{"id":134176,"date":"2014-01-04T09:01:57","date_gmt":"2014-01-04T08:01:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=134176"},"modified":"2014-01-04T09:01:57","modified_gmt":"2014-01-04T08:01:57","slug":"etiketa-ludakinje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2014\/01\/04\/etiketa-ludakinje\/","title":{"rendered":"Etiketa lu\u0111akinje"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autor: Harris O'Malley<\/strong><\/p>\n

Moram prestati \u0161iriti pri\u010de o ‘lu\u0111akinjama’ s kojima sam hodao. Nedavno sam postao bolno svjestan u kolikoj mjeri moji prijatelji i ja u razgovorima o biv\u0161im djevojkama koristimo izraze kao \u0161to ‘luda baba’, ‘skrenula’, ‘lu\u0111akinja’ i sli\u010dno. Pri tom, dakako, rije\u010d ‘luda’ ne ozna\u010dava \u017eensku osobu koja doista pati od neke vrste mentalnog oboljenja, ve\u0107 jednostavno \u017eensku osobu koja se pona\u0161a na na\u010din koji nama iz nekog razloga ne odgovara ili nam se jednostavno ne svi\u0111a. Trebalo mi je podosta vremena da shvatim koliko je takav odnos prema \u017eenama zapravo \u0161tetan.<\/p>\n

Dio mog osobnog razvoja i procesa izgradnje boljih odnosa s osobama suprotnog spola sastoji se od odbacivanja starih, duboko ukorijenjenih navika i stavova. Poput mnogih drugih mu\u0161karaca, i ja sam odrastao u okolini koja brojne \u0161tetne stavove i stereotipe o \u017eenama uzima zdravo za gotovo \u2013 jedan od njih je i pretjerano i slobodno (\u010ditaj: bez previ\u0161e razmi\u0161ljanja) kori\u0161tenje termina kao \u0161to su ‘luda’ i ‘iracionalna’. Kad sam napokon postao svjestan vlastite sklonosti razbacivanju pojmom ‘lu\u0111akinja’ i kori\u0161tenju istoga kao verbalne pre\u010dice, tu sam istu tendenciju po\u010deo zamje\u0107ivati posvuda. To je navika koju mi mu\u0161karci naprosto moramo odbaciti, navika koja \u0161teti vezama, trivijalizira stvarna mentalna oboljenja i \u2013 \u0161to je najva\u017enije \u2013 \u0161teti \u017eenama.<\/p>\n

\u010cetiri kriti\u010dne rije\u010di<\/strong><\/p>\n

Postoje odre\u0111ene rije\u010di koje koristimo kako bismo manipulirali \u017eenama i tjerali ih na poslu\u0161nost \u2013 to su: drolja, kuja, ru\u017ena\/debela i naravno luda. Te rije\u010di zapravo izra\u017eavaju \u0161to dru\u0161tvo vidi kao najgore mogu\u0107e atribucije \u017eena. Omalova\u017eavanje i posramljivanje ‘drolja’ (slut-shaming) za cilj ima natjerati \u017eene da ograni\u010davaju i reguliraju vlastitu seksualnost i usklade ju s unaprijed zadanim obrascima \u017eenske skromnosti, odricanja i \u010dednosti. Rije\u010d ‘kuja’ koristi se za \u017eene koje se smatra preagresivnima ili prenametljivima \u2013 \u017eene koje se (ruku na srce!) zapravo pona\u0161aju kao mu\u0161karci. Pridjevi ‘ru\u017ena’ i\/ili ‘debela’ (zapravo me\u0111usobno zamjenjivi) tu su da bi podsjetili \u017eene da se njihova vrijednost temelji na specifi\u010dnom poimanju ljepote te da svako udaljavanje od tog op\u0107eprihva\u0107enog modela zna\u010di devaluaciju sebe same te anuliranje vlastitih postignu\u0107a.<\/p>\n

‘Luda’ ili ‘lu\u0111akinja’ mo\u017eda je najpodmuklija od nabrojanih rije\u010di jer joj je zna\u010denje nevjerojatno \u0161iroko, a po potrebi i prili\u010dno rastezljivo. U svojoj osnovi, termin ‘lu\u0111akinja’ mo\u017ee se primijeniti na svaku \u017eenu \u010dije pona\u0161anje na bilo koji na\u010din i u bilo kojoj mjeri odstupa od onoga \u0161to mu\u0161karac dr\u017ei po\u017eeljnim. Istovremeno, kori\u0161tenje tog termina osloba\u0111a mu\u0161karca koji za njim pose\u017ee od svake odgovornosti. Za\u0161to si prekinuo s njom? \u2013 Jer je luda! Pojam ‘lu\u0111akinja’ dovoljno je \u0161irok da lako mo\u017ee poslu\u017eiti u gotovo bilo kojoj situaciji.<\/p>\n

‘Lu\u0111akinje’<\/strong><\/p>\n

Etiketiranje \u017eena kao ‘lu\u0111akinja’ ima dugu i zloglasnu povijest u zapadnja\u010dkoj kulturi. Rije\u010d histerija (pona\u0161anje koje karakteriziraju pretjerane ili nekontrolirane emocije poput straha ili panike) dolazi od gr\u010dke rije\u010di hysteria \u0161to zna\u010di maternica. Sve do po\u010detka 20. stolje\u0107a histerija je bila slu\u017ebena lije\u010dni\u010dka dijagnoza za \u010ditav niz raznoraznih simptoma poput: gubitka apetita, nervoze, razdra\u017eljivosti, zadr\u017eavanja teku\u0107ine, emocionalne uzbudljivosti, negativnog razmi\u0161ljanja, pretjeranog seksualnog apetita i problemati\u010dnog pona\u0161anja. (Zanimljivo je i da se uzroke histerije povezivalo s tzv. sindromom putuju\u0107e maternice i drugim seksualnim ‘disfunkcijama’. I dok je takav na\u010din razmi\u0161ljanja s vremenom doveo do izuma vibratora, jedan od u\u010destalih ‘lijekova’ za ovu ‘bolest’ bilo je odstranjivanje klitorisa).<\/p>\n

Neki od simptoma ‘\u017eenske histerije’ doista su upu\u0107ivali na stvarne (dodu\u0161e, pogre\u0161no dijagnosticirane) psihi\u010dke poreme\u0107aje, no ve\u0107ina ih je bila tek odraz nelagode koju je u mu\u0161karcima (medicina je sve do sredine 19. stolje\u0107a bila isklju\u010divo mu\u0161ka profesija) izazivalo \u017eensko pona\u0161anje i seksualnost. Pribjegavanje medicini zna\u010dilo je osloba\u0111anje od osobne odgovornosti te izbjegavanje promjena u pona\u0161anju koje bi ugrozile mu\u0161ki senzibilitet i sustave vjerovanja. Progla\u0161avanje \u017eena ‘histeri\u010dnima’ zna\u010dilo je da se \u017eenski problemi mogu lako odbaciti bez da ih se ozbiljno uzme u obzir.<\/p>\n

\u0160to frajeri misle kad vam ka\u017eu da ‘pretjerujete’<\/strong><\/p>\n

U globalu, mu\u0161karci se razbacuju pojmom ‘lu\u0111akinja’ bez da prethodno zastanu i promisle o tome \u0161to spomenuti pojam zapravo zna\u010di. To je gotovo refleksna reakcija na razne oblike pona\u0161anja koje mu\u0161karci dr\u017ee nepo\u017eeljnima i\/ili neprihvatljivima, odnosno s kojima se u datom trenutku jednostavno ne mogu ili ne \u017eele nositi.<\/p>\n

Pretjeruje\u0161! Ne brini toliko o tome \u2013 previ\u0161e razmi\u0161lja\u0161! Za\u0161to si tako defenzivna?… Zvu\u010di poznato?<\/p>\n

Svim gore nabrojanim frazama razbacivao sam se u svojim ranijim vezama. Kladim se da je ve\u0107ina mu\u0161karaca isto ili sli\u010dno u nekom trenutku rekla svojim (biv\u0161im) partnericama, odnosno da je ve\u0107ina \u017eena \u010dula iste ili sli\u010dne re\u010denice vi\u0161e puta nego bi to uop\u0107e mogle izbrojati.<\/p>\n

Jo\u0161 jedan primjer iz osobnog iskustva:<\/p>\n

Neko\u0107 davno, bio sam notorno egocentri\u010dan: nije da sam \u017eivio u uvjerenju da sam bo\u017eji dar \u017eenama, jednostavno nisam previ\u0161e mislio o drugima. Tu i tamo bih pristao napraviti ne\u0161to za drugu osobu, ali samo ako to ‘dobro djelo’ nije iziskivalo previ\u0161e napora i anga\u017emana s moje strane. Izbjegavao sam razgovore o tome kako moje pona\u0161anje utje\u010de na moju djevojku i kako se ona osje\u0107a u cijeloj toj pri\u010di \u2013 za mene je sve to bila nepotrebna drama, a od ‘nepotrebnih drama’ sam (zbog ranije nezdrave veze) bje\u017eao kao vrag od tamjana. Posljedi\u010dno nisam uzimao u obzir tu\u0111e osje\u0107aje. Kad bi mi moja trenutna djevojka poku\u0161ala objasniti kako se odnosim prema njoj i kako se ona zbog toga osje\u0107a, rekao bih joj da je sve to umislila, da pretjeruje, da od muhe radi slona, da je previ\u0161e osjetljiva i da pogre\u0161no tuma\u010di sve \u0161to ka\u017eem ili napravim.<\/p>\n

Ono \u0161to sam zapravo govorio bilo je: Pona\u0161a\u0161 se na na\u010din koji mi ne odgovara i \u017eelim da prestane\u0161. Bio sam previ\u0161e zaokupljen samim sobom da bih uzeo u obzir njezine osje\u0107aje: nisam bio spreman na bilo kakav emocionalni anga\u017eman s moje strane i nisam imao nikakvu namjeru razgovarati o njenim brigama i problemima \u2013 stoga sam ih jednostavno umanjivao. Govore\u0107i joj da od muhe pravi slona postavljao sam stvar tako da je ispadalo da je ona naprosto iracionalna. Iako to tada nisam shva\u0107ao, zapravo sam joj govorio da se nema pravo osje\u0107ati onako kako se osje\u0107a \u2013 iz jednostavnog razloga \u0161to ja nisam \u017eelio da se tako osje\u0107a.<\/p>\n

Razumije se da veza nije dugo potrajala \u2013 kao ni veze koje su do\u0161le kasnije. Tek kad sam po\u010deo revidirati i mijenjati vlastite stavove prema \u017eenama i me\u0111uljudskim odnosima op\u0107enito bio sam u stanju ostvariti smislene veze.<\/p>\n

Gaslighting i emocionalna manipulacija<\/strong><\/p>\n

Kad netko govori o tome da je prekinuo s djevojkom jer ga je pre\u010desto zvala ili se prebrzo vezala za njega, jer se ljutila na njega i \u010desto zapo\u010dinjala sva\u0111e, ili \u010dak zato \u0161to je tra\u017eila druge stvari u vezi, suosje\u0107ajna (mu\u0161ka!) publika \u010desto \u0107e prokomentirati da se drugo ni ne mo\u017ee o\u010dekivati kad je \u010dovjek u vezi s lu\u0111akinjom. Tom jednostavnom re\u010denicom mu\u0161karca se osloba\u0111a svake odgovornosti za prekid \u2013 krivca za prekid ne treba tra\u017eiti u njegovoj spremnosti da se pretvara da \u017eeli iste stvari kao i njegova partnerica ne bi li spavao s njom ili u njegovoj nevoljkosti da razgovara o njihovim problemima, ve\u0107 u \u010dinjenici da je ona luda.<\/p>\n

Odbacuju\u0107i \u017eensko pona\u0161anje, probleme ili brige kao ‘sulude’ i ne znaju\u0107i participiramo u ne\u010demu \u0161to se popularno naziva gaslighting. Nazvan prema filmu Plinsko svjetlo (Gas Light) Georgea Cukora iz 1944., pojam gaslighting ozna\u010dava zlostavlja\u010dko pona\u0161anje u kojemu se osobu tjera da vlastite emocije i reakcije percipira kao iracionalne, ako ne i lude. Sustavnim minimaliziranjem i odbacivanjem reakcija druge osobe, u toj osobi stvaramo osje\u0107aj nelagode i tjeramo ju da po\u010dne propitkivati, na koncu i sumnjati u vlastite emocije. Ako nam netko neprestano ponavlja da je ono \u0161to osje\u0107amo iracionalno ili nestvarno, nakon nekog vremena \u0107emo u to i povjerovati. \u010cak i ako na\u0161i osje\u0107aji nisu niti iracionalni niti nestvarni (pogotovo kad nisu!).<\/p>\n

Gaslighting \u2013 minimaliziranje tu\u0111ih osje\u0107aja, odnosno nazivanje tih osje\u0107aja nerazumnima, tipi\u010dno je zlostavlja\u010dko pona\u0161anje. Ono \u0161to zapravo poru\u010dujemo drugome jest da nema pravo osje\u0107ati se onako kako se osje\u0107a jer su njegovi\/njezini osje\u0107aji (iz nekog razloga) pogre\u0161ni; njegovi\/njezini osje\u0107aji, pona\u0161anje i reakcije su ‘iracionalni’. Jednom kad osobi oduzmete pravo na osje\u0107aje, mnogo je lak\u0161e njome manipulirati i tjerati ju da se pona\u0161a onako kako vi \u017eelite.<\/p>\n

Etiketiranje \u017eena kao ‘lu\u0111akinje’ zapravo je sredstvo manipulacije. Ono ne mora biti unaprijed osmi\u0161ljeno i planirano, pa \u010dak niti svjesno, no le\u017eernost i spremnost s kojom mu\u0161karci pose\u017eu za spomenutim terminom mnogo govori o njima. Nazvati \u017eenu ‘lu\u0111akinjom’ ozna\u010dava kraj bilo kakve diskusije. Jednom kad se kobna rije\u010d na l ubaci u razgovor, \u017eenu se stavlja u obrambenu poziciju: fokus vi\u0161e nije na mu\u0161karcu od kojega se o\u010dekuje da saslu\u0161a i poka\u017ee razumijevanje za njene brige i probleme, ve\u0107 na njoj \u2013 od nje se sada o\u010dekuje da opravda svoje pona\u0161anje, da doka\u017ee da u stvari nije niti luda niti iracionalna. Najgore od svega jest to da mu\u0161karcima dalje nisu potrebni dodatni argumenti \u2013 pozivanje na mentalna oboljenja klasi\u010dna je ‘kvaka-22’: \u010cinjenica da nisi niti svjesna toga da si luda samo potvr\u0111uje \u010dinjenicu da si luda.<\/p>\n

“Koji je tvoj problem?”<\/strong><\/p>\n

Etiketiranje \u017eena kao ‘lu\u0111akinja’ dio je kulture koja u\u010di \u017eene da \u0161utke prihva\u0107aju \u0161to im okolina servira. Kad se \u017eenama iz dana u dan govori da se ne smiju osje\u0107ati onako kako se osje\u0107aju, da su ‘nerazumne’ ili ‘preosjetljive’, poru\u010dujemo im da ne mogu vjerovati vlastitim emocijama. Njihovo pona\u0161anje \u2013 zauzimanje za sebe, izra\u017eavanje vlastitog stava i mi\u0161ljenja, \u010dak zahtijevanje \u2013 mu\u0161karcima je najobi\u010dnija gnjava\u017ea, stoga se \u017eene u\u010di da ne prave probleme te da tu\u0111e osje\u0107aje uvijek stavljaju na prvo mjesto.<\/p>\n

(Pre)Slobodna uporaba pojma ‘lu\u0111akinja’ i stigmatizacija ‘suludog’ pona\u0161anje (takvog koje izaziva nelagodu) postao je na\u010din discipliniranja \u017eena i uvjetovanja odre\u0111enih obrazaca pona\u0161anja. Ono perpetuira dihotomiju svetica-kurva (ideju da su \u017eene ili poslu\u0161ne i seksualno suzdr\u017eane ili iracionalne kuje).<\/p>\n

Mo\u017eda i nismo svjesni da na ovaj na\u010din manipuliramo \u017eenama \u2013 \u0161tovi\u0161e, ve\u0107inu vremena vjerojatno nismo ni svjesni da to radimo! Ve\u0107ini mu\u0161karaca to dolazi gotovo prirodno, uglavnom kao rezultat odgoja i okoline koja nas jo\u0161 uvijek u\u010di da su \u017eenske potrebe i mi\u0161ljenja uvijek sekundarni u odnosu na mu\u0161karca. \u0160teta koju nanosimo mo\u017eda doista nije namjerna, no to ne mijenja \u010dinjenicu da \u0161teta ipak postoji.<\/p>\n

Kao i s bilo kojom drugom lo\u0161om navikom, i tendencija kori\u0161tenja rije\u010di lu\u0111akinja kao oru\u017eja i sredstva manipulacije ne\u0161to je \u0161to treba odbaciti i iskorijeniti. Prvi korak ka tom cilju jest prepoznavanje odre\u0111enog oblika pona\u0161anja u nama samima i postupno u\u010denje samih sebe da ga izbjegavamo. U kona\u010dnici, to \u0107e nam pomo\u0107i da prestanemo trovati na\u0161e me\u0111uljudske odnose i izgradimo kvalitetne, smislene me\u0111uljudske odnose.<\/p>\n

Libela\/Huffingtonpost.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Postoje odre\u0111ene rije\u010di koje koristimo kako bismo manipulirali \u017eenama i tjerali ih na poslu\u0161nost \u2013 to su: drolja, kuja, ru\u017ena\/debela i naravno luda.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-134176","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/134176","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=134176"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/134176\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=134176"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=134176"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=134176"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}