{"id":135324,"date":"2014-01-18T10:42:10","date_gmt":"2014-01-18T09:42:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=135324"},"modified":"2014-01-18T10:43:27","modified_gmt":"2014-01-18T09:43:27","slug":"kad-zasmetaju-drugaciji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/01\/18\/kad-zasmetaju-drugaciji\/","title":{"rendered":"Kad zasmetaju \u201cdruga\u010diji\u201d?"},"content":{"rendered":"

Autor: Elvir Padalovi\u0107<\/strong><\/p>\n

S obzirom na stra\u0161nu ratnu pro\u0161lost Bosne i Hercegovine u kojoj su po\u010dinjeni brojni ratni zlo\u010dini motivisani mr\u017enjom, u postratnom periodu potrebno je raditi na potpunom suo\u010davanju sa mra\u010dnom stranom dru\u0161tva u BiH. U ovakvoj Bosni i Hercegovini stoga ne \u010dudi da se mr\u017enja smatra normalnom i opravdanom. Na njoj dobrim dijelom i danas po\u010divaju kako me\u0111uetni\u010dki, tako i me\u0111uentitetski odnosi, a krivi\u010dna djela po\u010dinjena s tom motivacijom, ukoliko ih je po\u010dinila sopstvena strana, gotovo su po pravilu pra\u0107ena hladnom \u0161utnjom, ignorisanjem ili pak negiranjem.<\/p>\n

\"\"<\/a>Malo je slu\u010dajeva u kojima su se gra\u0111ani javno ogradili od takvih postupaka, a da stvarnost bude jo\u0161 surovija, mr\u017enja se nastoji medijski, javno i pojedina\u010dno prenositi generacijski sa koljena na koljeno. Ovo je dominantan i vidljiv trend. U takvom kontekstu, veoma je va\u017eno shvatiti zna\u010daj i osjetljivost teme procesuiranja djela po\u010dinjenih iz mr\u017enje i tako je i tretirati, sa poja\u010danom pa\u017enjom i dijalogom, a ne guranjem pod tepih. \u0160utnja o krivi\u010dnim djelima po\u010dinjenim iz mr\u017enje, nepostojanje volje da se ona procesuiraju, te olako prela\u017eenje preko mr\u017enje kao motiva, opasno je i predstavlja tempiranu bombu. Pogotovo u uslo\u017enjenim dru\u0161tvima kao \u0161to je bosanskohercegova\u010dko. Neophodno je ujediniti sve bitne karike dru\u0161tva, od onih koje \u0107e imati preventivno dejstvo do onih pravosudnih, koje \u0107e sankcionisati djela po\u010dinjena iz mr\u017enje.<\/p>\n

Prema op\u0161te prihva\u0107enoj definiciji, krivi\u010dno djelo po\u010dinjeno iz mr\u017enje jeste krivi\u010dno djelo koje je motivisano netrpeljivo\u0161\u0107u prema odre\u0111enim grupama u dru\u0161tvu. Da bi jedno krivi\u010dno djelo bilo okvalifikovano kao krivi\u010dno djelo po\u010dinjeno iz mr\u017enje, moraju biti ispunjena dva kriterijuma: djelo mora biti propisano kao krivi\u010dno djelo u krivi\u010dnom zakonu i mora biti \u201emotivisano predrasudom\u201c.<\/p>\n

\u0160ta to zapravo zna\u010di? \u201eMotivisano predrasudom\u201c zna\u010di da je po\u010dinilac izabrao \u017ertvu krivi\u010dnog djela na osnovu stvarne ili pretpostavljene \u201eza\u0161ti\u0107ene karakteristike\u201c. \u201eZa\u0161ti\u0107ena karakteristika\u201c osnovna je karakteristika koja je zajedni\u010dka za odre\u0111enu grupu, kao \u0161to je rasa, religija, nacionalna pripadnost, jezik ili seksualna orijentacija.<\/p>\n

Krivi\u010dno djelo po\u010dinjeno iz mr\u017enje nije uslovljeno time da po\u010dinilac osje\u0107a mr\u017enju. Ono zahtijeva samo da je krivi\u010dno djelo motivisano predrasudom. Krivi\u010dno djelo po\u010dinjeno iz mr\u017enje mo\u017ee biti u obliku o\u0161te\u0107ivanja imovine, napada, ubistva, ili bilo kojeg drugog krivi\u010dnog djela.<\/p>\n

Kako se navodi na stranicama izvje\u0161taja misije OSCE BiH, krivi\u010dna djela po\u010dinjena iz mr\u017enje ugro\u017eavaju same temelje dru\u0161tva. U izvje\u0161taju se iznose rezultati petogodi\u0161njeg pra\u0107enja postupaka krivi\u010dnih djela po\u010dinjenih iz mr\u017enje i incidenata motivisanih mr\u017enjom u cijeloj Bosni i Hercegovini, a koje je provodila Misija OSCE-a. Paralelno sa tim, analizirala se uskla\u0111enost me\u0111unarodnih standarda i doma\u0107e prakse, a u vezi sa krivi\u010dnom odgovorno\u0161\u0107u za ovakve incidente. Razlog za objavljivanje ovog izvje\u0161taja le\u017ei u nepostojanju sveobuhvatnog vodi\u010da, odnosno izvje\u0161taja o doma\u0107em pravnom okviru i posljedi\u010dnim problemima u doma\u0107oj praksi u radu na krivi\u010dnim djelima po\u010dinjenim iz mr\u017enje.<\/p>\n

Prema monitoringu Zlo\u010dina po\u010dinjenih iz mr\u017enje, koji je sprovodila misija OSCE-a BiH, krivi\u010dna djela po\u010dinjena iz mr\u017enje u BiH \u010desto su usmjerena protiv sljede\u0107ih kategorija stanovni\u0161tva i objekata: povratni\u010dkih zajednica, koje su \u010desto izolirane i osjetljive, zatim vjerskih i sakralnih objekata, kao \u0161to su crkve, d\u017eamije i groblja, kao i privatne imovine povratnika ili \u010dlanova manjinskih zajednica. Ovakva djela \u0161alju sna\u017enu poruku netrpeljivosti i izazivaju veliki strah i napetost. \u017drtve ovih djela tako\u0111e su pripadnici seksualnih manjina, a napadi protiv njih se \u010desto de\u0161avaju na javnim mjestima. Krivi\u010dna djela motivisana mr\u017enjom usmjerena su i protiv Roma.<\/p>\n

Kada je po\u010dinjeno djelo za koje se sumnja da je krivi\u010dno djelo po\u010dinjeno iz mr\u017enje, efikasni odgovori lokalne zajednice \u0107e uvjeriti zajednicu da se poduzimaju odgovaraju\u0107i koraci i da se razumije u\u010dinak takvog incidenta, navodi se u monitoringu OSCE-a BiH. Efikasno procesuiranje krivi\u010dnih djela po\u010dinjenih iz mr\u017enje je va\u017eno kako bi se poslala poruka da takva krivi\u010dna djela ne\u0107e biti tolerisana.<\/p>\n

Upravo na tragu ispitivanja mogu\u0107nosti i zakonskog okvira za procesuiranje krivi\u010dnih djela po\u010dinjenih iz mr\u017enje Analitika \u2013 Centar za dru\u0161tvena istra\u017eivanja objavio je krajem 2013. godine seriju publikacija u ovoj oblasti, uklju\u010duju\u0107i i opse\u017enu analizu ove problematike pod nazivom \u201dProcesuiranje kaznenih djela po\u010dinjenih iz mr\u017enje u Bosni i Hercegovini: perspektiva tu\u017eitelja\u201d, autora Marije Lu\u010di\u0107-\u0106ati\u0107 i Amira Bajri\u0107a.<\/p>\n

Ova publikacija nastala je kao rezultat projekta \u201eProcesuiranje mr\u017enje: prema usvajanju i implementaciji najboljih standarda i praksi Evropske unije u borbi protiv krivi\u010dnih djela po\u010dinjenih iz mr\u017enje u BiH\u201c, koji implementiraju Udru\u017eenje tu\u017eilaca Federacije BiH i Analitika.<\/p>\n

Kao \u0161to je gore navedeno, sama motivisanost predrasudom zna\u010di da je po\u010dinilac izabrao o\u0161te\u0107enog na osnovu odre\u0111enih za\u0161ti\u0107enih karakteristika.<\/p>\n

Nakana zlo\u010dina ili krivi\u010dnih djela po\u010dinjenih iz mr\u017enje, navodi se u studiji, nije samo djelovanje spram o\u0161te\u0107enog, ve\u0107 djelovanje prema grupi kojoj o\u0161te\u0107eni pripada i \u010dije za\u0161ti\u0107ene karakteristike dijeli.<\/p>\n

\u201dNerijetko je sam o\u0161te\u0107eni u su\u0161tini neva\u017ean i zamjenjiv drugom osobom koja s njim dijeli jednake za\u0161ti\u0107ene karakteristike. U tom smislu, zlo\u010dini iz mr\u017enje su simboli\u010dni akti po\u010dinjeni sa ciljem demonstriranja stavova \u0161iroj dru\u0161tvenoj zajednici. Ukratko, prilikom po\u010dinjenja zlo\u010dina iz mr\u017enje o\u0161te\u0107ene osobe su izabrane na osnovu onoga \u0161to one predstavljaju, a ne onoga tko one jesu. Poruka koja se ovim djelima prenosi je upu\u0107ena ne samo o\u0161te\u0107enom, nego i \u0161iroj zajednici \u010diji je ona dio, te dru\u0161tvu u cjelini. Negativni utjecaj ovih djela se stoga pove\u0107ava u situacijama kada su odnosi izme\u0111u etni\u010dkih, nacionalnih ili religijskih grupa ve\u0107 osjetljivi\u201d, stoji u analizi autora Marije Lu\u010di\u0107-\u0106ati\u0107 i Amira Bajri\u0107a.<\/p>\n

Zna\u010dajan negativni uticaj koji zlo\u010dini iz mr\u017enje (zlo\u010din iz mr\u017enje je uobi\u010dajeni prevod sa engleskog jezika \u201ehate crimes\u201c za djela motivisana netrpeljivo\u0161\u0107u prema odre\u0111enim grupama u dru\u0161tvu ) mogu imati ne samo na o\u0161te\u0107enika ve\u0107 i na \u0161iru dru\u0161tvenu zajednicu prepoznat je posljednjih godina i u bosanskohercegova\u010dkom dru\u0161tvu, ali i zakonodavstvu.<\/p>\n

Upravo iz navedenih razloga, dono\u0161enje i kontinuisano unapre\u0111ivanje zakonskih odredbi koje inkriminiraju zlo\u010dine iz mr\u017enje name\u0107e se kao imperativ. Naime, takve zakonske odredbe predstavljaju priznanje dr\u017eave o \u0161tetnosti me\u0111usobnih napada pripadnika razli\u010ditih grupa koje u njoj \u017eive.<\/p>\n

Kako se navodi u ovoj analizi, za uspje\u0161no procesuiranje zlo\u010dina iz mr\u017enje u BiH nije dovoljno samo usvojiti odgovaraju\u0107i pravni okvir, nego je potrebno rije\u0161iti i niz konkretnih problema kako bi se osigurala njegova implementacija i unaprijedilo procesuiranje zlo\u010dina iz mr\u017enje. S tim u vezi, a uzimaju\u0107i u obzir postoje\u0107i zakonski okvir u ovoj oblasti u sve \u010detiri jurisdikcije u BiH (BiH, Republika Srpska, Federacija BiH i Br\u010dko Distrikt) ova studija je nastojala utvrditi koji su klju\u010dni problemi sa kojima se tu\u017eioci suo\u010davaju prilikom procesuiranja, odnosno dono\u0161enja odluka o procesuiranju, zlo\u010dina iz mr\u017enje, te \u0161to je potrebno u\u010diniti da se oni prevazi\u0111u. Tako se kao problemi, a prema ovoj studiji, posebno isti\u010du : neopravdano izostavljanje predrasude kao motiva u optu\u017enicama i njihovo procesuiranje kao \u201eobi\u010dnih\u201c krivi\u010dnih djela, ili pak njihovo \u201espu\u0161tanje\u201c na prekr\u0161ajni nivo.<\/p>\n

Da bi se problematici pravnog okvira u BiH pristupilo ozbiljnije, bilo je potrebno pristupiti izmjenama i dopunama odredbi krivi\u010dnih zakona u entitetima te u Disktriktu Br\u010dku. Prije bezmalo \u010detiri godine usvojene su potrebne izmjene u Krivi\u010dnom zakonu Republike Srpske i Krivi\u010dnom zakonu Br\u010dko distrikta BiH. Ove izmjene odnose se na krivi\u010dna djela po\u010dinjena iz mr\u017enje i pru\u017eaju ja\u010du zakonsku osnovu agencijama za implementaciju zakona i pravosudnim organima da mogu vr\u0161iti odgovaraju\u0107e istrage i procesuirati krivi\u010dna djela po\u010dinjena iz mr\u017enje.<\/p>\n

U Federaciji BiH situacija je potpuno druga\u010dija. Tek krajem jula 2013. godine Predstavni\u010dki dom Parlamenta Federacije BiH usvaja tekst Zakona o izmjenama i dopunama Krivi\u010dnog zakona Federacije BiH, koji je uklju\u010divao i uvo\u0111enje zlo\u010dina iz mr\u017enje, me\u0111utim sam zakon nije usvojen na sjednici Doma naroda. Navedeni prijedlog tako se jo\u0161 uvijek nalazi u parlamentarnoj proceduri.<\/p>\n

Prema dostupnim podacima, zlo\u010din iz mr\u017enje je prema predlo\u017eenim izmjenama Krivi\u010dnog zakona FBiH bio definisan kao “svako krivi\u010dno djelo kod koga je prete\u017ena ili isklju\u010diva pobuda za izvr\u0161enje bila mr\u017enja, odnosno netrpeljivost ili predrasuda prema o\u0161te\u0107enom licu koja je zasnovana na njegovom stvarnom ili pretpostavljenom li\u010dnom svojstvu, odnosno li\u010dnom svojstvu lica sa kojim se o\u0161te\u0107eni dovodi u vezu, kao \u0161to je nacionalna, vjerska ili etni\u010dka pripadnost, boja ko\u017ee, pol, seksualna orijentacija, invaliditet, zdravstveno stanje, rodni identitet ili neko drugo li\u010dno svojstvo”.<\/p>\n

Iz Federalne uprave policije re\u010deno je kako u Krivi\u010dnom zakonu FBiH nije definisano krivi\u010dno djelo po\u010dinjeno iz mr\u017enje.<\/p>\n

“Ukoliko ovo krivi\u010dno djelo bude inkriminirano kroz izmjene i dopune Krivi\u010dnog zakona FBiH, bit \u0107e potrebna dodatna edukacija svih organa koji rade na provo\u0111enju zakona, kako bi takva djela bila prepoznata i procesuirana”, navode u Upravi policije Federacije BiH za na\u0161 portal.<\/p>\n

Krivi\u010dnim zakonom Republike Srpske, prema posljednjim izmjenama iz 16.8.2013. godine u 15. glavi u zna\u010denju izraza definisan je pojam zlo\u010dina po\u010dinjenog iz mr\u017enje, pa tako ta\u010dka 25. \u010dlan 147. ka\u017ee da je djelo po\u010dinjeno iz mr\u017enje ono koje je u potpunosti ili djelimi\u010dno izvr\u0161eno zbog rasne nacionalne, ili etni\u010dke pripadnosti, jezika, vjerskog uvjerenja, boje ko\u017ee, pola ili seksualne orijentacije, zdravstvenog statusa ili rodnog identiteta nekog lica.<\/p>\n

\u201c Posmatraju\u0107i krivi\u010dni zakon u njegovoj sveukupnosti, jasno proizilazi da pojedina krivi\u010dna djela u Krivi\u010dnom zakonu imaju mr\u017enju definisanu kao kvalifikatornu okolnost odre\u0111enog djela. To je okolnost koja \u010dini da djelo bude po kvalifikaciji te\u017ee. Tako recimo imamo krivi\u010dno djelo \u201cte\u0161ka tjelesna povreda\u201d koja ka\u017ee u \u010dlanu 156. da je to djelo kada neko drugog te\u0161ko tjelesno povrijedi, a za stav 1. prema tom \u010dlanu je predvi\u0111ena kazna od 6 mjeseci do 5 godina zatvora. Ali kvalifikatorna okolnost mr\u017enja ka\u017ee ko te\u0161ku tjelesnu povredu po\u010dini iz mr\u017enje kazni\u0107e se od kaznom u trajanju od 1- 8 godina. Dakle zakon predvi\u0111a da ovo djelo ima mr\u017enju kao kvalifikatornu okolnost i time je stro\u017ea kazna za to isto djelo, ali po\u010dinjeno iz mr\u017enje\u201d, ka\u017ee za BUKU Snje\u017eana Petkovi\u0107, tu\u017eiteljica Okru\u017enog tu\u017eila\u0161tva u Banjaluci.<\/p>\n

Ona navodi i da je za krivi\u010dno djelo ubistvo po \u010dlanu 148. (\u201cko drugog li\u0161i \u017eivota kazni\u0107e se zatvorom najmanje 5 godina\u201d), mr\u017enja tako\u0111e predvi\u0111ena kao kvalifikatorna okolnost.<\/p>\n

\u201dTe\u0161ko ubistvo, ko drugog li\u0161i \u017eivota iz mr\u017enje kazni\u0107e se kaznom od deset godina zatvora ili kaznom dugotrajnog zatvora \u201c, ka\u017ee nam tu\u017eiteljica Okru\u017enog tu\u017eila\u0161tva u Banjaluci<\/p>\n

\u201cOdre\u0111ena krivi\u010dna djela koje sam navela, ali i druga, naprimjer te\u0161ka kra\u0111a, razbojni\u010dka kra\u0111a, o\u0161te\u0107enje tu\u0111e stvari poznaju ovu okolnost, dakle mr\u017enju, kao kvalifikatornu i ukoliko su ova djela po\u010dinjena iz mr\u017enje, zakon predvi\u0111a stro\u017eu kaznu\u201d, ka\u017ee nam Snje\u017eana Petkovi\u0107.<\/p>\n

Prema njenim rije\u010dima, druga situacija je kad je odre\u0111eno krivi\u010dno djelo po\u010dinjeno iz mr\u017enje, a zakon to ne predvi\u0111a kao kvalifikatornu okolnost, pa tako prema djelu \u201claka tjelesna povreda\u201d zakon ne predvi\u0111a mr\u017enju kao kvalifikatornu okolnost. Ipak,ako tu\u017eilac u fazi istrage otkrije da je laka tjelesna povreda nanesena iz mr\u017enje, to se mo\u017ee i treba cijeniti kod odmjeravanja kazne kao ote\u017eavaju\u0107a okolnost.<\/p>\n

\u201cTo su te razlike kad je mr\u017enja kvalifikatorna, a kad ote\u017eavaju\u0107a okolnost, odnosno kad to propisuje sam zakon i kad propisuje stro\u017eu kaznu ili kad je po\u010dinjeno krivi\u010dno djelo za koje nije predvi\u0111ena mr\u017enja kao kvalifikatorna okolnost, onda se to cijeni kao ote\u017eavaju\u0107a okolnost kod odmjeravanja kazne, a \u0161to je svakako posao suda \u201d, dodaje Snje\u017eana Petkovi\u0107 iz banjalu\u010dkog Okru\u017enog tu\u017eila\u0161tva.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de same mr\u017enje navedene u zakonskom nazivu krivi\u010dnog djela, u Krivi\u010dnom zakonu Republike Srspke postoji i krivi\u010dno djelo \u201cizazivanje nacionalne, rasne i vjerske mr\u017enje i netrpeljivosti\u201d, propisano \u010dlanom 294a.<\/p>\n

\u201dTo je jedini \u010dlan u kom je mr\u017enja sadr\u017eana u nazivu djela i kad se time djelo ozna\u010dava\u201d, navodi za BUKU tu\u017eiteljica Okru\u017enog tu\u017eila\u0161tva u Banjaluci.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de procjene tu\u017eioca u vezi sa postavljanjem mr\u017enje kao motiva za po\u010dinjenje krivi\u010dnog djela, na\u0161a sagovornica isti\u010de da ta procjena zavisi od svake situacije pojedina\u010dno i to se cijeni prema dokazima koji postoje za to konkretno krivi\u010dno djelo.<\/p>\n

\u201dTi dokazi mogu biti subjektivne ili objektivne prirode \u2013 subjektivni su iskazi svjedoka, a objektivni materijalni dokazi. Ukoliko tu\u017eilac iz tih \u010dinjenica izvla\u010di zaklju\u010dak da je djelo po\u010dinjeno iz mr\u017enje, tra\u017ei\u0107e u samom postupku da se okolnost cijeni kao kvalifikatorna, a to je pobuda ili motiv iz kojeg je djelo po\u010dinjeno\u201d, zaklju\u010duje za BUKU tu\u017eiteljica Okru\u017enog tu\u017eila\u0161tva u Banjaluci Snje\u017eana Petkovi\u0107.<\/p>\n

Maja \u0110akovi\u0107 Vidovi\u0107, portparolka ovog Tu\u017eila\u0161tva, za BUKU ka\u017ee da je prema podacima Okru\u017enog tu\u017eila\u0161tva u Banjaluci, u 2013. godini ovo tu\u017eila\u0161tvo za krivi\u010dno djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mr\u017enje i netrpeljivosti podiglo u dva predmeta optu\u017enice protiv dva lica, a u dva predmeta je donesena naredba o obustavi postupka protiv dva lica.<\/p>\n

Zekerija Mujkanovi\u0107, glavni tu\u017eilac Br\u010dko disktrikta, ka\u017ee za BUKU da je ranije u krivi\u010dnom zakonodavstvu jedino govor mr\u017enje bio propisan kao djelo izazivanja rasne i vjerske mr\u017enje, razora i netrpeljivosti kao krivi\u010dno djelo ove oblasti.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201dKada je o tome rije\u010d, mi smo u periodu od 2004-2013. godine imali takvih \u0161est predmeta protiv deset lica, uglavnom su izre\u010dene osu\u0111uju\u0107e presude. a u odnosu na tri lica \u010dak i zatvorske kazne\u201d, rekao je glavni tu\u017eilac Br\u010dko disktrikta za BUKU.<\/p>\n

\u201cKada je rije\u010d o zlo\u010dinima po\u010dinjenim iz mr\u017enje, oni su u domeni posljednih izmjena u zakonodavstvu Republike Srpske i Distrikta Br\u010dko, dok ih jo\u0161 nema u krivi\u010dnom zakonodavstvu u Federaciji BiH i s obzirom na kratko\u0107u takvih novih rje\u0161enja mi smo dosada imali samo jedan slu\u010daj krivi\u010dnog djela po\u010dinjenog iz mr\u017enje. To je bio kvalifikovani oblik djela te\u0161ka tjelesna povreda i postupak je okon\u010dan osloba\u0111aju\u0107om presudom protiv tog lica, ali ne zbog tog kvalifikatornog oblika djela po\u010dinjenog iz mr\u017enje nego jednostavno nismo uspjeli dokazati krivicu optu\u017eenog\u201d, ka\u017ee za BUKU Mujkanovi\u0107.<\/p>\n

Mujkanovi\u0107 nam je rekao kako su ove promjene u krivi\u010dnim zakonodavstvima, dakle sankcioniranje krivi\u010dnih djela po\u010dinjenih iz mr\u017enje na na\u010din da se uvode kvalifikatorni oblici odre\u0111enih krivi\u010dnih djela, da se mr\u017enja unosi kao ote\u017eavaju\u0107a okolnost kod izvr\u0161enja drugih djela gdje ne postoje kvalifikatorni oblici istih, potrebne ovoj zajednici.<\/p>\n

\u201cJasno je da u na\u0161em okru\u017eenju iz raznih razloga dolazi do izvr\u0161enja ovakvih krivi\u010dnih djela, pogotovo u ovoj dr\u017eavi koja je slo\u017eena i koja je dr\u017eava gra\u0111ana razli\u010ditih nacionalnosti, razli\u010ditih konfesija i mr\u017enja se kao predrasuda mo\u017ee pojaviti kao motiv izvr\u0161enja krivi\u010dnih djela i ja duboko vjerujem da je procesuiranje ovih krivi\u010dnih djela sigurno na dobrobit bilo koje zajednice u BiH, pa tako i Br\u010dko Disktrikta\u201d, ka\u017ee za BUKU Mujkanovi\u0107.<\/p>\n

Iz izjava na\u0161ih sagovornika lako je zaklju\u010diti da su Krivi\u010dna zakonodavstva Republike Srpske i Distrikta Br\u010dko prepoznala ovu problematiku, te su mr\u017enji posvetili dodatnu pa\u017enju prilikom odmjeravanja te\u017eine po\u010dinjenog djela.<\/p>\n

Ukoliko se krivi\u010dna djela po\u010dinjena iz mr\u017enje ignori\u0161u, te im se ne pridodaje potreban zna\u010daj u javnom diskursu, onda \u0107e bosanskohercegova\u010dko dru\u0161tvo postati ono u kojem \u0107e vrijediti matrica da su takva djela prihvatljiva, da su ona postala normalna i da na njih ne reagujemo.<\/p>\n

Tanja Topi\u0107, politi\u010dka anliti\u010darka iz Banjaluke ka\u017ee kako izostanak reakcije i \u0161utnja u vezi sa ovim krivi\u010dnim djelima imaju razaraju\u0107u mo\u0107, jer razaraju temeljne vrijednosti na kojima bi trebalo da po\u010diva jedno civilizovano dru\u0161tvo, a gurana pod tepih, mr\u017enja kao motiv za zlodjela kad tad mo\u017ee ponovo mogu buknuti, dobivaju\u0107i \u0161ire razmjere.<\/p>\n

\u201cPotiskivanje istih, bez obzira na motivaciju i razloge zbog kojih se to \u010dini, nije dobro. Ono sto se ne smije desiti jeste stvaranje utiska da po\u010dinioci takvih djela izmaknu kazni, jer smo i sami u zadnje dvije decenije pre\u0161li put u kojem smo zlo\u010dince stavili na pijedestal nacionalnih heroja. Takva dru\u0161tva nikad ne ozdrave, ako ne razlikujemo dobro od zla, ako po\u010dinioce nastojimo za\u0161tititi, a \u017ertve osuditi i krivi\u010dno djelo nad njima opravdati. \u017delimo li (po)stati takvo dru\u0161tvo?\u201d, pita se Tanja Topi\u0107.<\/p>\n

U procesu adekvatnog tretiranja procesuiranja krivi\u010dnih djela po\u010dinjenih iz mr\u017enje, ali i podizanja svijesti javnosti o potrebi dodatne pa\u017enje prema ovim po\u010dinjenim djelima, moraju u\u010destvovati sve karike dru\u0161tva, od pojedinca, porodice do institucija. Me\u0111utim, Topi\u0107eva napominje kako \u0107e to biti uzaludno ukoliko politika i oni koji su na vlasti govore govorom mr\u017enje i netrpeljivosti. Svaka rije\u010d politike je kao eksplozivna naprava, i sve dok politika ne po\u010dne odgovornije i odmjerenije birati svaku rije\u010d koja se pusti u javnost, ova zemlja ne\u0107e napraviti iskorak.<\/p>\n

Svako krivi\u010dno djelo po\u010dinjeno iz mr\u017enje treba dobiti veliki medijski prostor i mo\u017eda to pomogne kao jedna vrsta kolektivne terapije. Procesi promjene svijesti, naime, veoma su mukotrpni i \u010desto traju decenijama.<\/p>\n

Buka<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Buka analizira: Krivi\u010dna djela po\u010dinjena iz mr\u017enje predstavljaju problem u svakom dru\u0161tvu, a posebno su veliki problem u dru\u0161tvima koja se oporavljaju od nasilnih sukoba….<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-135324","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/135324","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=135324"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/135324\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=135324"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=135324"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=135324"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}