{"id":133526,"date":"2013-12-27T10:19:38","date_gmt":"2013-12-27T09:19:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=133526"},"modified":"2013-12-27T10:19:38","modified_gmt":"2013-12-27T09:19:38","slug":"martin-hana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/12\/27\/martin-hana\/","title":{"rendered":"Martin & Hana"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autor: Zlatko Jelisavac<\/strong><\/p>\n

A filozofski se rad ne odvija kao nastrano zanimanje nekog \u010dudaka. On spada u sred srede rada seljana. Kada mladi seljanin uz padinu vu\u010de te\u0161ke rogove saonice, a potom ih pretovarene bukovim trupcima opasnim nagibom spu\u0161ta prema svom dvori\u0161tu, kada pastir lagano \u2013 zami\u0161ljenim korakom svoju stoku tjera uz padinu, kada seljanin u svojoj izbi vje\u0161to isjeca nebrojene da\u0161\u010dice za svoj krov, tada je moj rad od iste te vrste. U tomu se i korijeni neposredna su-pripadnost sa seljanima. Stanovnik grada misli da ide \u201eme\u0111u narod\u201c \u010dim se s nekim seljaninom upusti u du\u017ei razgovor. Kada odmaraju\u0107i se od naporna rada uve\u010der sjednem sa seljanima na banak uz pe\u0107 ili za stol u kutku s nabo\u017enim predmetima i sveta\u010dkim slikama, tada mi naj\u010de\u0161\u0107e uop\u0107e ne razgovaramo. \u0160ute\u0107i pu\u0161imo na\u0161e lule. Tu i tamo mo\u017eda padne pokoja rije\u010d, da su drvarski poslovi u \u0161umi pri kraju, da je pro\u0161le no\u0107i kuna upala u koko\u0161injak, da \u0107e se sutra jedna krava vjerojatno oteliti, da je seljanina Oehmija pogodila kap, da \u0107e se vrijeme ubrzo \u201eokrenuti\u201c. Unutarnja pripadnost vlastitog rada Schwarzwaldu i njegovim ljudima proistje\u010de iz stoljetne, ni\u010dim zamjenljive alemansko-\u0161vapske priraslosti tlu. (M. Hajdeger \u2013 Pisma iz provincije)<\/em><\/p>\n

Njujork, 19. oktobra 1966.<\/em><\/p>\n

Dragi Martine,<\/em><\/p>\n

Tvoje jesensko pismo bila je najve\u0107a radost, najve\u0107a mogu\u0107a radost. Prati me \u2013 s pjesmom i pogledom iz \u0161varcvaldske radne sobe na lijep, \u017eiv studenac \u2013 jo\u0161 \u0107e me dugo pratiti. (Onima kojima je prolje\u0107e slomilo i lomi srce, jesen \u0107e ga opet ozdraviti). (Hana Arent \u2013 Pisma Hajdegeru)<\/em><\/p>\n

Da, ovo je mogla biti lepa ljubavna pri\u010da\u2026 A i bila je dok se nije nacizam pojavio u Nema\u010dkoj i zauvek oterao mladu filozofkinju H. Arent iz njene domovine. Mladi, ambiciozni, genijalni filozof M. Hajdeger osvojio je srce lepe Hane\u2026 Zavoleli su se pisac Bitka i vremena \u2013 mo\u017eda i najzna\u010dajnijeg filozofskog dela u dvadesetom veku i budu\u0107a analiti\u010darka i borkinja protiv svekolikih totalitarizama (Izvori totalitarizma \u2013 Hannah Arent). Hana je obo\u017eavala rad M. Hajdegera, ali Martin nije pokazivao preterano zanimanje za njena dela ostvarena u SAD-u kada je postala nadaleko \u010duvena po svom filozofskom bavljenju totalitarizmom i totalitaristi\u010dkim sistemima. Za Martina u njenom radu nije bilo dovoljno \u201cbivstvovanja\u201d i su\u0161tinskih pitanja o kojima je on \u201cdumao\u201d u svojoj kolibi na \u0160varcvaldu; za Martina ona nije bila na nivou njegovih fundamentalno-ontolo\u0161kih promi\u0161ljanja; za Martina ona je bila tek \u201cmala\u201d Hana zaljubljena u \u201czvezdu u usponu\u201d \u010dijem se delu divio \u010ditav svet; za Martina ona je bila njegova asistentkinja i malo ne\u0161to vi\u0161e od toga; i ni\u0161ta vi\u0161e\u2026 \u201cMala\u201d Hana nije prestala da voli Martina ni kada je pobegla za Francusku, gde su joj pronacisti\u010dki Vi\u0161ijevci umalo do\u0161li glave. Sre\u0107a pa je ameri\u010dka vlada organizovala \u201cizvla\u010denje\u201dpoznatih evropskih intelektulaca, umetnika i nau\u010dnika jevrejskog porekla (snimljen je i film na ovu temu) pa se tu na\u0161la i Hana, ina\u010de ko zna da li bi ikada uspela da napi\u0161e svoja besmrtna dela i verovatno bi zavr\u0161ila u nekom od koncentracionih logora smrti. A lepa je bila Hana\u2026 I pitam se o \u010demu je razmi\u0161ljala dok je \u010dekala spas? Da li je mislila da \u0107e joj poznati filozof i nacisti\u010dki rektor univerziteta pomo\u0107i da se spase? Mo\u017eda su joj ti \u201cvi\u0161ijevski\u201d dani odredili njen \u017eivot i filozofski rad? Ili se mo\u017eda nadala da \u0107e je Martin potra\u017eiti i izbaviti je iz pakla u kome se zatekla\u2026 Nije Martin ni\u0161ta uradio\u2026 Da je Hana \u010dekala Martina o njoj se ni\u0161ta, nikada ne bi ni znalo. Eto ironije, kakvu samo neuzvra\u0107ena ljubav mo\u017ee da donese.<\/p>\n

A Martin Hajdeger je napredovao\u2026 Postao je nacisti\u010dki rektor univerziteta; odr\u017eao \u010duveni inauguracijski govor gde se obratio mladim studentima \u2013 \u201cradnicima \u010delom\u201d i upozorio ih na njihov povesno-sudbinski zadatak, a Adolfa Hitlera alias Firera proglasio \u201ctu-bivstvovanjem\u201d nema\u010dkog bi\u0107a; objavio Hajdeger i drugo izdanje Bitka i vremena, ali bez posvete (koja je stajala u prvom izdanju) svom mentoru Edmundu Huserlu \u2013 \u201cvi\u0161i ciljevi\u201d su bili u pitanju, a ne to \u0161to je Huserl bio jevrejskog porekla. Jednom prilikom je stari profesor E. Huserl izrazio zgra\u017eavanje nad primitivizmom Hitlerovih nastupa, a M. Hajdeger je to potvrdio, ali je i zaneseno dodao: \u201cAli ima tako lepe ruke!\u201d; jednom prilikom je H. Markuze (nema\u010dki filozof i predstavnik tzv. Frankfurtske \u0161kole koji je tako\u0111e glavu spasavao od nacista i pobegao u SAD) video Hajdegera na nekom prijemu kako je ukrasio svoje odelo tada popularnim gvozdenim kukastim krstom; jednom prilikom je M. Hajdeger u intervjuu za nema\u010dki Spiegel, nakon rata, izjavio da je u njegovom slu\u010daju, to jeste u nacisti\u010dkom anga\u017emanu, bilo \u201ciskakanja iz \u0161ina\u201d.<\/p>\n

Nakon Drugog svetskog rata Hajdegeru je bilo zabranjeno da dr\u017ei predavanja zbog njegove saradnje sa nacizmom i ko zna \u0161ta bi sa Martinom bilo da se za njega nije zalo\u017eila \u201cmala\u201d Hana. Da se recimo filozof Karl Jaspers pitao (i ne samo on) Hajdeger bi mnogo vi\u0161e postradao od \u201cpuke\u201d zabrane da dr\u017ei predavanja. No, Hana nije zaboravila Martina kao \u0161to je on nju zaboravio u Francuskoj. Hana je volela Martina i divila mu se celog \u017eivota. Martin je nastavio da dr\u017ei predavanja i da meditira o bivstvovanju u svojoj kolibi na \u0160varcvaldu, a Hana mu je uporno pisala i podr\u017eavala ga. Martin nije cenio njeno delo i smatrao ga je odve\u0107 \u201cokolnosvetskim\u201d i prizemnim; Martin je vi\u0161e voleo da se dru\u017ei sa bavarskim seljacima i da sa njima pu\u0161i lulu i \u0107u\u0107a (pri\u010da) o \u201ctemeljnim\u201d stvarima: o blagu (stoka), o \u0161umi, o koko\u0161kama, o tome ko je u selu dobio sr\u010danu kap i sli\u010dnim fundamentalno-ontolo\u0161kim temama; i tako do smrti.<\/p>\n

Autonomija<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zapis o nacizmu i ljubavi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":133527,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-133526","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/133526","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=133526"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/133526\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/133527"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=133526"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=133526"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=133526"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}