{"id":131352,"date":"2013-12-02T09:33:32","date_gmt":"2013-12-02T08:33:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=131352"},"modified":"2013-12-02T09:34:41","modified_gmt":"2013-12-02T08:34:41","slug":"brak-ljubav-i-seks","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/12\/02\/brak-ljubav-i-seks\/","title":{"rendered":"Brak, ljubav i seks"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Biljana Vankovska<\/strong><\/p>\n

Ove redove pi\u0161em nekoliko dana prije odr\u017eavanja referenduma u Hrvatskoj, na kome \u0107e se gra\u0111ani izjasniti u vezi jedne \u201emalecke\u201c promjene u Ustavu, tj. o uno\u0161enju definicije braka kao zajednice mu\u0161karca i \u017eene. U vrijeme kada kolumna iza\u0111e u novine, rezultati \u0107e biti poznati, ali ja se jo\u0161 sada nadam da \u0107e Hrvati ipak dokazati da su malo bolji od ostalih Balkanaca, ali i od nekih Evropljana. Ono \u0161to mi se ovdje \u010dini va\u017eno i za nas, koji otvorenih usta posmatramo \u0161ta se de\u0161ava \u201etamo\u201c ne vide\u0107i \u0161ta se de\u0161ava \u201eovdje\u201c jeste burna javna debata, koja se vodila proteklih meseci u ovoj zemlji.<\/p>\n

Bez obzira na rezultate referenduma, bez obzira na sve manifestne slabosti (tj. ostaci, mimikrija i mutacija autoritarnih, en-de-ha-ovskih, konzervativnih, klerikalnih, diskriminatornih elemenata), Hrvatska je pokazala da bar ima sna\u017eno i glasno gra\u0111ansko dru\u0161tvo, intelektualce, kriti\u010dare i aktiviste; pa \u010dak i kakav-takav Ustavni sud. Ako ni\u0161ta drugo, po tome svakako zaslu\u017euju mjesto u EU, koja i sama nije imuna na ovakve bolesti. \u041edjeci tamo\u0161njih de\u0161avanja te\u0161ko sti\u017eu na jug. Ta\u010dno je da je i ovde bilo sli\u010dnih poku\u0161aja u pravcu \u201e\u043edbrane svetosti braka\u201c i da smo izlo\u017eeni neprekidnoj radijaciji konzervativizma najprimitivnijeg vida, a bilo je i nasilnih incidenata – ali debate nema! Ne postoji kriti\u010dna masa koja bi stala na strani \u201eprotiv\u201c na nekakvom zami\u0161ljenom (ili ne dao bog, stvarnom) referendumu po ovom pitanju…<\/p>\n

Nedavno je stigao dobar (hrvatski) vic, koji ka\u017ee: \u201eIstinsko referendumsko pitanje za prave Rvate glasi: da li vi\u0161e \u017eeli\u0161 da ima\u0161 snajku Srpkinju ili Hrvata?\u201c. Ne znam koliko je njih shvatilo vic koji sam postirala na Facebook-u, ali ovo jeste esencijalno pitanje na koje odgovor treba dati svako od dru\u0161tava u regionu, a koja re\u017eiser Oliver Frlji\u0107 s pravom imenuje kao \u201ebolesnike\u201c (za koje ka\u017ee da ne\u0107e ozdraviti skoro). U vicu se sastoji su\u0161tinsko pitanje: da li dru\u0161tvo koje je ostalo talac mr\u017enje po jednoj osnovi (etni\u010dkoj) mo\u017ee biti tolerantno po osnovi pitanja nediskriminacije ljudi po osnovu seksualne orientacije? Da li dru\u0161tva u \u010dijim temeljima le\u017ei krv i neotkrivene kosti onih \u201edrugih\u201c, koja za sebe smnatraju da su bila samo \u017ertve ali ne i po\u010dinioci zlo\u010dina, mogu da demonstriraju ve\u0107u \u0161irinu i razumijevanje u odnosu na ono \u0161to se smatra suprotno njihovom tradicionalnom\/patrijarhalnom vrijednosnom i kulturnom kodu, a \u0161to je projektovano na brak i porodicu?<\/p>\n

Mada se to manje odnosi na Makedoniju, \u0161to se ti\u010de ostalih postjugoslovenskih zemalja, mo\u017ee se re\u0107i da se i na ovoj osnovi desio regres. Naime, prije nekoliko decenija vic ne bi bio vic, bar \u0161to se ti\u010de etni\u010dki mje\u0161ovitih brakova. Ratovi i konflikti su ostavili takvo naslje\u0111e \u0161to ni jedna evropska integracija ne mo\u017ee tek tako gumicom izbrisati. Na samo pola godine od ulaska u EU, Hrvatska to potvr\u0111uje ne samo u kontekstu ove kampanje za odbranu braka i porodice, nego i u odnosu na odbranu hrvatstva tako \u0161to se lome table i tra\u017ei zakonska zabrana upotrebe \u0107irilice (koja se, eto, percepira kao ne\u0161to \u0161to je samo \u201esrpsko\u201c, tj. \u010detni\u010dko). O onome \u201eza dom spremni\u201c i da ne govorim…<\/p>\n

Nekako u isto vrijeme, do mene je stigla poruka nepoznatog momka, koji je iz razumljivih razloga koristio la\u017eni Facebook profil) sa pitanjem koji je moj stav u odnosu na pripadnike LGBT populacije (kojoj i sam pripada) i kako bi bio prihva\u0107en ukoliko odlu\u010di da studira na fakultetu na kome predajem. Slu\u010dajno tog dana smo sa studentima razmatrali oblike neposredne demokratije, pa smo spontano pre\u0161li na debatu o referendumu uop\u0161te, a posebno na hrvatskom primjeru smo razgovarali o tome da li se na ovakav na\u010din smije odlu\u010divati o ljudskim pravima, posebno kada ona zadiru u li\u010dnu i intimnu sferu.<\/p>\n

\u041eno \u0161to se prvo primeti (u izrazu lica, dr\u017eanju tijela, itd.) kada se pomene sloboda seksualne orijentacije jeste – nelagoda i \u010du\u0111enje! O\u010dito, za ove mlade ljude, koji daleko od toga da su puritanci \u0161to se \u017eivotnog stila ti\u010de, ovo su tabu-teme, ne\u0161to o \u010demu nije pristojno govoriti u u\u010dionici ili na javnoj sceni. U ovom slu\u010daju, radilo se o studentima prve godine, pa to je mo\u017eda donekle razumljivo. Ali, ipak ostaje pitanje: da li sa sredno\u0161kolcima neko uop\u0161te razgovara o \u201ebezobraznim\u201c temama? Da li i dalje, kao u vrijeme kada sam ja bila u\u010denica, \u0161kola nije mjesto gde se govori o svemu onome \u0161to zanima mladog \u010dovjeka i \u0161to ga treba pripremiti za \u017eivot? Svakako, pitanje je samo retori\u010dko.<\/p>\n

Govore\u0107i o temama iz oblasti ljudskih prava i demokratije, povremeno \u201ezagrebem\u201c ispod povr\u0161ine, i kod svojih studenata otkrivam ono \u0161to mali broj nas, nastavnika, ima vremena da vidi. Lak\u0161e je dr\u017eati predavanja o apstraktnim konceptima, teorijama, institucijama, a jo\u0161 lak\u0161e o nacionalnoj bezbjednosti, borbi protiv terorizma, NATO i EU, nego suo\u010diti se sa duboko usa\u0111enim stereotipima kod svojih slu\u0161aoca i sa njima kao li\u010dnostima. Nakon prvog \u0161oka \u0161to se profesorica usudila da izgovori rije\u010d kao \u201eseksualna orijentacija\u201c, na povr\u0161ini izbija ono \u0161to se ina\u010de ne primje\u0107uje. Interesantno je da kod studenata (koji manje-vi\u0161e uspje\u0161no) skrivaju me\u0111uetni\u010dko nepovjerenje, pa i netrpeljivost, po pitanju LGBT populacije instantno se stvara zajedni\u010dki blok, koji ka\u017ee to je neprirodno, bolesno.<\/p>\n

Po\u0161to su odabrali da studiraju bezbjednost, pa tako da mo\u017eda rade i u bezbjednosnim strukturama, postavljam im jednostavno pitanje: da li bi se osje\u0107ali lo\u0161e ukoliko bi pored sebe imali koleginicu umjesto kolege, na primjer, u nekakvoj policijskoj akciji? Svi su emancipirani, bar naizgled, i ka\u017eu da im to nikako ne bi smetalo. Ali kada pitam za\u0161to im onda smeta da to bude kolega koji je gej, ali je stru\u010dan i fizi\u010dki spreman, horski odgovor glasi – \u201e\u0430li oni nemaju srca za to!\u201c<\/p>\n

Problem naravno nije u srcu, jer njime (bar ako se shvati u simboli\u010dkom smislu, a ne kao pumpa krvotoka) se voli, a ne upotrebljava sila. Bio je to te\u017eak dan za mene – za studente ostaje mi da se nadam da sam ih bar natjerala da razmi\u0161ljaju i da preispitaju sebe! \u041cislila sam kakav bih odgovor dala onom momku. Rekla sam mu iskreno da je univerzitet, kao i studenti i profesori (na\u017ealost), samo ogledalo dru\u0161tva. Tamo gdje se govori o bezbjednosti i o tome da je srce potrebno za bitku, tolerancija je vjerovatno i ni\u017ea. Tom momku, kao i ostalim pripadnicima ove populacije, mogu re\u0107i ono \u0161to ve\u0107 i sami znaju – ovo je dru\u0161tvo-bolesnik (kao i srpsko, hrvatsko, albansko) u kome se svi \u201ekunu\u201c u brak (izme\u0111u mu\u0161karca i \u017eene, naravno), dok se o porodi\u010dnom nasilju (kao i o svakom drugom) \u0107uti.<\/p>\n

Ljubav je ona o meraku i sevdahu ili koja poma\u017ee da se ubija iz ljubavi prema \u201esvojima\u201c. Seks je tabu-tema za balkanske doma\u0107ine i porodice – on se sve vi\u0161e upra\u017enjava na politi\u010dkoj sceni gdje se ne zna ko \u0107e koga, a gdje je ve\u0107ina gra\u0111ana \u201eona\u201c strana.<\/p>\n

Nova Makedonija<\/a><\/p>\n

Prevod je autorkin<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Seks je tabu-tema za balkanske doma\u0107ine i porodice – on se sve vi\u0161e upra\u017enjava na politi\u010dkoj sceni gdje se ne zna ko \u0107e koga, a gdje je ve\u0107ina gra\u0111ana \u201eona\u201c strana.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-131352","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/131352","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=131352"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/131352\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=131352"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=131352"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=131352"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}