{"id":131606,"date":"2013-12-04T23:23:51","date_gmt":"2013-12-04T22:23:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=131606"},"modified":"2013-12-04T23:25:00","modified_gmt":"2013-12-04T22:25:00","slug":"dekodiran-najstariji-ljudski-dnk","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/12\/04\/dekodiran-najstariji-ljudski-dnk\/","title":{"rendered":"Dekodiran najstariji ljudski DNK"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/dnk-geni.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-73863\" title=\"dnk geni\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/dnk-geni-300x225.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"225\" \/><\/a>Grupa me\u0111unarodnih antropologa je uspjela je da dekodira dosad najstariji ljudski DNK koji poti\u010de sa 400.000 godina stare butne kosti, prona\u0111ene u permafrostu (trajno smrznutom tlu), u jednoj pe\u0107ini u \u0160paniji.<\/p>\n<p>Ovim dostignu\u0107em je pro\u0161ireno znanje o ljudskoj genetici za oko 300.000 godina, navode nau\u010dnici, dodaju\u0107i da je odiseja ljudske evolucije bila daleko komplikovanija nego \u0161to se mislilo, prenosi Tanjug.<\/p>\n<p>Kost je otkrivena na arheolo\u0161kom nalazi\u0161tu Atapuerka, na sjeveru \u0160panije, na mjestu Sima de los Huesos (Jama sa kostima) za koje se pretpostavlja da je bilo groblje.<\/p>\n<p>&#8220;Sada mo\u017eemo da prou\u010davamo DNK ljudskih predaka koji su stari stotinama hiljada godina&#8221;, kazao je Svante Pabo, direktor Instituta Maks Plank za evolutivnu antropologiju u Lajpcigu, u Njema\u010dkoj i jedan od autora studije objavljene u \u010dasopisu Nature.<\/p>\n<p>Prethodna najstarija DNK sekvenca hominina &#8211; izraz koji ozna\u010dava ljude i njihove pretke, pripadala je djevoj\u010dici koja je \u017eivjela prije oko 80.000 godina i pripadala misterioznoj azijskoj grupi, poznatoj pod imenom Denisovci.<\/p>\n<p>Kako prenosi AFP, Sima de los Huesos predstavlja najve\u0107u svjetsku koncentraciju fosila hominina iz perioda pleistocena, prije 700.000 do 100.000 godina. Do sada je iz tog nalazi\u0161ta iskopano 28 skeleta.<\/p>\n<p>Prona\u0111eni fosili su prvobitno pripisani Homo heidelbergensisu, prethodniku Homo sapiensa i njegovog ro\u0111aka, Neandertalca.<\/p>\n<p>Pabo i njegov tim su o\u010dekivali da \u0107e analiza DNK pokazati da su imali zajedni\u010dkog pretka sa Neandertalcima. To se, me\u0111utim, nije dogodilo.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su uzeli dva grama ko\u0161tanog praha sa butne kosti i sekvencirali genom mitohondrijalnog DNK (mtDNK) koji se prenosi maj\u010dinom linijom.<\/p>\n<p>Zatim su rezultat uporedili sa genomom modernog \u010dovjeka, majmuna, Neandertalaca i Denisovaca.<\/p>\n<p>Bili su iznena\u0111eni kada su otkrili da su \u0161panski hominini zapravo bili u bli\u017eem srodstvu sa geografski udaljenim Denisovcima nego Neandertalcima sa kojima imaju morfolo\u0161ke sli\u010dnosti, kazao je koautor studije Matijas Mejer.<\/p>\n<p>&#8220;Neo\u010dekivani rezultati ukazuju na kompleksnost evolucije Neandertalaca i modernog \u010dovjeka&#8221;, naveo je Huan-Luis Arsuaga, direktor Centra za istra\u017eivanje ljudske evolucije i pona\u0161anja u Madridu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>DNK poti\u010de sa 400.000 godina stare butne kosti, prona\u0111ene u permafrostu (trajno smrznutom tlu), u jednoj pe\u0107ini u \u0160paniji.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-131606","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/131606","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=131606"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/131606\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=131606"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=131606"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=131606"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}