{"id":133232,"date":"2013-12-23T16:55:28","date_gmt":"2013-12-23T15:55:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=133232"},"modified":"2013-12-23T16:55:46","modified_gmt":"2013-12-23T15:55:46","slug":"cg-najdiskriminisanije-grupe-romi-homoseksualci-i-osobe-sa-invaliditetom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/12\/23\/cg-najdiskriminisanije-grupe-romi-homoseksualci-i-osobe-sa-invaliditetom\/","title":{"rendered":"CG: Najdiskriminisanije grupe Romi, homoseksualci i osobe sa invaliditetom"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Svaki \u010detvrti gra\u0111anin Crne Gore ne bi prijavio diskriminaciju, dok vi\u0161e od polovine njih to ne bi u\u010dinilo jer nemaju povjerenja u institucije, pokazalo je istra\u017eivanje koje je naru\u010dilo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.<\/p>\n

Istra\u017eivanje agencije Damar, ra\u0111eno u novembru u devet crnogorskih gradova, na uzorku od hiljadu punoljetnih ispitanika, pokazalo je da su najdiskriminisanije grupe u Crnoj Gori Romi, homoseksualci i osobe sa invaliditetom.<\/p>\n

Kako je saop\u0161teno na konferenciji za novinare, cilj istra\u017eivanja bio je utvrditi percepciju, stavove i iskustva gra\u0111ana o diskriminaciji u Crnoj Gori.<\/p>\n

Gotovo 80 odsto ispitanika smatra da je diskriminacija, u manjoj ili vre\u0107oj mjeri prisutna u Crnoj Gori, svega 4,5 odsto njih smatra da je nema, dok 17 odsto anketiranih nema stav o tom pitanju.<\/p>\n

Me\u0111u ispitanicima koji smatraju da je diskriminacija prisutna u crnogorskom dru\u0161tvu najvi\u0161e je Srba, 72 odsto, isto smatra i 65 odsto Roma, kao i 64,6 odsto Albanaca, prenosi Mina.<\/p>\n

Predstavnik Damara, Vuk \u010ca\u0111enovi\u0107, kazao je da je najve\u0107i stepen netolerancije izra\u017een prema Romima i pripadnicima LGBT populacije.<\/p>\n

”Dakle, mo\u017eemo re\u0107i da su na\u0161i gra\u0111ani u velikoj mjeri homofobi\u010dni, i da pokazuju odre\u0111eni stepen negativnih stereotipa”, rekao je \u010ca\u0111enovi\u0107.<\/p>\n

Prema istra\u017eivanju, \u017eene su na \u010detvrtom, nacionalne manjine na petom, a starije osobe na \u0161estom mjestu neravnopravnog tretmana.<\/p>\n

Kada su u pitanju stavovi o LGBT populaciji, tri \u010detvrtine gra\u0111ana smatra da jo\u0161 nije dolo vrijeme za odr\u017eavanje parade ponosa, a \u010dak 46,5 odsto njih smatra da to nikada ne bi trebalo dozvoliti.<\/p>\n

Anketirani gra\u0111ani procjenjuju, u u vi\u0161e od 50 odsto slu\u010dajeva, da Romi, osobe sa invaliditetom i starije osobe nemaju isti tretman prilikom zapo\u0161ljavanja, dok najve\u0107i broj anketiranih smatra da prilikom zapo\u0161ljavanja \u017eena i pripadnika nacionalnih manjina ne postoji diskriminacija.<\/p>\n

Kada su u pitanju dostupnost zdravstvenoj za\u0161titi, obrazovanju i ravnopravnosti u pogledu pravne za\u0161tite, anketirani gra\u0111ani procjenjuju, u zna\u010dajnim statisti\u010dkim vrijednostima, da ne postoji diskriminacija prema bilo kojoj od navedenih marginalizovanih grupa.<\/p>\n

Oko 42 odsto ispitanika smatra da je dr\u017eava du\u017ena da finansira medije nacionalnih manjina, 40 odsto njih smatra da nacionalne manjiene treba da imaju \u0161kolovanje na maternjem jeziku, dok 43 odsto ispitanika ne smatra da bi pripadnicima nacionalnih manjina trebalo uvijek omogu\u0107iti da se u dr\u017eavnim institucijama obra\u0107aju na sopstvenom jeziku.<\/p>\n

Kada je u pitanju socijalna distanca, ona je najvi\u0161e izra\u017eena prema LGBT osobama, zatim prema oboljelima od HIV-a, dok su na tre\u0107em mjestu osobe sa mentalnim invaliditetom.<\/p>\n

Najmanja distanca izra\u017eena je prema sitoma\u0161nima, 2,8 odsto, i prema \u017eenama \u2013 \u010detiri odsto.<\/p>\n

Etni\u010dka distanca je najvi\u0161e izra\u017eena prema Romima, 22,5 odsto, zatim slijede Albanci sa 21,7 odsto, i Hrvati sa 16,6 odsto, dok je najmanja distanca prema Crnogorcima, 7,5 odsto, i Srbima 3,3 odsto.<\/p>\n

\u010ca\u0111enovi\u0107 je kazao da se na osnovu tih podataka mo\u017ee zaklju\u010diti da je u Crnoj Gori mnogo izra\u017eenija socijalna, nego etni\u010dka distanca.<\/p>\n

Prema njegovim rije\u010dima, na pitanje koje institucije najvi\u0161e diskriminu\u0161u odre\u0111ene grupe, najvi\u0161e ispitanika, 17,3 odsto, ocijenilo je da su to sami gra\u0111ani, 17 odsto njih smatra da su to politi\u010dke stranke, a 16,4 odsto da je to Vlada.<\/p>\n

Tre\u0107ina ispitanika smatra da Vlada treba da sprje\u010dava diskriminaciju, dok ne\u0161to manje njih misli da to treba da radi nevladin sektor i same ugro\u017eene grupe.<\/p>\n

Tako\u0111e tre\u0107ina ispitanika smatra da je diskriminacija veoma zna\u010dajan problem i da njeno sprje\u010davanje treba da bude prioritet vlade, dok oko osam odsto njiu smatra suprotno.<\/p>\n

Oko 70 odsto ispitanika ne smatra se pripadnikom nijedne diskriminisane grupe, dok je najvi\u0161e onih koji smatraju da su bili diskriminisani navelo da je to bilo u oblasti zapo\u0161ljavanja i rada.<\/p>\n

Istra\u017eivanje je pokazalo da svaki \u010detvrti gra\u0111anin ne bi prijavio da je diskriminisan, dok svaki peti ne zna kome bi se obratio.<\/p>\n

”Tre\u0107ina ispitanika kazala je da se ne bi obratila nikome zato \u0161to nemaju povjerenja u institucije, vi\u0161e od polovine njih ne zna kome bi se obratilo, dok su kao tre\u0107i razlog gra\u0111ani najvi\u0161e navodili komplikovane procedure”, naveo je \u010ca\u0111enovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svaki \u010detvrti gra\u0111anin Crne Gore ne bi prijavio diskriminaciju, dok vi\u0161e od polovine njih to ne bi u\u010dinilo jer nemaju povjerenja u institucije, pokazalo je istra\u017eivanje koje je naru\u010dilo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava. Istra\u017eivanje agencije Damar, ra\u0111eno u novembru u devet crnogorskih gradova, na uzorku od hiljadu punoljetnih ispitanika, pokazalo je da su […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-133232","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/133232","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=133232"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/133232\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=133232"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=133232"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=133232"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}