{"id":132653,"date":"2013-12-17T09:20:00","date_gmt":"2013-12-17T08:20:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=132653"},"modified":"2013-12-17T09:20:00","modified_gmt":"2013-12-17T08:20:00","slug":"neka-crkvu-financiraju-vjernici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/12\/17\/neka-crkvu-financiraju-vjernici\/","title":{"rendered":"Neka Crkvu financiraju vjernici"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autor: Dragan Grozdani\u0107<\/strong><\/p>\n

Na\u0161a politi\u010dka scena je \u201cmo\u010dvara s mirisom tamjana\u201d, ka\u017ee don Ivan Grubi\u0161i\u0107, umirovljeni katoli\u010dki sve\u0107enik, nakon dvije godine politi\u010dkog iskustva; ulazak u tu arenu ko\u0161tao ga je suspenzije kojom su ga kaznili crkveni krugovi, koje i danas argumentirano kritizira zbog njihove sve radikalnije uloge u politi\u010dkom \u017eivotu. Crkva neskriveno izra\u017eava homofobne stavove pod egidom referenduma o braku kao zajednici mu\u0161karca i \u017eene, a donedavno su u krugu crkvenih prostorija bili i \u0161tandovi na kojima su se prikupljali potpisi za referendum protiv \u0107irilice, koji inicira tzv. Sto\u017eer za obranu hrvatskog Vukovara. Don Ivan Grubi\u0161i\u0107 nedavno je pak najavio inicijativu za prikupljanje potpisa za referendum kojim bi se tra\u017eilo vra\u0107anje rimokatoli\u010dkog vjeronauka iz \u0161kola u crkve. To je i bio povod ovom razgovoru.<\/p>\n

– U ovom trenutku, vi\u0161e od 2.500 ljudi toj inicijativi daje podr\u0161ku preko Facebooka, s tim da njihov broj svakodnevno raste. Podr\u017eavaju nas i udruge poput Protagore i sve iskazuju spremnost na suradnju u prikupljanju potpisa za referendum. Ideju sam ve\u0107 iznio, a tek \u0107u napisati \u0161to trebamo u\u010diniti da bi Hrvatska funkcionirala kao gra\u0111anska, civilna dr\u017eava, a Crkva ostala autenti\u010dna u svom duhovnom poslanju, dakle u duhu Isusovom: sloboda \u010dovjeka, bratstvo me\u0111u ljudima i jednakost pred Bogom i zakonom \u2013 ka\u017ee na\u0161 sugovornik.<\/p>\n

Revidirati ugovore s Vatikanom<\/strong><\/p>\n

\u0160to vas je motiviralo za tu inicijativu? Zna\u010di li to da bi vjeronauk kao predmet, \u0161to podr\u017eava i ministar obrazovanja \u017deljko Jovanovi\u0107 i mnogi drugi, zauvijek napustio \u0161kolske prostorije?<\/em><\/p>\n

Istra\u017eivanje u kojem sam kao sociolog sudjelovao sredinom osamdesetih, pokazalo je da smo u \u017eupama Splitske nadbiskupije imali oko 1.500 studenata na vjeronauku, a danas nemamo nijednoga. Sve se to dogodilo u trenutku kada je vjeronauk uveden u \u0161kole (1992. godine) kao navodno neobavezan predmet, iako se, znamo to, jako gleda na to tko ga upisuje a tko ne. U nadbiskupijama imamo djecu samo u trenutku kada primaju sakramente, prvu pri\u010dest i krizmu, nakon toga mladih u crkvama vi\u0161e nema. Vjeronauk u \u0161koli ne pridonosi moralnoj ulozi koju bi Crkva trebala imati, \u0161to je za prakti\u010dni \u017eivot vjernika propast. Zato smatram da bi ga trebalo ukinuti kao \u0161kolski predmet i vratiti u \u017eupske prostore. Isto tako, trebalo bi uvesti i crkveni porez od kojeg bi se pla\u0107ali katehete koji sada predaju vjeronauk u \u0161kolama, a pla\u0107a ih dr\u017eava. Zna\u010di, oni koji ho\u0107e dobrovoljno dati dio pla\u0107e ili mirovine Crkvi, neka to i u\u010dine i neka se Crkva od toga financira. To bi bilo pravedno, takav crkveni porez ima i Njema\u010dka. Uvjeren sam da tada kod nas ne bi bilo 90 posto vjernika, kao \u0161to se sada govori, nego puno manje.<\/p>\n

Nedavno sam pro\u010ditao da je u Njema\u010dkoj lani iz Katoli\u010dke crkve istupilo 286 tisu\u0107a vjernika; razlozi za to su njezina nesuvremenost kao pastorala, s obzirom na to da se u toj zemlji raskida svaki tre\u0107i brak i da im Crkva, kada se \u017eele ponovno o\u017eeniti, uskra\u0107uje sakramente. Postoji akcija, i to me\u0111u biskupima, da se onima koji nisu krivi za razvod (jer je nastao uslijed nepredvi\u0111enih doga\u0111aja, kada vas recimo partner ostavi ili ne\u010deg sli\u010dnog) omogu\u0107i ponovno primanje sakramenata, \u0161to je ina\u010de zabranjeno. Crkveni vrh na to ostaje gluh, pa vjernici napu\u0161taju Crkvu, jednostavno ne \u017eele pripadati institucionalnoj religiji. Uzimati zajedni\u010dki novac iz prora\u010duna i raspore\u0111ivati ga Crkvi na na\u010din na koji to politika radi nije dobro. Prema tome, treba najprije pristupiti reviziji ugovora izme\u0111u dr\u017eave i Vatikana. I kod nas je sve manje ljudi u crkvama, rije\u010d je uglavnom o tzv. crnom oblaku starijih generacija, koje su sa sela do\u0161le u gradove, pa ne idu u kazali\u0161ta ili kina nego u crkve. Po mom istra\u017eivanju, ni dva posto gra\u0111ana Splita, ne onih koji su se u taj grad u me\u0111uvremenu doselili, ne ide u crkvu.<\/p>\n

Prema ovome \u0161to ste kazali, ispada da kao preduvjet za ukidanje vjeronauka u \u0161kolama i uvo\u0111enje crkvenog poreza treba tra\u017eiti referendum \u010dije \u0107e se pitanje odnositi na reviziju ugovora izme\u0111u Hrvatske i Svete Stolice?<\/em><\/p>\n

U sva \u010detiri ugovora koja je Hrvatska potpisala s Vatikanom u zavr\u0161noj stavci stoji da se pristupa dogovoru, odnosno reviziji ugovora ako se zna\u010dajnije promijene prilike u jednoj od supotpisnica. Zbog \u010dinjenice da je u Hrvatskoj 355 tisu\u0107a nezaposlenih i da je vanjski dug 50 milijardi eura te sveop\u0107e moralne krize i besperspektivnosti, potrebno je revidirati ugovore s crkvenim zajednicama, jer one u takvim okolnostima vi\u0161e ne mogu dobivati oko milijardu kuna prora\u010dunskog novca. S jedne strane dr\u017eava privilegira Crkvu time \u0161to ne mora izvijestiti Dr\u017eavnu reviziju na \u0161to tro\u0161i novac iz prora\u010duna, a s druge se trudi da zaradi na svakom porezu, optere\u0107uju\u0107i njime gra\u0111ane. U svakom slu\u010daju, u pravu ste \u2013 referendum treba po\u010deti pitanjem o reviziji ugovora dr\u017eave i Vatikana. Referendum mo\u017ee i mora mijenjati takve me\u0111unarodne ugovore. Osobno ne\u0107u biti nositelj i organizator prikupljanja tih potpisa, nego samo podupiratelj. Na koncu, to je samo jedno od potencijalnih referendumskih pitanja: ostala bi se odnosila na izdvajanje prora\u010dunskog novca za Crkvu, odnosno jesmo li za to da se ona financira iz crkvenog poreza, kao i na vjeronauk, jesmo li za to da se iz \u0161kola vrati u crkve.<\/p>\n

\u010cini se da dr\u017eava zasad ne misli mijenjati pasivan i blagonaklon stav prema Crkvi, a upravo bi ona morala pokrenuti pitanje revizije ugovora s Vatikanom. Ima li \u0161anse da se u dogledno vrijeme to dogodi?<\/em><\/p>\n

Mo\u017eda bi dr\u017eava to ve\u0107 i u\u010dinila da u \u010ditavoj pri\u010di nema toliko politikantstva. Predsjednik Ivo Josipovi\u0107 bio je prije dva mjeseca u Rimu kod pape, a nije ni spomenuo ugovore, iako je trebao re\u0107i da su Hrvatska i njezini gra\u0111ani u te\u0161kom ekonomskom stanju i da dr\u017eava vi\u0161e ne mo\u017ee servisirati Crkvu na na\u010din predvi\u0111en ugovorima. Osobno sam tra\u017eio razgovor s papinskim nuncijem u Zagrebu: on bi trebao papu informirati o stanju u zemlji i njemu \u0107u izlo\u017eiti sve \u0161to mislim o tome. \u017delim da Crkva bude slobodna, ali ne i privilegirana.<\/p>\n

Vlast radi u korist svoje \u0161tete<\/strong><\/p>\n

Oltari su \u010desto poput saborske govornice, slu\u017ee za promoviranje politi\u010dkih ciljeva biskupa i sve\u0107enika. Odonud se \u010desto \u010duje i govor mr\u017enje i isklju\u010divosti: protiv istospolnih zajednica, protiv \u0107irili\u010dnog pisma, protiv svega druga\u010dijeg?<\/em><\/p>\n

Jasno je da Crkva nastupa protiv aktualne vlasti i potpoma\u017ee desne opcije, odnosno koristi se politikom, \u0161to bi bilo po\u0161teno i da prizna. Brani se dostojanstvo braka, ali brak nije ugro\u017een nikakvim propisima u smislu toga je li definiran Ustavom ili nije. Vjernike se indoktriniralo, govorile su im se la\u017ene stvari, manipuliralo se njima i sada imamo to \u0161to imamo. Brak je ostao sa svim svojim problemima, razvodi se svaki tre\u0107i, mladi sve kasnije ulaze u njega i nakraju stradavaju djeca, a Crkva ne radi na tome da u tim \u010dinjenicama prona\u0111e na\u010din da spasi stvar. Jesam za neposrednu demokraciju, ali ljudska prava ne mogu na referendum. Prista\u0161a sam duhovnosti, a ne religioznosti, koja je stvar obreda i tradicije crkvene ideologije. Koliko je onih kr\u0161tenih, velikih Hrvata i katolika danas u zatvoru? Ova podru\u010dja su rasadnici talibanstva, mr\u017enje prema drugima i druga\u010dijima. Oni koji propagiraju govor mr\u017enje su talibani koji nas u\u010de, tobo\u017ee, izvornim vrijednostima, a zapravo govore jezikom isklju\u010divosti. To je puzaju\u0107i fa\u0161izam i pitanje je ho\u0107e li on uop\u0107e stati. \u0160to se ti\u010de referenduma o braku i inicijative koja ju je pokrenula, jasno je da iza svega stoji Opus Dei, udru\u017eenje bogatih vjernika i biznismena koji financiraju projekte Crkve. Mislim da bi se utjecaj Crkve smanjio u trenutku kada bi ona baratala s manje novca, tada ne bi bili toliko bahati i isklju\u010divi. Posebno zabrinjava isklju\u010divost kod mladih, koji na stadionima uzvikuju \u201cUbij Srbina\u201d ili \u201cZa dom spremni\u201d. Kada bi se napravila sociolo\u0161ka studija, uvjeren sam da bi se otkrilo da je ve\u0107ina njih poha\u0111ala \u0161kolski vjeronauk. Ako nema protute\u017ee takvim stavovima, onda nam je budu\u0107nost vrlo upitna. Na\u0161a je Crkva odraz stanja u narodu koji je sama formirala: uzeli su sve titule iz poganstva, a istodobno ne \u0161ire bratstvo i toleranciju.<\/p>\n

Mislite li da bi referendumska pitanja koja namjeravate pokrenuti netko mogao smatrati bogohuljenjem, pa ih proglasiti protuustavnima?<\/em><\/p>\n

Ne bojim se toga. Za mene je referendumska inicijativa protiv \u0107irilice protuustavna kategorija. Za\u0161to jednom narodu ne omogu\u0107iti njegovo pismo? Isto tako, treba priznati i sva prava koja proizlaze iz \u017eivota i opredjeljenja istospolnih zajednica.<\/p>\n

Vjerujete li rije\u010dima premijera Zorana Milanovi\u0107a kada ka\u017ee da je servisiranje duga najve\u0107i uteg u naporima da \u0161to prije iza\u0111emo iz krize?<\/em><\/p>\n

Ova vlast je u protekle dvije godine pokazala da radi u korist svoje \u0161tete. Ne postoje ni vizije ni projekti. Ne bi se smjeli pozivati na to \u0161to im je u naslije\u0111e ostavila prethodna, HDZ-ova vlast: trebali su se bolje pripremiti od trenutka kada su znali da \u0107e dobiti izbore. Projekte treba stvarati iz realne situacije, no mislim da mi nismo suo\u010deni sa stvarno\u0161\u0107u: nekoliko je stotina tisu\u0107a gladnih, a s druge strane klasa bogatih u\u017eiva u svim delicijama dru\u0161tva. Uloga je politike smanjiti taj jaz. To se mo\u017ee u\u010diniti pokretanjem proizvodnje, ali u nju valja ulagati. \u010cekamo da nam drugi sve urade. U Saboru imate premo\u0107 zastupnika dviju najve\u0107ih stranki i tu ne mo\u017eete ni\u0161ta. Sabor je izgubio svoju povijesnu ulogu, postao je glasa\u010dka ma\u0161ina politi\u010dkih stranaka. A trebao je birati predsjednika, onoga koji bi bio neovisan o strana\u010dkoj politici koja je trenuta\u010dno na vlasti. No takvo pitanje nitko ne postavlja.<\/p>\n

Nedavno je ministar Mirando Mrsi\u0107 privremeno odgodio dono\u0161enje novog Zakona o radu, na \u010dije odredbe, pogubne po radnike i dru\u0161tvo op\u0107enito, reagiraju uglavnom samo sindikati. Za\u0161to se politi\u010dari poput vas ne anga\u017eiraju vi\u0161e i po takvim pitanjima?<\/em><\/p>\n

Bit \u0107u za sve ono u \u010demu vidim neku mogu\u0107nost promjene, ali sindikati nemaju veze s ulogom koju si pripisuju. Ona nema veze s dosljedno\u0161\u0107u njihovih vo\u0111a i privilegijima koje imaju. Od sindikalne galame nema ni\u0161ta, oni se povuku kada ih vlastodr\u0161ci pritisnu. Iako, koliko sam mogao vidjeti, budu\u0107e radno zakonodavstvo uvodi puzaju\u0107i totalitarizam.<\/p>\n

Vidite li budu\u0107nost za obrazovane mlade ljude u ovoj zemlji?<\/em><\/p>\n

Ne vidim i te\u0161ko je re\u0107i \u0161to \u0107e biti s njima. Ovako cementirana politi\u010dka situacija ne obe\u0107ava bolje sutra. Mo\u017eemo promijeniti vlast, ali ona druga je gora verzija ove koju sada imamo.<\/p>\n

————————————<\/p>\n

Crkvenu pesnicu sam iskusio na vlastitoj ko\u017ei<\/strong><\/p>\n

Kod nas su se crkve konstituirale kao institucije sa svojom ideologijom i te\u0161ko \u0107emo probiti taj bedem tradicije, to izjedna\u010davanje hrvatstva s katoli\u010danstvom i srpstva s pravoslavljem, koje je postalo na\u0161 mentalni sklop i dio narodnog identiteta. U Isusovom smislu, kr\u0161\u0107anin nije nitko tko ne po\u0161tuje dostojanstvo druge osobe, ne bori se za ravnopravnost svih ljudi pred zakonom i ne \u0161iri bratstvo me\u0111u ljudima, bez obzira na vjeru ili naciju. Na\u0161a crkva te vrijednosti ne promovira. Na vlastitoj sam ko\u017ei iskusio tu crkvenu pesnicu, taj crkveni zagrljaj.<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Don Ivan Grubi\u0161i\u0107: Kod nas su se crkve konstituirale kao institucije sa svojom ideologijom i te\u0161ko \u0107emo probiti taj bedem tradicije, to izjedna\u010davanje hrvatstva s katoli\u010danstvom i srpstva s pravoslavljem, koje je postalo na\u0161 mentalni sklop i dio narodnog identiteta…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-132653","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/132653","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=132653"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/132653\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=132653"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=132653"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=132653"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}