{"id":134262,"date":"2014-01-05T08:55:09","date_gmt":"2014-01-05T07:55:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=134262"},"modified":"2014-01-05T08:55:09","modified_gmt":"2014-01-05T07:55:09","slug":"stvarna-ljepota-je-u-malome","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/01\/05\/stvarna-ljepota-je-u-malome\/","title":{"rendered":"Stvarna ljepota je u malome"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Vandana Shiva<\/strong><\/p>\n

U vremenu opsjednutosti veli\u010dinom, \u017eivimo u iluziji da je ve\u0107e bolje. Naginjemo vjerovanju kako trebamo velike farme, velike brane, velike korporacije kako bismo zadovoljili na\u0161e potrebe za hranom i vodom. Divovske korporacije u stalnom su rastu pa trenutno samo pet njih kontrolira svjetsku opskrbu sjemenom, hranom i vodom. Me\u0111u njima su Monsanto, Cargill, Nestle, Suez i Wal-Mart. Mi pretpostavljamo da se farme moraju pove\u0107avati radi sigurnosti hrane.<\/p>\n

Ali u stvarnosti je “malo veliko” – ekolo\u0161ki, ekonomski i politi\u010dki. Budu\u0107nost sigurnosti hrane u Indiji i \u0161irom svijeta le\u017ei u za\u0161titi i promociji malih poljoprivrednika.<\/p>\n

Na ekolo\u0161koj razini, znamo da u si\u0107u\u0161noj sjemenki le\u017ei potencijal za proizvodnju tisu\u0107a i milijuna sjemenki. I u svakoj od tih sjemenki le\u017ei potencijal za jo\u0161 tisu\u0107u i milijun takvih sjemenki. To je obilje. Dok mali poljoprivrednik sije, on moli: “Neka ovo sjeme nikad ne presu\u0161i”.<\/p>\n

Ali, kada sjeme patentiraju ili biolo\u0161ki uni\u0161te divovske korporacije, ono se ne mo\u017ee dalje razmno\u017eavati ili reproducirati. Ono proizvodi nula novih sjemenki. \u010cini se da je moto: “Neka se ovo sjeme iscrpi kako se na\u0161a dobit nikad ne bi iscrpila.”<\/p>\n

Male bioraznolike farme proizvode vi\u0161e od velikih farmi. U stvari, proizvodnja i prihod mogu se udvostru\u010diti o\u010duvanjem sjemena i intenziviranjem bioraznolikosti. \u010cinjenica da je malo veliko u poljoprivredi je poznata cijelo vrijeme, ali veliki su svejedno povla\u0161teni u ime sigurnosti hrane.<\/p>\n

Biv\u0161i indijski premijer Charan Singh, koji je bio poljoprivredni ekonomist, rekao je da su male farme produktivnije od velikih farmi. “Kako je poljoprivreda \u017eivu\u0107i proces, u praksi se u datim uvjetima prinosi po hektaru smanjuju \u0161to se vi\u0161e veli\u010dina farme pove\u0107ava (drugim rije\u010dima, kada se primjena ljudskog rada i nadzora po hektaru smanjuje). Navedeni rezultati su vrlo blizu univerzalnima: proizvodnja po hektaru u odnosu na ulaganje ve\u0107a je na malim farmama nego na velikim farmama, Dakle, ako prenapu\u010dena zemlja kojoj nedostaje kapitala poput Indije ima izbor izme\u0111u jedne farme od sto rala i \u010detrdeset farmi od 2,5 rala, tro\u0161ak za nacionalno gospodarstvo \u0107e biti manji ako se dr\u017eava odlu\u010di za male farme.”<\/p>\n

Male farme proizvode vi\u0161e hrane nego velike industrijske farme, jer mali seljaci vi\u0161e njege ula\u017eu u tlo, biljke i \u017eivotinje \u0161to intenzivira biolo\u0161ku raznolikost, a ne vanjski kemijski unosi. Kako se farme pove\u0107avaju u veli\u010dini, one zamjenjuju ljudski rad s fosilnim gorivima za poljoprivredne strojeve i otrovne kemikalije. Bri\u017ean rad poljoprivrednika zamjenjuju grube i nenjeguju\u0107e tehnologije. Dakle, proizvodnja hrane po hektaru se smanjuje.<\/p>\n

 <\/p>\n

Unato\u010d svemu, socijalna i ekolo\u0161ka katastrofa uobli\u010duje se u “mit o vi\u0161e”. Ovaj se mit prodaje u svijetu kao rje\u0161enje za glad. Trik je u tome da se ne mjeri ukupna proizvodnja farmi, nego samo “prinos” od monokulturne robe. U su\u0161tini, produktivno\u0161\u0107u se manipulira na dva na\u010dina kako bi se stvorila slika velikih gospodarstava kao produktivnijih.<\/p>\n

Prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu, unato\u010d svim poticajima koje dobivaju velike farme, unato\u010d svim politikama koje promoviraju industrijsku poljoprivredu, 72 posto hrane danas jo\u0161 uvijek proizvedu male farme.<\/p>\n

Prvo, jedina ulazna varijabla koja se uzima u obzir je rad, a kemikalije, zemlja, voda i fosilna goriva se ne ra\u010dunaju. Tako la\u017ena ra\u010dunica pokazuje da se produktivnost pove\u0107ava \u0161to se vi\u0161e malih poljoprivrednika i obiteljskih poljoprivrednika raseljava i zamjenjuje kemikalijama i strojevima. Kada se uzmu u obzir prirodni resursi, industrijska je poljoprivreda, zapravo, neu\u010dinkovita poljoprivreda, koja koristi deset kalorija ulaznih tro\u0161kova kako bi proizvela jednu kaloriju hrane.<\/p>\n

Prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu, unato\u010d svim poticajima koje dobivaju velike farme, unato\u010d svim politikama koje promoviraju industrijsku poljoprivredu, 72 posto hrane danas jo\u0161 uvijek proizvedu male farme.<\/p>\n

Ako tome dodamo privatne vrtove i urbane poljoprivrednike, ve\u0107ina hrane koju ljudi pojedu je proizvod malih poljoprivrednika. Ono \u0161to raste na velikim farmama nije hrana, to je roba. Samo deset posto kukuruza i soje koji preuzimaju svjetsku poljoprivredu, se pojede. Devedeset posto pogoni automobile kao biogorivo ili odlazi na prehranu \u017eivotinja na industrijskim farmama. Male farme hrane svijet. Velike farme \u0161ire zaga\u0111enje i glad.<\/p>\n

Izvje\u0161taj UNCTAD-a (Konferencija UN-a o trgovini i razvoju) o trgovini i okoli\u0161u za 2013. navodi kako metode monokulturne i industrijske poljoprivrede ne pru\u017eaju dovoljno dostupnu hranu tamo gdje je potrebno, dok istovremeno uzrokuju rastu\u0107u i neodr\u017eivu okoli\u0161nu \u0161tetu.<\/p>\n

Izvje\u0161taj Me\u0111unarodne organizacije rada – “Na putu prema odr\u017eivom razvoju: Prilike za pristojan rad i socijalnu uklju\u010denost u zelenoj ekonomiji” – pokazuje kako je mala poljoprivreda rje\u0161enje za ekolo\u0161ku krizu, krizu hrane i krizu rada i zaposlenosti. Izvje\u0161taj donosi primjere kako male farme u Africi pove\u0107avaju proizvodnju hrane kroz organsku poljoprivredu.<\/p>\n

U projektu koji je uklju\u010divao tisu\u0107u poljoprivrednika u ju\u017enoj Nyanzi u Keniji, koji kultiviraju po dva hektara u prosjeku, urod se pove\u0107ao za dvije do \u010detiri tone nakon prelaska na organsku poljoprivredu. U drugom slu\u010daju, prihodi od 30 tisu\u0107a malih posjednika u Thiki u Keniji porasli su pedeset posto u tri godine.<\/p>\n

Me\u0111unarodna procjena poljoprivrednog znanja, znanosti, tehnologije za razvoj Svjetske banke je tako\u0111er potvrdila da su male organske farme u\u010dinkovitije rje\u0161enje za glad u svijetu nego Zelena revolucija ili genetski in\u017einjering.<\/p>\n

\u017divu\u0107e ekonomije malog trebaju se udru\u017eiti sa \u017eivu\u0107om demokracijom malog kako bi stvorili mir i harmoniju, obilje i dobrobit.<\/p>\n

Gandhi je na veli\u010dinu Britanskog carstva odgovorio pokretanjem vretena. Kako je rekao, “Sve \u0161to milijuni mogu u\u010diniti zajedno biva napojeno jedinstvenom mo\u0107i… Vreteno kao takvo je be\u017eivotno, ali kada u njega ulo\u017eim simbolizam, postaje za mene \u017eivu\u0107a stvar.”<\/p>\n

Sjeme je maleno, ali u sebi krije mo\u0107 \u017eivota i sloboda. Svatko od nas mo\u017ee biti \u010duvar sjemena i uzgajiva\u010d hrane. Rumijevim rije\u010dima…<\/p>\n

..u ovu zemlju<\/p>\n

u ovu zemlju<\/p>\n

na ovo neokaljano polje<\/p>\n

ne\u0107emo saditi nikakvo sjeme<\/p>\n

osim suosje\u0107anja<\/p>\n

osim ljubavi<\/p>\n

Kontrapress<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U vremenu opsjednutosti veli\u010dinom, \u017eivimo u iluziji da je ve\u0107e bolje. Naginjemo vjerovanju kako trebamo velike farme, velike brane, velike korporacije kako bismo zadovoljili na\u0161e potrebe za hranom i vodom. Ali u stvarnosti je “malo veliko” – ekolo\u0161ki, ekonomski i politi\u010dki.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":129105,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-134262","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/134262","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=134262"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/134262\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/129105"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=134262"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=134262"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=134262"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}