{"id":133726,"date":"2013-12-29T09:53:36","date_gmt":"2013-12-29T08:53:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=133726"},"modified":"2013-12-30T09:45:43","modified_gmt":"2013-12-30T08:45:43","slug":"prepravlja-se-istorija-drugog-svetskog-rata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/12\/29\/prepravlja-se-istorija-drugog-svetskog-rata\/","title":{"rendered":"Prepravlja se istorija Drugog svetskog rata"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/Efraim-Zurof.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft  wp-image-133727\" title=\"Efraim Zurof\/Foto internet\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/Efraim-Zurof.jpg\" alt=\"\" width=\"312\" height=\"235\" \/><\/a>Autor: Aleksandar Rokni\u0107<\/strong><\/p>\n<p>I to je bitka sa istorijom koja je mnogo va\u017enija nego \u0161to ljudi misle i razumeju. Iskreno suo\u010davanje sa istorijom je najbolji na\u010din da se izgradi bolja budu\u0107nost &#8211; ka\u017ee za Danas Efraim Zurof, direktor centra &#8220;Simon Vizental&#8221; iz Jerusalima, i poslednji lovac na naciste, odgovaraju\u0107i na pitanje da li misli da \u0107e uspeti da privedete pravdi sve preostale naciste.<\/p>\n<p>Zurof je boravio u Beogradu zbog promocije operacije &#8220;Poslednja \u0161ansa&#8221;, koju je pokrenuo njegov centar. Ta operacija je po\u010dela odavno, jo\u0161 2002. godine, istovremeno u devet evropskih zemalja &#8211; Litvaniji, Letonija, Estoniji, Poljskoj, Rumuniji, Austriji, a onda u Ma\u0111arskoj, Hrvatskoj i Nema\u010dkoj.<\/p>\n<p>&#8211; Cilj i ideja operacije &#8220;Poslednja \u0161ansa&#8221; je da se otkriju nacisti za koje nismo znali. Ponudili smo nagradu. Prvo je ta suma bila 10.000 dolara, pa je narasla na 25.000 dolara. Trebala nam je &#8220;\u017eiva&#8221; informacija. Ako razumete kako radimo, shvati\u0107ete za\u0161to rezultati nisu tako izuzetni. Recimo da policija otkrije zlo\u010din. Njihov posao je da re\u0161e ko ga je po\u010dinio. Mi ne radimo na taj na\u010din, jer je 98 odsto ljudi koji su po\u010dinili zlo\u010dine tokom Drugog svetskog rata danas mrtvo. Zna\u010di, mi radimo na osnovu informacija koje dobijemo od ljudi koji sumnjaju da su neki ljudi nacisti\u010dki ratni zlo\u010dinci &#8211; pri\u010da Zurof brzo dok ispija vreli \u010daj od hibiskusa.<\/p>\n<p><em>Koliko ljudi je do danas prijavljeno?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Od 2002. do 2011. primili smo imena 645 osumnji\u010denih. I nisu prijavljivali samo u zemljama u kojima smo pokrenuli kampanju. Bilo je poziva i iz Ju\u017ene Amerike. Ali ono \u0161to je bitno jeste da smo na osnovu tih poziva uspeli da 103 slu\u010daja predamo tu\u017eiocima. Bilo je osam veoma ozbiljnih slu\u010dajeva. To je samo jedan odsto i to je realnost. Ali neki od tih slu\u010dajeva su jako bitni. Slu\u010daj Kepiro, A\u0161ner&#8230; Ono \u0161to se desilo u Nema\u010dkoj 2011. je da je po prvi put u poslednjih 50 godina jedan slu\u010daj nacisti\u010dkog ratnog zlo\u010dinca predstavljen sudu na osnovu dokaza da je po\u010dinio odre\u0111eni zlo\u010din. Pre toga, u prethodnih 50 godina, nema\u010dki tu\u017eioci nisu iznosili slu\u010daj pred sud, osim u slu\u010daju da mogu da doka\u017eu da su nema\u010dki ili austrijski ratni zlo\u010dinci po\u010dinili zlo\u010din. Danas, posle slu\u010daja Demjanuk, situacija je druga\u010dija. Svako ko je slu\u017eio u logorima smrti, u juri\u0161nim jedinicama, bi\u0107e izveden pred sud, samo ako postoji dokaz da je bio tamo. Ne trebaju mi svedoci. Ne treba mi svedo\u010denje Jevrejina koji je video nacistu kako puca.<\/p>\n<p><em>Slogan kampanje &#8220;Poslednja \u0161ansa&#8221; je &#8220;Kasno je, ali ne i previ\u0161e kasno&#8221;. Da li je tako?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Poku\u0161ali smo da prikupimo novac za kampanju &#8220;Poslednja \u0161ansa&#8221;, ali na\u0161i napori nisu bili preterano uspe\u0161ni. Onda nam je jedna nema\u010dka pi-ar kompanija ponudila da besplatno uradi bilborde. Postavljeni su u Kelnu, Berlinu i Hamburgu. Odziv je bio neverovatan. Na stotine poziva, mejlova, faksova&#8230; Zvalo nas je 285 ljudi sa informacijama o ljudima za koje misle da su nacisti\u010dki ratni zlo\u010dinci. Tih 285 telefonskih poziva i mejlova doveli su nas do 111 osumnji\u010denih. Neki ljudi nisu ni znali imena osoba o kojima su govorili. Kada sam 1960. bio u Peruu, i\u0161ao sam u d\u017eunglu i video starog Nemca koji je \u017eiveo sam u d\u017eungli. Ljudi su mislili da se krio, jer je bio ume\u0161an u ne\u0161to, a on je samo \u017eeleo da pobegne. Ali on nije bio osumnji\u010deni. Do pro\u0161log meseca proverili smo 65 od 111 imena. \u010cetiri slu\u010daja su vra\u0107ena tu\u017eiocima. Na\u017ealost, u ovoj drugoj fazi kampanje imamo jako malo informacija.<\/p>\n<p><em>Znate li gde se krije jedan od najtra\u017eenijih nacista doktor Aribert Hajm, poznatiji kao Doktor Smrt, i da li je uop\u0161te \u017eiv?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; U ovom momentu pretpostavljamo da je doktor Hajm umro u Egiptu 1992. godine. Njegov sin je 2009. godine kona\u010dno rekao da je bio s njim kad je ovaj umro. Problem je bio \u0161to nije bilo tela. Kada je Hajm pobegao i dospeo u Afriku, tu je boravio neko vreme i onda je pobegao u Egipat. Egipat je 1978. godine sklopio mir s Izraelom, a Hajm je pre\u0161ao u islam, jer se pla\u0161io da bi Egip\u0107ani mogli da vrate Izraelu teritorije. Potpuno neverovatno. Hajm je umro posle olimpijskih igara, jer je bolovao od raka. To nam je rekao njegov sin. Problem je bio slede\u0107i. Hajm je bio doktor i \u017eeleo je da svoje telo donira nauci, ali islam to zabranjuje. Ali je njega usvojila, prihvatila muslimanska porodica, nakon \u0161to je pre\u0161ao u islam. Kada su \u010duli da je svoje telo zave\u0161tao nauci, ukrali su, kidnapovali su njegovo telo. Po\u0161to su ukrali telo, nisu mogli da mu priu\u0161te odgovaraju\u0107u sahranu, jer su bili nelegalno u posedu Hajmovog tela, pa su ga bacili u masovnu grobnicu! U Kairu danas ima veliki broj masovnih grobnica ljudi koji nisu imali dovoljno novca za pristojnu i propisnu sahranu. Izvolite pa prona\u0111ite telo. A to je nemogu\u0107e! To je kraj pri\u010de. Naro\u010dito ako ne \u017eelite da znate da je neko zaista mrtav. Tako je ostalo do danas.<\/p>\n<p><em>Kakvo je stanje sa Alojzom Brunerom, pomo\u0107nikom Adolfa Ajhmana, koji je optu\u017een za deportovanje vi\u0161e od 100.000 Jevreja iz Austrije, Gr\u010dke, Francuske i Slova\u010dke u nacisti\u010dke logore smrti?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Pre \u010detiri godine primili smo obave\u0161tenje od nekog ko je radio u nema\u010dkoj tajnoj slu\u017ebi da je Bruner umro u Siriji. Rekao nam je da umro i da je sahranjen u Damasku. Naravno, tu informaciju nismo mogli da doka\u017eemo. Ali imajte na umu slede\u0107u \u010dinjenicu. Slede\u0107eg juna Bruner bi napunio 102 godine. Hajm bi imao 100.<\/p>\n<p><em>Mislite da je to nemogu\u0107e?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Ne, naravno da ne, ali je ipak malo verovatno.<\/p>\n<p><em>Mo\u017eete li da objasnite psiholo\u0161ki profil tih masovnih ubica?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Ne, apsolutno ne i re\u0107i \u0107u vam za\u0161to. Te masovne ubice dolaze iz najrazli\u010ditijih \u017eivotnih miljea, iz razli\u010ditih vera, uglavnom hri\u0161\u0107anske, razli\u010ditog nivoa obrazovanja&#8230; Jedino \u0161to ih sve povezuje su zlo\u010dini koje su po\u010dinili.<\/p>\n<p><em>Nemaju ni savesti?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Ne. Mislim da je fascinantno, ali i zastra\u0161uju\u0107e da su 99 odsto njih bili normalni, obi\u010dni ljudi. Drugim re\u010dima, nisu psihopate, nisu po\u010dinili ubistvo pre Holokausta, pre po\u010detka Drugog svetskog rata, ali ni posle. Zato stalno sebi postavljam pitanje &#8211; kako su ti normalni ljudi po\u010dinili tako u\u017easne zlo\u010dine? Moj odgovor je, a ja sam istori\u010dar, da su geopoliti\u010dki uslovi Tre\u0107eg Rajha, preko oblasti koje su okupirali, stvorile situaciju da je normalnije ubiti nego spasiti Jevreje. Dosta sam radio u isto\u010dnoj Evropi, gde su pomagali u ubistvu, dok su u Francuskoj potrpali Jevreje u voz i rekli &#8211; dovi\u0111enja. Ni u Holandiji, Belgiji, Norve\u0161koj, Gr\u010dkoj, Italiji nisu direktno u\u010destvovali u ubistvima. Jedino obja\u0161njenje je da ste u ovim hri\u0161\u0107anskim zemljama imali vekove antisemitizma, uspon fa\u0161izma u isto\u010dnoj Evropi, nacionalnu i ekonomsku podlogu i kao u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, o\u010dekivanje da \u0107e Nemci da im donesu nezavisnost, \u0161to ovi nikad nisu ni nameravali. To je bio samo san lokalnog stanovni\u0161tva. Nemce je zanimalo samo da otmu imovinu Jevreja, njihove ku\u0107e i dobra. Sve ovo je stvorilo situaciju u kojoj se ubijaju Jevreji i re\u0161ava problem.<\/p>\n<p><em>Kako obja\u0161njavate \u0161to danas u Ma\u0111arskoj, Bugarskoj, Hrvatskoj, Srbiji&#8230; imate rastu\u0107i nacionalizam koji rehabilituje snage pora\u017eene u Drugom svetskom ratu?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Pogledajte Hrvatsku. Vidite slu\u010daj fudbalera \u0160imuni\u0107a. Kad god imate ekonomske probleme, ljudi tra\u017ee izlaznu strategiju. Normalno je da je taj izlaz u drugoj osobi, u manjinama. Nijedna od ovih zemalja isto\u010dne Evrope nema dugu demokratsku tradiciju. Oni su imali fa\u0161isti\u010dku diktaturu tokom tridesetih i lako mo\u017eete da povu\u010dete crtu od tog vremena i fa\u0161isti\u010dke diktature do sentimentalne desnice danas. Ali nije samo to i ekonomska recesija problem. Problem je Evropska unija i globalizacija koja je uslovila strah od gubitka nacionalnog identiteta. Ljudi koji se suo\u010davaju sa tim izazovima \u010desto se vra\u0107aju svojim korenima, a u korenu svega je nacionalizam. Ali nemaju svi inteligenciju i nisu svi sofisticirani. A ljudi tragaju za jednostavnim re\u0161enjem, a to je &#8211; ima\u0161 neprijatelja, ubij ga! To je jednostavno re\u0161enje! Njihovo re\u0161enje dolazi zbog toga \u0161to su hrabri, \u0161to imaju petlje i ne iz glave.<\/p>\n<p><em>Gde takvo pona\u0161anje i takvi stavovi vode?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; U velike probleme. Vode u, recimo, nasilje nad Romima u Ma\u0111arskoj, Slova\u010dkoj, \u010ce\u0161koj&#8230; Oni su glavna meta danas. Mi, Jevreji smo sekundarna meta. Evropska unija i Brisel spavaju. Mogu re\u0107i da su uradili jako malo, a i to \u0161to su uradili nije dalo efekta. Cela stvar je svojevrsna vremenska bomba i preti da eksplodira.<\/p>\n<p><em>Da li bi takva situacija mogla da dovede do opravdavanja ratnih zlo\u010dina, odnosno da se ka\u017ee da je ubijanje sasvim u redu?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; To je upravo ono \u0161to se doga\u0111a sada! U isto\u010dnoj Evropi se istorija Drugog svetskog rata prepravlja i ponovo pi\u0161e. Ne ka\u017eu da se Holokaust nije desio, ali ka\u017eu da oni to nisu u\u010dinili. Drugim re\u010dima, Litvanci, Letonci, Estonci, Ukrajinci kriju svoj deo u\u010de\u0161\u0107a u zlo\u010dinu. U Litvaniji je 96,4 odsto populacije Jevreja ubijeno. Ne mo\u017eete da razumete \u0161ta se de\u0161ava, bez saznanja da je na hiljade Litvanaca po\u010dinilo ubistva. A sad se kriju i ne\u0107e nikom da pri\u010daju o tome. Ka\u017eu Holokaust i dodaju &#8211; Nemci i Austrijanci su do\u0161li u Litvaniju i po\u010dinili ubistva Jevreja. Da li je tako? Ne pominju sopstvene zlo\u010dine ili ih bar sporadi\u010dno pomenu, ali je u\u017easno \u0161to prave heroje od ljudi koji se jesu borili protiv komunista, ali su ubijali Jevreje!<\/p>\n<p><em>Kako se nositi sa situacijom u kojoj se poku\u0161ava da se ju\u010dera\u0161nje ubice zaborave, \u0161to \u0107e otvoriti put sutra\u0161njim ubicama?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Mislim da radimo prili\u010dno dobar posao. U mnogim \u0161kolama u svetu se u\u010di o Holokaustu. To je i deo Vizentalovog nasle\u0111a. On je bio veoma pametan u delu da pravda nije samo re\u0161avanje sudbine kriminalaca i njihovo ka\u017enjavanje, nego i u obrazovanju i u\u010denju istorije. Od po\u010detka je razumeo da pravda nije samo u ka\u017enjavanju nacisti\u010dkih zlo\u010dinaca, nego i u imunizaciji dru\u0161tva protiv neonacizma, fa\u0161izma i sli\u010dnih pojava.<\/p>\n<p><em>Kako ide saradnja sa Nema\u010dkom i Austrijom u pronala\u017eenju nacista?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; U Nema\u010dkoj postoji politi\u010dka volja da se nacisti privedu pravdi i oni to rade. Nemci su pre tri meseca ustanovili da je 38 \u010duvara Au\u0161vica jo\u0161 \u017eivo. To su mu\u0161karci i \u017eene starosti od 86 do 97 godina, i veruje se da njih 31 \u017eivi u Nema\u010dkoj, dok su ostali u Hrvatskoj, Austriji&#8230; Sa druge strane, u Austriji nema nimalo politi\u010dke volje za to. U Austriji nije bilo uspe\u0161nog sudskog procesa u poslednjih 30 godina.<\/p>\n<p><em>Za\u0161to?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Jer nemaju dovoljno saose\u0107anja, nisu empati\u010dni, niti imaju dovoljno hrabrosti da se suo\u010de sa tim da su sara\u0111ivali sa nacistima.<\/p>\n<p><em>Biv\u0161i austrijski premijer Guzenbauer je svojevremeno vama odbio da izru\u010di usta\u0161u Milivoja A\u0161nera. On je danas savetnik srpske vlade. Kako to komentari\u0161ete?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; A\u0161ner je bio veoma pametan i nije dospeo na sud jer je pobegao u Austriju. Na\u017ealost, taj slu\u010daj je bio moja gre\u0161ka, jer sam bio prili\u010dno glup da ga razotkrijem samo zato \u0161to sam mislio da neko ko ima 91 godinu nema gde da pobegne. Ali on je imao i pobegao je u Austriju kod svog sina. I to je rezultat. On je uspeo da izbegne pravdu i zbog toga se u\u017easno ose\u0107am.<\/p>\n<p><em>Da li je mogu\u0107e pomirenje na Balkanu posle silnih zlo\u010dina tokom Drugog svetskog rata, ali i posle ratova devedesetih?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Veoma te\u0161ko pitanje. U Talmudu pi\u0161e: Ovih dana se proro\u010danstvo daje samo budalama. Ne bih \u017eeleo da me nazovu budalom, ali mislim da mnogo toga zavisi od ekonomske situacije. Jo\u0161 bolje je da ukoliko postoji vi\u0161e nade bi\u0107e vi\u0161e mogu\u0107e pomirenje, a pomirenje je jedino mogu\u0107e ako se bude iskren u vezi o onim \u0161to se dogodilo na Balkanu. Ne mo\u017eete graditi pomirenje na la\u017eima i prikrivanju. Da\u0107u vam primer. Kada se Sovjetski Savez raspao, Jevreji u svetu su razmi\u0161ljali kako da se nose s tim novim evropskim zemljama. Sve te dr\u017eave i njihovi narodi su bili sau\u010desnici u ubijanju Jevreja tokom Drugog svetskog rata. Tokom SSSR-a nisu imali priliku da se suo\u010de sa svojom pro\u0161lo\u0161\u0107u, jer su komunisti odlu\u010divali o svemu, \u0161ta \u0107e biti napisano u \u0161kolskim knjigama, istoriji&#8230; Komunisti su imali sopstvenu manipulaciju onim \u0161to se desilo tokom Drugog svetskog rata. Bio je veliki otad\u017ebinski rat, nisu priznali da su Jevreji bili glavne \u017ertve, rekli su da su oni koji su ubijali Jevreje bur\u017eoaski fa\u0161isti, nacionalisti&#8230; Ogromna hrpa la\u017ei. Kada se SSSR raspao 1991, jevrejski svet, a to su uglavnom razne jevrejske organizacije iz celog sveta, odlu\u010divale su kako da se nose s tim novim dr\u017eavama i narodima. Bila su tri pristupa. Jedan je bio &#8211; ako bi bacili atomsku bombu na Litvaniju, to ne bi bilo dovoljno. Drugi pristup je bio &#8211; hajde da ih automatski ne osu\u0111ujemo, nego da prosudimo na osnovu onoga \u0161ta i kako rade, odnosno da vidimo da li \u0107e priznati ono \u0161to su njihovi preci radili, da li \u0107e svoju decu u\u010diti o Holokaustu, raditi na pomirenju&#8230; Tre\u0107i pristup je bio da se ne mo\u017ee ni\u0161ta o\u010dekivati od njih i da im se za svaki napredak mora pomo\u0107i. U po\u010detku, kada je Litvanija postala nezavisna dr\u017eava, glavni cilj ove zemlje bio je da u\u0111e u Evropsku uniju i NATO da bi je za\u0161titio od Rusije. Instinktivno su razumeli da put u Brisel i put u NATO vodi preko Izraela. I oni su shvatili da mir sa Jevrejima vodi preko mira sa svim jevrejskim organizacijama. Ali im nije trebalo mnogo da shvate da sve jevrejske organizacije imaju druga\u010diji pristup tom pitanju, odnosno da tra\u017ee pomirenje bez obzira na cenu. To su i u\u010dinili. Onog momenta kada su u\u0161li u Evropsku uniju i NATO, bacili su se na prepravljanje istorije i sada govore gomile la\u017ei, sve ve\u0107e i ozbiljnije la\u017ei nego pre 10 godina. Tada se nisu usu\u0111ivali da to izgovore, jer nisu ni bili u EU i u NATO. I to je stvarno veliki problem. Pomirenje zasnovano na la\u017eima i prikrivanju nikad ne\u0107e uspeti.<\/p>\n<p><em>To bi bio novi zlo\u010din.<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Jeste, u potpunosti ste u pravu. Druga\u010diji, ali potpuno novi zlo\u010din.<\/p>\n<p>Efraim Zurof je ro\u0111en u SAD 5. septembra 1948. Sa 22 godine se preselio u Izrael, gde je doktorirao na istoriji Holokausta i posvetio se pronala\u017eenju preostalih nacista i njihovih sau\u010desnika. Zahvaljuju\u0107i njemu prona\u0111en je i odveden pred sud u Hrvatskoj Dinko \u0160aki\u0107, komandant logora Jasenovac. Napisao je knjigu &#8220;Lovac na naciste&#8221; i &#8220;Poslednja \u0161ansa&#8221;.<\/p>\n<p>Posetu Efraima Zurofa Srbiji organizovali su udru\u017eenje &#8220;Srpski kod&#8221; i Odbor za Jasenovac Srpske pravoslavne crkve.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.danas.rs\/dodaci\/nedelja\/efraim_zurof_prepravlja_se_istorija_drugog_svetskog_rata.26.html?news_id=273710\" target=\"_blank\">Danas<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Efraim Zurof: \u010cak i da sam Supermen ne bih mogao da privedem pravdi sve preostale naciste. Naravno da ne! To je nemogu\u0107e. Niko to ne mo\u017ee. Ali ako me pitate \u0161ta je bolje &#8211; zrnce pravde ili nepravda, uvek \u0107u odgovoriti &#8211; zrnce pravde. Znate, meni je potpuno jasno da \u010dak i kad poslednji nacista umre, bitka nije gotova, jer po\u010dinje iznova i iznova.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-133726","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/133726","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=133726"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/133726\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=133726"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=133726"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=133726"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}