{"id":135158,"date":"2014-01-16T12:55:51","date_gmt":"2014-01-16T11:55:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=135158"},"modified":"2014-01-16T12:55:51","modified_gmt":"2014-01-16T11:55:51","slug":"ovo-nije-higijenski","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/01\/16\/ovo-nije-higijenski\/","title":{"rendered":"Ovo nije higijenski"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/01\/zabrana.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-135159\" title=\"zabrana\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/01\/zabrana-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Pere\u0161 ruke antibakterijskim sapunom? Ne zatvara\u0161 WC \u0161olju? Ne pere\u0161 pupak? Gre\u0161i\u0161. Mnogo gre\u0161i\u0161.<\/p>\n<p>Postoje neke stvari koje radimo svakoga dana i mislimo da tako odr\u017eavamo higijenu i zdravlje. Me\u0111utim, mnogo toga radimo pogre\u0161no, iz neznanja, naravno.<\/p>\n<p>Ukoliko, na primer, pere\u0161 ruke antibakterijskim sapunom mo\u017ee\u0161 uzorkovati disbalans hormona u svom organizmu. Neki od ovih sapuna sadr\u017ee triklosan koji je u eksperimentu na \u017eivotinjama uticao na promene hemijskog sastava hormona. Ova hemikalija se tako\u0111e mo\u017ee na\u0107i i u proizvodima za pranje ku\u0107e, ali i u pastama za zube.<\/p>\n<p>Ma\u0161insko pranje ve\u0161a na temperaturi od 40 stepeni Celzijusovih ne mo\u017ee da ubije ve\u0107inu bakterija, zbog \u010dega se one zadr\u017eavaju na garderobi. Pranje rublja mo\u017ee ukloniti prljav\u0161tinu, ali ga mo\u017ee prekriti e\u0161erihijom koli i fekalijama.<\/p>\n<p>Da li znate \u0161ta je najprljavije u ve\u0107ini ku\u0107a i stanova? Sudopera je u mnogo slu\u010dajeva prljavija od WC \u0161olje!<\/p>\n<p>Ako do sada to niste \u010dinili, vreme je da po\u010denete &#8211; zatvorite WC \u0161olju pre nego \u0161to pustite vodu! U suprotnom omogu\u0107avate bakterijama da se razlete u vazduh. To je naro\u010dito opasno ukoliko se u kupatilu nalazi i \u010detkica za zube.<\/p>\n<p>Ne su\u0161ite ruke na takozvanim &#8220;drajerima&#8221; i uvek kada ste u mogu\u0107nosti koristite papirne ubruse koji se bacaju nakon upotrebe. Da bi se toplim vazduhom ruke potpuno osu\u0161ile potrebno je bar 45 sekundi, a istra\u017eivanje je pokazalo da niko od nas to ne radi du\u017ee od 15 sekundi. Za su\u0161enje, zapravo brisanje ruku ubrusima, potro\u0161imo vi\u0161e vremena.<\/p>\n<p>Ne\u0161to ti je palo na pod i ti si ga podigao istog trenutka, malo dunuo i pojeo? \u010cak 99 odsto bakterija prenosi se na hranu istog trenutka kad ona padne na pod.<\/p>\n<p>Tu\u0161ira\u0161 se svakoga dana, ali pupak nikada ne pere\u0161e posebno? U tom malom udubljenju na na\u0161em telu mo\u017ee se na\u0107i nekoliko hiljada razli\u010ditih vrsta bakterija.<\/p>\n<p>I na kraju, ali ne najmanje va\u017eno &#8211; ne perite kosu \u010desto. Tokom sedam dana mo\u017eete je oprati najvi\u0161e dva puta, u suprotnom pospe\u0161ujete ma\u0161\u0107enje jer uklanjate ulje koje lu\u010de \u017elezde kako bi za\u0161titile ko\u017eu glave od negativnih spoljnih uticaja.<\/p>\n<p>MONDO<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pere\u0161 ruke antibakterijskim sapunom? Ne zatvara\u0161 WC \u0161olju? Ne pere\u0161 pupak? Gre\u0161i\u0161. Mnogo gre\u0161i\u0161. Postoje neke stvari koje radimo svakoga dana i mislimo da tako odr\u017eavamo higijenu i zdravlje. Me\u0111utim, mnogo toga radimo pogre\u0161no, iz neznanja, naravno. Ukoliko, na primer, pere\u0161 ruke antibakterijskim sapunom mo\u017ee\u0161 uzorkovati disbalans hormona u svom organizmu. Neki od ovih sapuna [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-135158","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/135158","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=135158"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/135158\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=135158"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=135158"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=135158"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}