{"id":133207,"date":"2013-12-23T11:31:36","date_gmt":"2013-12-23T10:31:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=133207"},"modified":"2013-12-23T11:31:36","modified_gmt":"2013-12-23T10:31:36","slug":"sta-secer-radi-tijelu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/12\/23\/sta-secer-radi-tijelu\/","title":{"rendered":"\u0160ta \u0161e\u0107er radi tijelu"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>\u0160e\u0107er ne uni\u0161tava samo zube i uzrokuje pretilost. Prehranom bogatom \u0161e\u0107erom riskirate puno vi\u0161e: demenciju, cirozu jetre, sr\u010dani ili mo\u017edani udar te vi\u0161e vrsta karcinoma.<\/p>\n

Linceri, londoneri, \u010dokoladni kola\u010di\u0107i\u2026 ulazimo u pravu sezonu \u0161e\u0107era. Jedna je britanska zdravstvena ustanova izra\u010dunala da samo na Bo\u017ei\u0107 u prosjeku unesemo \u010dak 32 \u017eli\u010dice \u010distog \u0161e\u0107era, iako smjernice preporu\u010duju najvi\u0161e 50 grama ili oko deset \u017eli\u010dica \u0161e\u0107era dnevno, pi\u0161e Daily Mail.<\/p>\n

No ankete pokazuju da prosje\u010dna odrasla osoba jede barem dvije \u017eli\u010dice dnevno vi\u0161e od preporu\u010dene doze, a mnogo toga dolazi iz \u0161e\u0107era skrivenog u prera\u0111enoj hrani. Od \u0161e\u0107era ne trunu samo zubi: \u0161e\u0107er je, a ne masno\u0107e, kriv za modernu epidemiju pretilosti. \u0160e\u0107er nije samo pun kalorija, nego je \u0161tetan budu\u0107i da mijenja klju\u010dne procese i razine hormona u tijelu, a nove studije sugeriraju da \u0161e\u0107er stvara ovisnost.<\/p>\n

Dakle, \u0161to \u0107ete napraviti svom tijelu kad se upustite u blagdanski festival slatki\u0161a?<\/p>\n

Energetski poticaj? Ne, bit \u0107ete pospani<\/strong><\/p>\n

Kad jedemo, gu\u0161tera\u010da proizvodi inzulin da bi \u0161e\u0107er iz hrane do\u0161ao krvotokom u stanice gdje \u0107e se pretvarati u energiju. No kada pojedemo ne\u0161to jako slatko, osloba\u0111a se velika koli\u010dina inzulina.<\/p>\n

Nakon \u0161to osjetimo veliku koli\u010dinu energije iz \u0161e\u0107era, do\u017eivjet \u0107emo nagli pad razine \u0161e\u0107era u krvi. Nedavna studija Sveu\u010dili\u0161ta u Cambridgeu sugerira kako \u0161e\u0107er ne poma\u017ee s energijom, nego nas zapravo uspavljuje. \u0160e\u0107er blokira djelovanje oreksina (stanica mozga odgovornih za osje\u0107aj budnosti).<\/p>\n

Pospanost nakon obilnog jela mo\u017ee se objasniti i \u010dinjenicom da se ugljikohidrati vrlo brzo razgra\u0111uju u \u0161e\u0107er u tijelu. Ako ste letargi\u010dni, bolje je da pojedete kuhano jaje, nego energetski napitak bogat \u0161e\u0107erom ili \u010dokoladu.<\/p>\n

Mo\u017ee izazvati sr\u010dani udar<\/strong><\/p>\n

Kardiolozi ka\u017eu da je \u0161e\u0107er lo\u0161a vijest za srce pa \u010dak i kod naizgled zdravih osoba. Istra\u017eivanja pokazuju da \u0161e\u0107er uzrokuje da jetra proizvodi vi\u0161e mokra\u0107ne kiseline, a to dovodi do povi\u0161enog krvnog tlaka, vode\u0107eg uzroka smrti u svijetu te pove\u0107ava rizik od bolesti srca i mo\u017edanog udara. \u0160e\u0107er tako\u0111er podi\u017ee kolesterol.<\/p>\n

To je poseban problem u osoba koje pate od dijabetesa. Tijelo postaje otporno na inzulin ili, u slu\u010daju dijabetesa tipa 1, uop\u0107e ne proizvodi inzulin. Bez inzulina \u0161e\u0107er ostaje u krvi, \u0161to mo\u017ee izazvati ozbiljne posljedice u cijelom tijelu.<\/p>\n

Osobe s dijabetesom imaju 48 posto ve\u0107u vjerojatnost do\u017eivjeti sr\u010dani udar i 65 posto ve\u0107u vjerojatnost zatajenja srca. To uzrokuju abnormalne razine kolesterola, a promjene u krvnim \u017eilama vode do su\u017eavanja i o\u0161te\u0107enja stijenki. Posebno su osjetljive koronarne krvne \u017eile jer su jako tanke pa su\u017eavanje mo\u017ee dovesti do sr\u010danog udara.<\/p>\n

Morat \u0107ete \u010de\u0161\u0107e u toalet<\/strong><\/p>\n

Jedan od znakova visoke razine \u0161e\u0107era u krvi jest \u010de\u0161\u0107e mokrenje. Naime, ako uzimate vi\u0161e \u0161e\u0107era nego \u0161to tijelo mo\u017ee podnijeti, to \u0107e se odraziti na u\u010destalost mokrenja. Puno \u0161e\u0107era tako\u0111er mo\u017ee biti faktor \u010destih gljivi\u010dnih infekcija kod \u017eena.<\/p>\n

Mo\u017ee dovesti do demencije<\/strong><\/p>\n

\u0160e\u0107erna kriza povezana sa slatkom hranom i pi\u0107em mo\u017ee izazvati glavobolje. Ako konzumirate puno \u0161e\u0107era, tijelo vam mo\u017ee pretjerano reagirati i biti okida\u010d za glavobolje i migrene.<\/p>\n

Neki dokazi upu\u0107uju na to da kontinuirano visoka razina \u0161e\u0107era u krvi mo\u017ee dovesti do starenja mozga koji je povezan s demencijom. Dijabetes tipa 2 sna\u017eno je povezan s demencijom, vjerojatno zato \u0161to kontinuirana visoka razina \u0161e\u0107era u krvi o\u0161te\u0107uje krvne \u017eile zbog \u010dega je ote\u017ean dotok kisika i hranjivih tvari do mozga.<\/p>\n

\u0160e\u0107er je jednako opasan za jetru kao i alkohol<\/strong><\/p>\n

Sljede\u0107i put kada po\u017eelite jo\u0161 jedan slatki\u0161, zapamtite \u0161to \u0161e\u0107er radi jetri. Kalorije koje se ne sagore u tijelu pohranjuju se u jetri u obliku masti, a posljedica mo\u017ee biti stanje koje se zove masna jetra.<\/p>\n

Ovo je stanje \u010de\u0161\u0107e kod mu\u0161karaca nego kod \u017eena, \u010desto se javlja nakon 50. godine, a ve\u0107ina oboljelih ima prekomjernu tjelesnu te\u017einu ili neuredan indeks tjelesne mase.<\/p>\n

Ako se ne lije\u010di, razvija se kao i bolest jetre uzrokovane alkoholom. Organ ima sve vi\u0161e o\u017eiljaka, a krajnja je posljedica ciroza. Naj\u010de\u0161\u0107i uzrok ciroze jetre je alkohol, a nakon toga bolest masne jetre kao posljedica lo\u0161e prehrane.<\/p>\n

Kad se debljamo, tijelo je manje osjetljivo na inzulin. Inzulin poma\u017ee pohraniti \u0161e\u0107er u stanicama, ali ako je manje u\u010dinkovit, \u0161e\u0107er se pohranjuje kao masno\u0107a u jetri.<\/p>\n

Trbuh \u0107e vam ja\u010de kruljiti<\/strong><\/p>\n

Fruktoza, \u0161e\u0107er koji se nalazi u vo\u0107u i vo\u0107nim sokovima i sve se vi\u0161e dodaje prera\u0111enoj hrani, tako\u0111er mo\u017ee uzrokovati probavne probleme. Fruktoza se smatra zdravijom opcijom, jer ima manje kalorija i ne\u0107e uzrokovati debljanje. No to zna\u010di da \u0107e zavr\u0161iti u crijevima gdje je biti fermentirana bakterijama \u0161to \u0107e uzrokovati simptome poput vjetrova, kruljenja trbuha i proljeva.<\/p>\n

Brojne su studije utvrdile da osobe s visokim razinama \u0161e\u0107era u krvi imaju ve\u0107u vjerojatnost za razvoj raka, uklju\u010duju\u0107i karcinom jetre, gu\u0161tera\u010de, dojke i debelog crijeva.<\/p>\n

Od \u0161e\u0107era \u0107ete izgledati starije<\/strong><\/p>\n

Znate da sklonost slatkom mo\u017ee utjecati na te\u017einu, ali jeste li znali da \u0107ete i izgledati starije? Studija Sveu\u010dili\u0161ta u Leidenu mjerila je razinu \u0161e\u0107era u krvi skupini od 600 mu\u0161karaca i \u017eena u dobi od 50 do 70 godina, a zatim su njihove fotografije pokazivane nezavisnim procjeniteljima.<\/p>\n

Ljudi s visokom razinom glukoze u krvi ocijenjene su starijima. Za svakih 180 grama glukoze po litri krvi, njihova je procijenjena dob porasla za pet mjeseci. Jedna od teorija ka\u017ee da kada se \u0161e\u0107er razgra\u0111uje u tijelu, usporava proizvodnju kolagena i elastina.<\/p>\n

tportal.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prehranom bogatom \u0161e\u0107erom riskirate puno vi\u0161e: demenciju, cirozu jetre, sr\u010dani ili mo\u017edani udar te vi\u0161e vrsta karcinoma.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":133208,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-133207","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/133207","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=133207"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/133207\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/133208"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=133207"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=133207"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=133207"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}