{"id":13482,"date":"2006-06-06T13:39:22","date_gmt":"2006-06-06T13:39:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=13482"},"modified":"2006-06-06T13:39:22","modified_gmt":"2006-06-06T13:39:22","slug":"sad-sicg-nije-iskorijenila-trafiking","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2006\/06\/06\/sad-sicg-nije-iskorijenila-trafiking\/","title":{"rendered":"SAD: SiCG nije iskorijenila trafiking"},"content":{"rendered":"<p>Vlade Srbije i Crne Gore ne ispunjavaju u potpunosti osnovne standarde za iskorenjivanje trgovine ljudima, ali ulazu velike napore da bi to postigle, naveo je Stejt department u godisnjem izvjestaju o trgovini ljudima u svijetu.<\/p>\n<p>Drzavna zajednica SiCG je u 2005. bila \u201cizvor, tranzitna zemlja i krajnje odrediste\u201d za zene i djevojcice zrtve trgovine ljudima u cilju seksualne eksploatacije, stoji u izvjestaju. <\/p>\n<p>Zrtve trgovine ljudima identifikovane u SCG 2005. su njeni drzavljani, kao i drzavljani Moldavije, Ukrajine, Rusije, Rumunije, Bugarske i Hrvatske, a putevi trafikinga iz SiCG dalje se prostiru preko Hrvatske ka Zapadnoj Evropi. <\/p>\n<p>Medjunarodna organizacija za migracije (OIM) uocila je u prethodnoj godini povecanu trgovinu ljudima unutar teritorije SiCG, kako zena i diece iz Srbije, tako i iz Crne Gore. <\/p>\n<p>Procienjuje se da su od 30 do 50 odsto zena koje se bave prostitucijom u Crnoj Gori bile zrtve trafikinga, a od tog broja polovina su dieca. <\/p>\n<p>I Srbija i Crna Gora nisu uspiele da preduzmu akcije protiv javnih zvanicnika umijesanih u ilegalnu trgovinu ljudima, ocijenio je Stejt department.<\/p>\n<p>Republika Crna Gora postigla je konkretan napredak u sveukupnoj borbi protiv trafikinga tokom 2005 &#8211; povecala broj presuda vezanih za slucajeve trgovine ljudima, prijavila vise zrtava kojima treba pomoc i zastita i povecala sredstva za pomoc i zastitu zrtava. <\/p>\n<p>U Srbiji je u nekim slucajevima povecana zatvorska kazna za trgovce ljudima, ali Stejt department preporucuje i Srbiji i Crnoj Gori da dodatno povecaju kazne. <\/p>\n<p>Kosovo je takodje izvorna i tranzitna teritorija, kao i krajnje odrediste za trgovinu zenom i djecom zrtvama seksualne eksploatacije, a oko 80 odsto zrtava kojima je ukazana pomoc su maloletna lica.<\/p>\n<p>U izvjestaju se napominje da je u protekloj godini i dalje bio veliki raskorak izmedju broja policijskih racija i broja uhapsenih, sto, prema autorima izvjestaja, upucuje na zakljucak da trgovci ljudima cesto primaju dojave da se spremaju policijske akcije protiv njih. <\/p>\n<p>THBS je u 2005. izvela 2.000 racija, ali uhapsila samo 35 ljudi osumnjicenih za trgovinu ljudima. <\/p>\n<p>Sve vise zabrinjava unutrasnja trgovina ljudima u pokrajini &#8211; IOM je prijavio da je 64 odsto zrtava trgovine ljudima sa Kosova bilo zrtve trafikinga na tom podrucju, dok je 15 odsto prokrijumcareno u Makedoniju, a 13 odsto u Albaniju i Italiju.<\/p>\n<p>Jedinica UNMIK-a za borbu protiv trgovine ljudima (THBS) prijavila je da su strane zrtve kojima je pritekla u pomoc na Kosovu u protekloj godini uglavnom iz Moldavije, Albanije i Bugarske. <\/p>\n<p>Stejt department je takodje zakljucio da se seksualna eksploatacija i trgovina ljudima na Kosovu sve vise odvija tajnim kanalima.<\/p>\n<p>Tanjug<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vlade Srbije i Crne Gore ne ispunjavaju u potpunosti osnovne standarde za iskorenjivanje trgovine ljudima, ali ulazu velike napore da bi to postigle, naveo je Stejt department u godisnjem izvjestaju o trgovini ljudima u svijetu.<\/p>\n<p>Drzavna zajednica SiCG je u 2005. bila \u201cizvor, tranzitna zemlja i krajnje odrediste\u201d za zene i djevojcice zrtve trgovine ljudima u cilju seksualne eksploatacije, stoji u izvjestaju<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-13482","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13482","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13482"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13482\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13482"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13482"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13482"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}