{"id":132257,"date":"2013-12-12T10:12:11","date_gmt":"2013-12-12T09:12:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=132257"},"modified":"2013-12-12T10:12:11","modified_gmt":"2013-12-12T09:12:11","slug":"da-je-nelson-mandela-zaista-pobijedio-ne-bi-ga-smatrali-unverzalnim-herojem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/12\/12\/da-je-nelson-mandela-zaista-pobijedio-ne-bi-ga-smatrali-unverzalnim-herojem\/","title":{"rendered":"Da je Nelson Mandela zaista pobijedio, ne bi ga smatrali unverzalnim herojem"},"content":{"rendered":"

Autor: Slavoj \u017di\u017eek<\/strong><\/p>\n

U posljednje dvije decenije svog \u017eivota, Nelson Mandela je slavljen kao model za osloba\u0111anje zemlje od kolonijalnog jarma, bez podlijeganja isku\u0161enju diktatorske mo\u0107i i antikapitalisti\u010dkog opredjeljenja. Ukratko, Mandela nije bio Robert Mugabe, i Ju\u017ena Afrika je ostala vi\u0161epartijska demokratija sa slobodom medija i jakom ekonomijom, dobro integrisanom u globalno tr\u017ei\u0161te i imuna na ishitrene socijalisti\u010dke eksperimente. Sada, sa njegovom smr\u0107u, njegov status svetog mudraca je, \u010dini se, potvr\u0111en za vje\u010dnost: postoje holivudski filmovi o njemu \u2013 glumio ga je Morgan Freeman, koji je tako\u0111e, usput re\u010deno, glumio Boga u jednom drugom filmu. Rok zvijezde i religijske vo\u0111e, sportisti i politi\u010dari od Billa Clintona do Fidela Castra, svi su ujedinjeni u njegovoj beatifikaciji.<\/p>\n

Da li je ovo, me\u0111utim, cijela pri\u010da? Dvije klju\u010dne \u010dinjenice ostaju zaboravljene u ovoj pokloni\u010dkoj viziji. U Ju\u017enoj Africi, bijedni \u017eivot siroma\u0161ne ve\u0107ine uglavnom je ostao isti kao i za vrijeme aparthejda, a nasuprot \u0161irenju politi\u010dkih i gra\u0111anskih prava stoji rastu\u0107a nesigurnost, nasilje i kriminal. Glavna promjena je da se staroj bijeloj vladaju\u0107oj klasi pridru\u017eila nova crna elita. Drugo, ljudi pamte stari Afri\u010dki nacionalni kongres koji je obe\u0107ao ne samo kraj aparthejdu, ve\u0107 i vi\u0161e socijalne pravde, \u010dak i neku vrstu socijalizma. Ova mnogo radikalnija pro\u0161lost Afri\u010dkog kongresa postepeno nestaje iz na\u0161eg sje\u0107anja. Nije ni \u010dudo \u0161to me\u0111u siroma\u0161nim, crnim Ju\u017enoafrikancima raste ljutnja.<\/p>\n

\"\"<\/a>Ju\u017ena Afrika je u ovom smislu samo jedna verzija pri\u010de o savremenoj ljevici koja se stalno ponavlja. Lider ili stranka budu izbrani sa unverzalnim entuzijazmom, oba\u0107avaju\u0107i \u201dnovi svijet\u201d \u2013 ali, onda, prije ili kasnije, oni se suo\u010de sa klju\u010dnom dilemom: da li se usu\u0111uju dirnuti u kapitalisti\u010dke mehanizme, ili odlu\u010duju da se \u201cpridru\u017ee igri\u201d? Ako ometu ove mehanizme, vrlo brzo budu \u201cka\u017enjeni\u201d tr\u017ei\u0161nim perturbacijama, ekonomskim haosom i ostalim. Zbog toga je isuvi\u0161e jednostavno kritikovati Mandelu za napu\u0161tanje socijalisti\u010dke perspektive nakon sloma aparthejda: da li je zaista imao izbora? Da li je prelazak na socijalizam stvarna opcija?<\/p>\n

Lako je ismijavati Ayn Rand, ali postoji trunka istine u slavnoj “himni novcu” iz njenog romana Atlas Shrugged: “Sve dok i ukoliko ne shvatite da je novac korijen sveg dobra, tra\u017eite vlastito uni\u0161tenje. Kada novac prestane da bude sredstvo kojim ljudi posluju jedni sa drugima, onda ljudi postaju sredstvo drugih ljudi. Krv, bi\u010devi i oru\u017eje ili dolari. Izaberite sami \u2013 drugog nema.” Zar nije Marks rekao ne\u0161to sli\u010dno u svojoj poznatoj formuli kako, u robno-nov\u010danom kosmosu, \u201codnosi me\u0111u ljudima poprimaju izgled odnosa me\u0111u stvarima”?<\/p>\n

U tr\u017ei\u0161noj ekonomiji, odnosi me\u0111u ljudima mogu izgledati kao odnosi me\u0111usobne slobode i jednakosti: dominacija vi\u0161e nije direktna i vidljiva kao takva. Ono \u0161to je problemati\u010dno jeste polaze\u0107a premisa Randove: da je jedini izbor onaj izme\u0111u direktnih i indirektnih odnosa dominacije i eksploatacije, sa bilo kakvom alternativom odba\u010denom kao utopijskom. Me\u0111utim, svejedno treba imati na umu trenutak istine u ina\u010de besmislenoj ideolo\u0161koj tvrdnji Randove: velika lekcija dr\u017eavnog socijalizma jeste da direktna abolicija privatne svojine i tr\u017ei\u0161no regulisane razmjene, bez konkretnih formi socijalne regulacije procesa proizvodnje, neminovno vaskrsava direktne odnose su\u017eanjstva i dominacije. Ako samo ukinemo tr\u017ei\u0161te (uklju\u010duju\u0107i i tr\u017ei\u0161nu eksploataciju), a da je ne zamijenimo pravim oblikom komunisti\u010dke organizacije proizvodnje i razmjene, dominacija se vra\u0107a sa osvetom i sa direktnom eksploatacijom.<\/p>\n

Generalno pravilo je da kada zapo\u010dne revolt protiv represivnog polu-demokratskog re\u017eima, kao \u0161to je bio slu\u010daj na Bliskom Istoku 2011. godine, lako je mobilisati veliko mno\u0161tvo sloganima koji se mogu okarakterisati samo kao populisti\u010dki \u2013 za demokratiju, protiv korupcije, na primjer. Ali kada postepeno pristupimo te\u017eim izborima, kada na\u0161 revolt uspije u svom direktnom cilju, shvatimo da se ono \u0161to nam je zaista smetalo (na\u0161a nesloboda, poni\u017eenje, korupcija, nepostojanje izgleda za pristojan \u017eivot) nastavlja u novom ruhu. Vladaju\u0107a ideologija mobili\u0161e ovdje cijeli svoj arsenal da bi nas sprije\u010dila da do\u0111emo do ovog radikalnog zaklju\u010dka. Oni nam po\u010dnu govoriti da demokratska sloboda donosi vlastitu odgovornost, da dolazi sa cijenom, da jo\u0161 nismo zreli ako o\u010dekujemo previ\u0161e od demokratije. Na ovaj na\u010din, oni krive nas za na\u0161 neuspjeh; u slobodnom dru\u0161tvu, re\u0107i \u0107e, svi kapitalno ula\u017eemo u na\u0161e \u017eivote, odlu\u010duju\u0107i da ulo\u017eimo vi\u0161e u na\u0161e obrazovanje nego u zabavu ako \u017eelimo da uspijemo.<\/p>\n

Na direktnijem politi\u010dkom nivou, spoljna politika Sjedinjenih Dr\u017eava elaborirala je detaljnu strategiju kako izvr\u0161iti kontrolu \u0161tete kanalisanjem masovnih nemira u prihvatljive parlamentarno-kapitalisti\u010dke tokove \u2013 kao \u0161to je uspje\u0161no ura\u0111eno u Ju\u017enoj Africi nakon pada aparthejda, na Filipinima nakon pada Marcosa, u Indoneziji nakon pada Suharta i drugdje. Upravo na ovoj kriti\u010dnoj ta\u010dki, radikalna emancipatorna politika suo\u010dava se sa svojim najve\u0107im izazovom: kako i\u0107i naprijed nakon \u0161to je zavr\u0161ena prva entuzijasti\u010dna faza, kako napraviti sljede\u0107i korak bez podlijeganja katastrofi \u201ctotalitarnog\u201d isku\u0161enja \u2013 ukratko, kako i\u0107e dalje od Mandele, a ne postati Mugabe.<\/p>\n

Ako \u017eelimo da ostanemo vjerni Mandelinoj zaostav\u0161tini, traba da zaboravimo krokodilske pokloni\u010dke suze i fokusiramo se na neispunjena obe\u0107anja kojima je njegovo liderstvo dalo maha. Mo\u017eemo slobodno re\u0107i da je, s obzirom na njegov neupitni moral i politi\u010dku veli\u010dinu, on na kraju svog \u017eivota tako\u0111e bio ogor\u010deni starac, svjestan kako je njegov vlastiti politi\u010dki uspjeh i njegovo izdizanje u univerzalnog heroja bio maska za gorki poraz. Njegova univerzalna slava je tako\u0111e znak da on zapravo nije uznemirio globalni poredak mo\u0107i.<\/p>\n

Buka<\/a>\/Guardian<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mandela mora da je umro kao ogor\u010den \u010dovjek. Ako \u017eelimo odati po\u010dast njegovoj zaostav\u0161tini, trebalo bi se fokusirati na neodr\u017eana obe\u0107anja kojima je njegovo liderstvo dalo maha.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":132258,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-132257","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/132257","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=132257"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/132257\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/132258"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=132257"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=132257"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=132257"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}