{"id":131626,"date":"2013-12-05T10:01:19","date_gmt":"2013-12-05T09:01:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=131626"},"modified":"2013-12-05T10:01:19","modified_gmt":"2013-12-05T09:01:19","slug":"mmf-ne-zanima-ekonomski-rast-nego-naplata-duga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/12\/05\/mmf-ne-zanima-ekonomski-rast-nego-naplata-duga\/","title":{"rendered":"MMF ne zanima ekonomski rast, nego naplata duga"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autor: Rade Dragojevi\u0107<\/strong><\/p>\n

S Domagojem Mihaljevi\u0107em, \u010dlanom Baze za radni\u010dku inicijativu i demokratizaciju (BRID) i diplomantom na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje upravo priprema diplomski rad na temu disolucije Jugoslavije, razgovarali smo o mogu\u0107em dolasku MMF-a u Hrvatsku.<\/p>\n

Kako sada stvari stoje, odnosno kako ka\u017ee ministar Slavko Lini\u0107, MMF ipak ne\u0107e do\u0107i u Hrvatsku. Me\u0111utim, ako se kriza nastavi, \u0161to se mo\u017ee o\u010dekivati od mogu\u0107eg aran\u017emana s MMF-om?<\/em><\/p>\n

Sude\u0107i prema posljednjem izvje\u0161taju Fondovog izaslanstva, koje je bilo u Hrvatskoj po\u010detkom studenoga, mo\u017eemo o\u010dekivati ono \u010demu smo i sada izlo\u017eeni, ali u intenzivnijem obliku. Naime, predstavnici MMF-a zadovoljni su progresom takozvanih strukturalnih prilagodbi \u2013 podr\u017eavaju Vladine napore u fleksibilizaciji radnog zakonodavstva, smanjenju poticaja za prijevremenu mirovinu, usvajanju zakona o predste\u010dajnoj nagodbi, restrukturiranju javnih poduze\u0107a, a posebno se pohvalno izra\u017eavaju o procesu privatizacije; ukratko, sve one Vladine poteze koji iz dana u dan ekonomiju guraju u sve dublju provaliju. Pritom tra\u017ee daljnje prilago\u0111avanje na strani rada, ubrzavanje mirovinske reforme i ja\u010danje poduzetni\u010dke klime. Drugim rije\u010dima, nesigurnija i slabije pla\u0107ena radna mjesta (ako ih uop\u0107e bude), dulji radni vijek, mirovine o kojima brinu financijski \u0161pekulanti i pogodovanja krupnom kapitalu kroz porezne olak\u0161ice i subvencije.<\/p>\n

\u0160vedski stol za investitore<\/strong><\/p>\n

Posljednje vijesti ka\u017eu da \u0107e Europska komisija predlo\u017eiti Vije\u0107u EU-a ulazak Hrvatske u tzv. proceduru prekomjernog deficita, s obzirom na to da je manjak u dr\u017eavnom prora\u010dunu iznad dopu\u0161tenih tri posto, a javni \u0107e dug sljede\u0107e godine prema\u0161iti 60 posto BDP-a. Bude li tako, \u0161to \u0107e to za nas zna\u010diti?<\/em><\/p>\n

Procedura prekomjernog deficita zapravo je proces fiskalnog discipliniranja prekomjernog dr\u017eavnog tro\u0161enja, sa zadatkom da Vlada poka\u017ee konkretne mjere kojima namjerava suzbiti deficit i javni dug. Na prihodovnoj strani, pored ve\u0107 najavljenih privatizacija Croatia osiguranja i Hrvatske po\u0161tanske banke te tzv. monetizacije autocesta, mo\u017eemo o\u010dekivati daljnje privatizacije. Uostalom, Vlada je ve\u0107 najavila i medijski prostrla pravi \u0161vedski stol dr\u017eavne imovine koja se nudi investitorima: pomorske i rije\u010dne luke, Hrvatska lutrija, Petrokemija, ACI, Jadrolinija itd. Zbog toga je i u planu Zakon o strate\u0161kim investicijama koji bi trebao pojednostaviti i ubrzati proces rasprodaje. Na rashodovnoj strani, najavljena su rezanja povla\u0161tenih mirovina, daljnje smanjenje potro\u0161nje u zdravstvu, a nije isklju\u010deno ni linearno rezanje pla\u0107a. Naravno da \u0107e neposredni efekti tih mjera zna\u010diti skuplje i lo\u0161ije javne usluge u zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj skrbi, usluge koje su ve\u0107 ionako pogo\u0111ene vi\u0161edesetljetnim sistemskim uni\u0161tavanjem.<\/p>\n

Koja je generalno uloga MMF-a u zemljama u krizi? Mo\u017ee li se ne\u0161to nau\u010diti iz primjera drugih zemalja koje su u\u0161le u aran\u017eman s Fondom?<\/em><\/p>\n

U posljednjih smo nekoliko godina nau\u010dili da je intervencija tzv. Trojke \u2013 MMF-a, Europske centralne banke i Europske komisije \u2013 u perifernim europskim zemljama, kao \u0161to su Gr\u010dka, Portugal, Latvija, \u0160panjolska, Italija\u2026, izazvala samo socijalne katastrofe. Ako postoji pouka koja se mora izvu\u0107i iz primjenjivanja drakonskih politika \u0161tednje i agresivne privatizacije zajedni\u010dkog dobra, onda ona zasigurno govori da je korist takvih reformi isklju\u010divo usmjerena o\u010duvanju polo\u017eaja i daljnjem boga\u0107enju vladaju\u0107e politi\u010dke i financijske elite. U toj je funkciji, na kraju krajeva, i uloga MMF-a, ECB-a i Europske komisije, institucija zadu\u017eenih ne za poticanje ekonomskog razvoja i rasta, nego za nadzor deficita i javnog duga. Fokusiranjem na te mjere pozornost je usmjerena na odr\u017eavanje me\u0111unarodne financijske stabilnosti i niske inflacije, jer se time osigurava otplata dugova i umirenje vanjskih kreditora, \u0161to je primarni interes iza instrumenata na kojima insistiraju navedene me\u0111unarodne ustanove. Time se poja\u010dava i mo\u0107 financijskoga kapitala (jer zbog ni\u017eih cijena imovine novac dobiva na vrijednosti), a korporativne banke su one koje barataju s najvi\u0161e kapitala. Njihovi \u010dlanovi \u010desto prelaze upravo u spomenute me\u0111unarodne institucije, pa se na taj na\u010din odr\u017eava njihov utjecaj i povezanost. Dok u vrijeme krize prestaju dotoci kapitala za generiranje privredne aktivnosti, zemlje polako zapadaju u recesiju, deficiti postaju izra\u017eeniji, rastu dugovi, a banke priti\u0161\u0107u sa zahtjevima otplata. Bankrot nije opcija dokle god postoji vrijedna imovina koja se mo\u017ee unov\u010diti, pogotovo u kriznom razdoblju, kad joj cijena opada. Nakraju, vidimo da MMF i druge institucije zapravo osiguravaju naplatu dugova, promi\u010du interese najbogatijih, a za destruktivne socijalne posljedice nije ih odvi\u0161e briga. U tu svrhu postoje represivni aparati pojedinih dr\u017eava.<\/p>\n

Revizija duga i slu\u010daj Tunisa<\/strong><\/p>\n

Mo\u017ee li se iz ralja javnog duga iza\u0107i na na\u010din Argentine ili Ekvadora, dakle da se odbije otpla\u0107ivati dug?<\/em><\/p>\n

Me\u0111unarodna revizija duga nedvojbeno je jedna od mogu\u0107nosti, jer dug je instrument kojim se \u010ditave dr\u017eave pretvara u bankarske kolonije, a stanovni\u0161tvo podre\u0111uje izrabljiva\u010dkim radnim praksama. Revizija je mo\u0107no pravno oru\u017eje kojim se mo\u017ee otkriti gomilanje nelegalnog duga, pronevjere i korupcija, kazniti po\u010dinitelje tih zlo\u010dina i graditi pravedniji politi\u010dki sustav. No za takvu odluku na vlasti mora biti rezolutna politi\u010dka opcija koja nije povezana s financijskom elitom, opcija rezistentna na me\u0111unarodne pritiske. Slu\u010daj neprovedene tuniske revizije duga indikativan je u ovom smislu. Naime, jedan od glavnih ekonomskih i socijalnih zahtjeva narodne revolucije u Tunisu nakon svrgavanja Bena Alija bila je upravo revizija ukupnog duga. Iako su sve politi\u010dke opcije podr\u017eavale taj zahtjev prije parlamentarnih izbora, a postojalo je \u010dak i priznanje Europskog parlamenta o odioznom dugu u zemljama zahva\u0107enima Arapskim prolje\u0107em, ubrzo su uslijedili me\u0111unarodni pritisci. Nova koalicijska vlast u srpnju 2012. ve\u0107 je pripremila Zakon o reviziji, no onda su uslijedili ubrzano sni\u017eavanje kreditnog rejtinga, diplomatski pritisci i prijetnje me\u0111unarodnih aktera. Tek izabrana koalicijska vlast popustila je pod neizdr\u017eivim pritiskom i u velja\u010di 2013. odustala od Zakona o reviziji. To nam pokazuje ne samo licemjerstvo zapadne politike, koja deklarativno podr\u017eava demokratske procese, nego i potpunu podudarnost te politike s nedemokratskim financijskim krugovima za \u010diju korist su spremni i agresivno suzbijati demokratske zahtjeve. Tuniski nam slu\u010daj pokazuje svu protudemokratsku narav postoje\u0107ega kapitalisti\u010dkog sustava, ali i jo\u0161 energi\u010dnije zahtijeva od nas da ne odustajemo, upozoravaju\u0107i nas da politi\u010dki otpor mora biti jo\u0161 odlu\u010dniji.<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

S Domagojem Mihaljevi\u0107em, \u010dlanom Baze za radni\u010dku inicijativu i demokratizaciju (BRID) i diplomantom na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje upravo priprema diplomski rad na temu disolucije Jugoslavije, razgovarali smo o mogu\u0107em dolasku MMF-a u Hrvatsku.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-131626","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/131626","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=131626"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/131626\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=131626"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=131626"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=131626"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}