{"id":132952,"date":"2013-12-20T09:59:12","date_gmt":"2013-12-20T08:59:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=132952"},"modified":"2013-12-20T09:59:12","modified_gmt":"2013-12-20T08:59:12","slug":"suocavanje-s-umetnoscu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/12\/20\/suocavanje-s-umetnoscu\/","title":{"rendered":"Suo\u010davanje s umetno\u0161\u0107u"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/Bogujevci_izlozba1.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-132953\" title=\"Bogujevci_izlozba\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/Bogujevci_izlozba1-300x214.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"214\" \/><\/a>Pi\u0161e:<strong> \u017darka Radoja<\/strong><\/p>\n<p>Sreda, 18. decembar 2013. godine. Kulturni centar Beograda okru\u017een je pripadnicima milicije pod opremom za razbijanje demonstracija. Malo dalje stoji nekoliko desetina nacionalista, sa uobi\u010dajenim folklornim obele\u017ejima \u2013 kokardama, ikonama, \u0107irili\u010dnim transparentima&#8230; koji ne\u0161to dobacuju. Policija je tu da \u010duva organizatore i posetioce izlo\u017ebe \u201cBogujevci \u2013 vizuelna istorija\u201c, koja je u 18 \u010dasova otvorena u galeriji Podroom Kulturnog centra Beograda.<\/p>\n<p>Posetioci silaze niz stepenice. Iza metalnih vrata do\u010dekuje ih dnevna soba, dva kau\u010da prekrivena jambolijom, mali sto sa miljeom ispred, a prekoputa omanji regal sa knjigama sa jedne strane, u zastakljenom delu sa kompletima \u010da\u0161a i \u0161olja. Na televiziji je video snimak de\u010dje igre i porodi\u010dnog slavlja.<\/p>\n<p>Soba koju bi prepoznala svaka prose\u010dna jugoslovenska porodica. Sa desne strane su pe\u0107 na drva i sto\u010di\u0107i.<\/p>\n<p>Iza zavese je prostor sa fotografijama \u2013 porodi\u010dno stablo familije Bogujevci &#8211; crnobele fotografije ozna\u010davaju one kojih vi\u0161e nema \u2013 uglavnom \u017eene i decu.<\/p>\n<p>\u201cRazdvojili su nas od mame&#8230; Vikala je da nas ne povrede. Onda su je vojnici upucali. Vikali smo: \u2019Mama! Mama!\u2019<\/p>\n<p>\u201cVeoma je bolno \u0161to oni nisu vi\u0161e ovde\u201c, pi\u0161e na zidovima galerije&#8230;.<\/p>\n<p>Opet zavese \u2013 ovaj put bele plahte kojima su odvojeni bolni\u010dki kreveti, uz male televizore na kojima se emituju svedo\u010danstva autora izlo\u017ebe. Fatos, Saranda i Jehona Bogujevci troje su od petoro dece koja su pre\u017eivela masakr u Podujevu 1999. godine, u kojem je ubijeno 14 ljudi. Tada su imali 11, 12 i 14 godina. Nisu prvi put u Beogradu. Dolazili su pre nekoliko godina da svedo\u010de na su\u0111enju ubicama njihove porodice. Bili su najmla\u0111i svedoci na su\u0111enjima za ratne zlo\u010dine. Sada su tu da svoju pri\u010du ispri\u010daju na drugi na\u010din \u2013 umetno\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>&#8220;Umetnici \u017eele da pre\u017eivljeno najgore &#8211; ubistvo najbli\u017eih \u010dlanova porodice &#8211; podele sa svojom publikom i da ispri\u010daju kako se ose\u0107aju i kako se nose sa \u010ditavom tom stvari. Govorenje o pro\u0161losti i njeno preispitivanje jeste put da izgradimo druga\u010diju klimu u kojoj bismo mogli da razgovaramo i o zajedni\u010dkom \u017eivotu ali i isto tako da se se\u0107amo. Mislim da \u010dlanova porodice Bogujevci moramo da se se\u0107amo\u201d, ka\u017ee za Kontrapress Andrej Nosov iz fonda Heartefakt, koja je podr\u017eala izlo\u017ebu i u Pri\u0161tini.<\/p>\n<p>\u201cVeoma nam je va\u017eno da smo ovde.Imamo ose\u0107aj da nam je bilo su\u0111eno da pre\u017eivimo da bi pri\u010dali istinu i da kao umetnici ispri\u010damo pri\u010du koja je sada pred vama\u201c, rekla je Saranda Bogujevci na otvaranju izlo\u017ebe.<\/p>\n<p>Za direktorku Kulturnog centra Srbije Miu David, ovaj doga\u0111aj ozna\u010dava novo poglavlje u postratnom periodu.<\/p>\n<p>\u201c\u010cinjenica da je porodica Bogujevci ovde i da su spremni da s nama razgovaraju nakon svega \u0161to su pro\u0161li je za mene neverovatna stvar. Potrebno je biti veliki \u010dovek i imati snagu da se posle takve traume pru\u017ei ruka pomirenja. Bez obzira na pritiske i sve \u0161to se de\u0161avalo proteklih dana, \u010dini mi se da smo uradili jedan neverovatan korak napred za na\u0161u zemlju\u201c, kazala je David.<\/p>\n<p>PRETNJE I PRITISCI<\/p>\n<p>Samo dan ranije spekulisalo se da izlo\u017eba ne\u0107e biti odr\u017eana zbog pritiska desni\u010dara i kampanje koju su pokrenuli nacionalisti\u010dki mediji. No, \u010dini se da je pritisak s druge strane bio ja\u010di. Sandra Orlovi\u0107 iz Fonda za humanitarno pravo ka\u017ee da je pozitivno iznena\u0111ena koliko je ljudi ustalo i stalo uz ovu izlo\u017ebu, podr\u017ealo pravo Sarande, Fatosa i Jehone da svoju pri\u010du ispri\u010daju u Beogradu.<\/p>\n<p>\u201cIzlo\u017eba je va\u017ena pre svega zbog Sarande, Fatosa i Jehone, ali i svih ostalih koji su pre\u017eiveli, zbog toga \u0161to su do\u0161li ovde da ispri\u010daju njihovu pri\u010du obi\u010dnim ljudima. Oni su ovu pri\u010du ponovili nekoliko puta pred srpskim sudovima, ali je sada ovo prostor i prilika da svoju pri\u010du ispri\u010daju svakom obi\u010dnom dobronamernom \u010doveku i \u017eeni. Vreme je da, nakon relaksiranijeg odnosa prema Kosovu, do\u0111e jedna ovakva, ljudska pri\u010da koja nikoga ne\u0107e ostaviti ravnodu\u0161nim\u201c, kazala je Sandra Orlovi\u0107.<\/p>\n<p>\u201cNa kraju krajeva, ova izlo\u017eba se odr\u017eava u jednoj instituciji, dr\u017eava je stala iza ove institucije i mislim da je to dobar signal. \u010cak i dru\u0161tva sa mnogo ure\u0111enijom demokratskom tradicijom nisu bez ekstremisti\u010dkih grupa. To je ne\u0161to sa \u010dim moramo da \u017eivimo i mislim da njihov glas vi\u0161e nikada ne\u0107e nadja\u010dati glas onih koji su za normalan odnos i prema \u017ertvama rata i prema onome \u0161to nam se dogodilo\u201c, rekla je Orlovi\u0107.<\/p>\n<p>Posetici se tiskaju kroz Podroom. Mnogi su do\u0161li da na prvom mestu podr\u017ee autore, jer vremena za detaljno gledanje izlo\u017ebe prve ve\u010deri nema. Me\u0111u posetiocima su i komandant Specijalne antiteroristi\u010dke jedinice Spasoje Vulevi\u0107, koji je do\u0161ao na mesto zlo\u010dina te 1999. godine, izvukao pre\u017eivelu decu ispod le\u0161eva i prebacio u bolnicu, zajedno sa lekarom Draganom Markovi\u0107em koji ih je, kako ka\u017ee, nosio na rukama.<\/p>\n<p>\u201cNi svojoj porodici ne mogu da objasnim \u0161ta sam video tog dana. Uradili smo ono \u0161to smo smatrali da je ispravno, da spasimo njihove \u017eivote\u201c, kazao je Vulevi\u0107, a Fatos Bogujevci je na to dodao: \u201cVeoma smo zahvalni za to \u0161to su uradili, ali na\u0161a poruka ovde jeste da ono \u0161to se nama desilo ne bi trebalo da se desi nikome, tako da ovi ljudi ne rade ono \u0161to su tog dana radili.\u201c<\/p>\n<p>\u201cDve nedelje nisam jela. Zatvorila bih o\u010di i zami\u0161ljala mamu kako kuva.\u201c<\/p>\n<p>U dnu prostorije, delu izlo\u017ebe nazvanom \u201cSudnica\u201c nalaze se tri televizora sa snimcima njihove borbe da se zlo\u010dinci privedu pravdi. Zahvaljuju\u0107i njihovom svedo\u010denju u Beogradu, pripadnik \u201c\u0160korpiona\u201c Sa\u0161a Cvjetan osu\u0111en je na 20 godina zatvora zbog zlo\u010dina u Podujevu. Ponovo, zahvalju\u0107i njima, pripadnik paravojne jedinice \u201c\u0160korpioni\u201c Dejan Demirovi\u0107 je izru\u010den iz Kanade Srbiji, gde je postao svedok saradnik.<\/p>\n<p>\u201c\u017delela sam da govorim pred njim, njegovom porodicom i advokatima, \u017eelela sam da \u010duje re\u010di malog deteta.\u201c<\/p>\n<p>Na velikom providnom, osvetljenom panou, na samom kraju prostorije, nalaze se ise\u010dci iz novina, me\u0111u kojima su i tekstovi iz srbijanskih medija koji najavljuju izlo\u017ebu.<\/p>\n<p>DA\u010cI\u0106EVO NOVO ODELO<\/p>\n<p>Pola sata nakon zvani\u010dnog otvaranja, izlo\u017ebu je posetio i premijer Srbije Ivica Da\u010di\u0107, koji je izrazio sau\u010de\u0161\u0107e svim \u017ertvama ratova na prostoru biv\u0161e SFRJ. Nakon \u0161to se rukovao sa autorima, pitao ih odakle su, Fatos, Saranda i Jehona su ga poveli kroz postavku i poja\u0161njavali detalje.<\/p>\n<p>&#8220;Bilo bi lo\u0161e ukoliko se ovakvom izlo\u017ebom podrazumeva da se govori o na\u0161im ili njihovim \u017ertvama, jer \u017ertve su \u017ertve.&#8221;<\/p>\n<p>Premijer je dodao da je moderno izvinjavati se, ali da je mnogo va\u017enije osuditi zlo\u010dince. &#8220;Za ovaj zlo\u010din su osu\u0111eni oni koji su ga po\u010dinili. Voleo bih da su osu\u0111eni svi oni koji su po\u010dinili zlo\u010dine nad svim civilnim stanovni\u0161tvom na prostoru biv\u0161e Jugoslavije. Ja izra\u017eavam sau\u010de\u0161\u0107e porodicama svih \u017ertava. Krivci to nisu u\u010dinili u ime Srbije, niti ih je za to neko ovlastio&#8221;, kazao je, izme\u0111u ostalog, premijer Srbije.<\/p>\n<p>Koordinatorka Inicijative za REKOM i osniva\u010dica Fonda za humanitarno pravo Nata\u0161a Kandi\u0107 dodala je da se &#8220;nikad nije dogodilo da \u017ertvama na javnom mestu pri\u0111e premijer koji je iz partije koja je odgovorna za sve \u0161to se doga\u0111alo.\u201c<\/p>\n<p>\u201cDo\u0161ao je trenutak da on, posle toliko godina, napravi taj prvi korak, da ih pomiluje, da komandant SAJ, \u010dovek koji je prvi pomogao \u017ertvama u Podujevu, ka\u017ee da mu je \u010dast da bude na njihovoj izlo\u017ebi u Beogradu.&#8221;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Bez obzira \u0161to slu\u010daj porodice Bogujevci nije nepoznat medijima u Srbiji, niti ovda\u0161njoj javnosti, progovaranje o ovom zlo\u010dinu i njegovim posledicama kroz umetnost, otvara potpuno druga\u010dije perspektive. Pri\u010da \u017ertava na ovaj na\u010din je dostupnija, razumljivija i retko koga \u0107e ostaviti ravnodu\u0161nim. Jednostavan jezik izlo\u017ebe ne ostavlja prostor za manipulaciju.<\/p>\n<p>\u201c\u010cinjenica da su ovo troje ljudi koji su pro\u0161li kroz traume, odlu\u010dili da polje umetnosti bude ono kojim \u0107e da iznesu to svoje traumati\u010dno iskustvo je sirovi dokaz da je polje umetnosti, ne aktuelno kada su te\u0161ke teme u pitanju, nego je mo\u017eda i jedino koje pru\u017ea mogu\u0107nost da se o tome misli i radi, da se deluje u odnosu na iskustva za koja ne postoji jezik koji bi ih opisao. Ovo je proces kreiranja novog jezika, gde bi se te stvari sme\u0161tale. \u010cesto se poziva na politike pomirenja, ljudskih prava, ali mislim da ovo prevazilazi sve te ve\u0107 kreirane dominantne struje i da je za\u010detak novih politika koje su veoma bitne\u201d, ka\u017ee vizuelni umetnik Vladimir Miladinovi\u0107, pro\u0161logodi\u0161nji dobitnik nagrade \u201cOktobarskog salona\u201d.<\/p>\n<p>Svetsku premijeru izlo\u017eba je imala u Nacionalnoj galeriji Kosova 2011. godine, a nakon toga prikazana je publici i u Tirani 2012. U podnaslovu izlo\u017ebe pi\u0161e da je \u201coma\u017e svim porodicama i \u017ertvama rata&#8221;. U svom predstavljanju autori su napisali da su troje umetnika sa Kosova koji su pre\u017eiveli jedan od najgorih masakara na Balkanu, koji su po\u010dinile srpske snage. Izlo\u017eba je zami\u0161ljena kao dokaz da istina i pravda mogu nadja\u010dati zlo.<\/p>\n<p>\u201cMilioni misli i pitanja je prolazilo kroz moju glavu ali nikada nisam izgubio nadu.\u201c<\/p>\n<p>\u201cHrabri osmesi skrivaju bol\u201c, upozoravaju zidovi Podrooma.<\/p>\n<p>\u201cOvo jeste pri\u010da o porodici Bogujevci, ali i o mnogim drugim porodicama koje su tokom rata u biv\u0161oj Jugoslaviji pogo\u0111ene nasiljem, promenjene zauvek, zbog toga \u0161to su njihovi \u010dlanovi ubijeni, nestali, \u0161to su pre\u017eiveli nasilje. Ovo je pri\u010da o svakoj porodici u biv\u0161oj Jugoslaviji koja je pre\u017eivela zlo tokom rata\u201c, zaklju\u010dila je Sandra Orlovi\u0107.<\/p>\n<p>Tog 18. decembra troje mladih kosovskih umetnika predstavilo je beogradskoj publici izlo\u017ebu o zlo\u010dinu, intimno svedo\u010danstvo posledica politike tada\u0161nje vlasti &#8211; re\u017eima Slobodana Milo\u0161evi\u0107a. Samo nekoliko dana ranije otkrivena je nova masovna grobnica u Srbiji, Rudnica, u kojoj se pretpostavlja da su tela kosovskih Albanaca. Premijer Srbije, koji je 14 godina ranije, u vreme kada se zlo\u010din dogodio, bio istaknuti \u010dlan vladaju\u0107e partije Milo\u0161evi\u0107evog re\u017eima, prisustvovao je otvaranju, rukovao se sa autorima i, u njihovom prisustvu, obi\u0161ao izlo\u017ebu. Gra\u0111ani Beograda su iz druga\u010dijeg, prihvatljivijeg ugla, mogli da vide kako izgleda i \u0161ta je taj pomalo istro\u0161eni i daleki pojam suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u, a \u017ertve su kona\u010dno dobile glas u javnosti kakav zaslu\u017euju.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.kontrapress.com\/clanak.php?rub=ARTivizam&amp;url=Suocavanje-s-umetnoscu\" target=\"_blank\">Kontrapress<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&#8220;Ovo jeste pri\u010da o porodici Bogujevci, ali i o mnogim drugim porodicama koje su tokom rata u biv\u0161oj Jugoslaviji pogo\u0111ene nasiljem, promenjene zauvek, zbog toga \u0161to su njihovi \u010dlanovi ubijeni, nestali, \u0161to su pre\u017eiveli nasilje. Ovo je pri\u010da o svakoj porodici u biv\u0161oj Jugoslaviji koja je pre\u017eivela zlo tokom rata\u201c, ka\u017ee Sandra Orlovi\u0107&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-132952","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/132952","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=132952"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/132952\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=132952"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=132952"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=132952"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}