobe koja se nije barem jednom po\u0161teno isplakala. No suze skrivaju cijeli niz zanimljivih \u010dinjenica pa tako postoje \u010dak tri vrste suza, \u017eene doista pla\u010du vi\u0161e od mu\u0161karaca, a krokodilske suze nisu samo mit. Postoji vi\u0161e vrsta suza Nisu sve suze stvorene jednako. Bazalne suze […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-135374","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/135374","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=135374"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/135374\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=135374"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=135374"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=135374"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}