{"id":134572,"date":"2014-01-09T10:45:28","date_gmt":"2014-01-09T09:45:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=134572"},"modified":"2014-01-09T10:45:28","modified_gmt":"2014-01-09T09:45:28","slug":"zanimljive-cinjenice-o-smrti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/01\/09\/zanimljive-cinjenice-o-smrti\/","title":{"rendered":"Zanimljive \u010dinjenice o smrti"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>A zahvaljuju\u0107i \u010dinjenici da je jedna velika nepoznanica i da je ljudi generalno smatraju izrazito negativno, na brojne je na\u010dine i tabu u dana\u0161njem dru\u0161tvu. Ne mo\u017eemo znati kad \u0107e nas i kako zadesiti, ne mo\u017eemo biti sto posto sigurni niti \u0161to \u0107e se to\u010dno u tom trenutku dogoditi, ali postoje neke postavke vezane uz smrt koje \u0107ete mo\u017eda htjeti saznati, a na jednom ih je mjestu skupio Huffington Post.<\/p>\n

Postoji znanstveno obja\u0161njenje za\u0161to umiru\u0107em “\u017eivot proleti pred o\u010dima”<\/p>\n

Umjesto da se mozak “umrtvi” prije smrti, vjeruje se da njegova aktivnost zapravo raste, uzorkuju\u0107i stanje povi\u0161ene svijesti. To mo\u017ee uzrokovati vi\u0161e stvari: ili “prolijetanje \u017eivota pred o\u010dima” ili “svjetlost na kraju tunela”, a sve je potpomognuto smanjenjem dotoka krvi i kisika u o\u010di.<\/p>\n

Tijelo nas sramoti i nakon \u0161to umremo<\/p>\n

Vjerojatno ste \u010duli da nakon smrti kosa i nokti nastavljaju rasti, ali to ba\u0161 nije istina: ustvari se ko\u017ea skuplja i otkriva ve\u0107u povr\u0161inu dlake i nokta. Osim toga, kad umrete vjerojatno \u0107e vam tijelo obaviti jednu ili obje nu\u017ede, te ovisno o spolu, mo\u017eda i ejakulirati. To se, naravno, doga\u0111a zbog prestanka rada mozga koji vi\u0161e ne “dr\u017ei sve pod kontrolom”. Ako ste mu\u0161karac i umrete okrenuti tijelom prema dolje, krv se po\u010dinje skupljati u dijelove tijela najbli\u017ee zemlji pa je mogu\u0107a erekcija.<\/p>\n

A ako vas zanima koliko je potrebno da postanete kostur: nakon otprilike tjedan dana ko\u017ea se mo\u017ee lako odstraniti, a nakon otprilike mjesec dana po\u010dinju otpadati zubi, a i sve ostalo.<\/p>\n

Bli\u017ee smo besmrtnosti nego \u0161to vjerojatno mislite<\/p>\n

Calico je Googleov projekt besmrtnosti ili to\u010dnije projekt koji se fokusirana na zdravstvo, s posebnim naglaskom na istra\u017eivanje vezano za proces starenja. Ali, iako je ovaj njihov start-up privukao najvi\u0161e pa\u017enje u medijima, paralelno postoji jo\u0161 jedan golemi projekt, a vodi ga ruski milijarder Dmitry Iskov. On je odlu\u010dan pitanje besmrtnosti rije\u0161iti do 2045. godine i to tako \u0161to \u0107e graditi androidna tijela u koja \u0107e va\u0161 mozak mo\u0107i biti premje\u0161ten ako i kad se tijelu ne\u0161to dogodi ili – ostari.<\/p>\n

Postoji mogu\u0107nost da krivo shva\u0107amo kad je netko ustvari mrtav<\/p>\n

Vjerojatno ste \u010duli za slu\u010dajeve u kojima su ljudi progla\u0161eni “mrtvima” da bi se onda “vratili u \u017eivot”. A upravo je tome posve\u0107eno jedno novo veliko istra\u017eivanje koje se bavi mogu\u0107no\u0161\u0107u da imamo u potpunosti krivi dojam kad je netko ustvari “mrtav”: u nekoliko slu\u010dajeva ljudi koji su se “vratili u \u017eivot” mogli su prepri\u010dati razgovor koji se kraj njih vodio u trenucima kad njihov mozak nije pokazivao znakove \u017eivota. To je znanstvenike natjeralo da pomisle da ne postoji “trenutak smrti” ve\u0107 da je to proces koji se doga\u0111a polagano, dok se gase pojedina\u010dne funkcije.<\/p>\n

Index.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

A zahvaljuju\u0107i \u010dinjenici da je jedna velika nepoznanica i da je ljudi generalno smatraju izrazito negativno, na brojne je na\u010dine i tabu u dana\u0161njem dru\u0161tvu. Ne mo\u017eemo znati kad \u0107e nas i kako zadesiti, ne mo\u017eemo biti sto posto sigurni niti \u0161to \u0107e se to\u010dno u tom trenutku dogoditi, ali postoje neke postavke vezane uz […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-134572","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/134572","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=134572"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/134572\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=134572"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=134572"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=134572"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}