{"id":131294,"date":"2013-12-01T09:55:51","date_gmt":"2013-12-01T08:55:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=131294"},"modified":"2013-12-01T09:57:20","modified_gmt":"2013-12-01T08:57:20","slug":"biste-li-radije-da-vas-sin-ozeni-srpkinju-ili-hrvata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/12\/01\/biste-li-radije-da-vas-sin-ozeni-srpkinju-ili-hrvata\/","title":{"rendered":"Biste li radije da va\u0161 sin o\u017eeni Srpkinju ili Hrvata?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Romano Bolkovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Volio bih rasvijetliti ovaj koloplet nedoumica oko referenduma o braku kao \u017eivotnoj zajednici mu\u0161karca i \u017eene. Odmah \u0107u na po\u010detku kazati da je referendum neustavan. Na kraju teksta to \u0107u jednostavno i dokazati, a u me\u0111uvremenu smirimo strasti: \u010dak ako se temeljem referendumskoga ishoda brak u Ustavu definira kao zajednica \u017eene i mu\u0161karca \u2013 ni\u0161ta zato; evo za\u0161to:<\/p>\n

Ustav nikako ne\u0107e osporavati ona obiteljska prava koja ve\u0107 ionako EU jam\u010di svojim zakonodavstvom<\/strong><\/p>\n

Hrvatska je u EU. Zakonodavstvo Europske Unije jam\u010di da se obiteljska prava mogu realizirati u istospolnim zajednicama. Ako bi itko u Republici Hrvatskoj bilo kome osporio ta prava, istom bi uslijedila tu\u017eba u Strasbourg, Europskom sudu za ljudska prava. U tom smislu cijeli ovaj spektakl politi\u010dka je priredba organizirana u svrhu demonstriranja snage konzervativne pozicije u dana\u0161njoj Hrvatskoj, ali, bez ikakvih stvarnih konzekvenci.<\/p>\n

Objasnimo to: Ako se temeljem ishoda referenduma Ustavom brak odredi kao zajednica mu\u0161karca i \u017eene, bit \u0107e to tek kulturalni trijumf konzervativaca: ono \u0161to se Ustavom kani ne dopustiti, jest kulturalno izjedna\u010davanje registriranog partnerstva s brakom, ali nikako ne i osporavanje prava LGBT populacije na registrirano partnerstvo, i sva prava koja iz tog zajedni\u0161tva slijede. Dakle: Ustav nikako ne\u0107e osporavati ona obiteljska prava koja ve\u0107 ionako EU jam\u010di svojim zakonodavstvom. Ono jedno pravo, usvajanje djece, ionako je povlastica tek 9 od 25 liberalnih demokracija svijeta. Upravo to pravo pokazuje da je itekako rije\u010d o obitelji i obiteljskim pravima, ali, ni ta \u010dinjenica, da bi se u Hrvatskoj to pravo moglo za sada osporiti, ne treba nas uznemiravati: kad u EU 80% zemalja u svojim zakonodavstvima bude imalo to pravo, vjerojatno \u0107e ga imati i Hrvatska. O\u010dekivati da Hrvatska bude ve\u0107 danas Danska, nerealno je. Napokon, zar itko misli da bi, primjerice, \u0161vedskom gay-paru koji je usvojio dijete itko u Hrvatskoj to dijete oduzeo i uputio u siroti\u0161te? Kona\u010dno, koji su to gay-parovi koji u Hrvatskoj inzistiraju na tom pravu? Zanimljivo je primijetiti da se LGBT-zajednica u svom inzistiranju na kulturalnom izjedna\u010davanju registriranog zajedni\u0161tva s brakom zapravo zala\u017ee za tradicionalne, konzervativne vrijednosti: jasno da je rije\u010d o obitelji, da ispravimo Severinu. Tako\u0111er, s demokratskim procesom nema nikakve veze ni mo\u017eebitno inzistiranje manjine da ve\u0107ina rekonceptualizira svoje poimanje braka: ve\u0107ina mora manjini, svakom pojedincu, osigurati ista prava koja jam\u010di sebi, ali, manjina nema nikakvo demokratsko pravo zahtijevati od ve\u0107ine kulturalnu rekonceptualizaciju pojma i institucije braka. Zajedni\u0161tvo istospolnih parova mo\u017ee se i dalje nazivati registrirano partnerstvo, pa da iz njega slijede sva ona prava koja imaju i heteroseksualni parovi \u010diju zajednicu tradicionalno u na\u0161oj kulturi nazivamo brakom.<\/p>\n

Je li zalaganje LGBT zajednice zapravo konzervativno?<\/strong><\/p>\n

Zanimljivo je u tom smislu promisliti intervju predsjednika Republike Hrvatske, dr. Ive Josipovi\u0107a u kojemu je iznio svoj stav i argumentaciju glede referenduma o ustavnom odre\u0111enju braka kao zajednice mu\u0161karca i \u017eene. Predsjednik je ponajprije kazao da nije dobro u Ustav unositi svjenonazorske stavove, posebice ne ako se oni prenose iz etike jedne vjere u ustav sekularne dr\u017eave. Potom Predsjednik ka\u017ee: “Zato, uno\u0161enje u Ustav ograni\u010denja koje bi trebalo sprije\u010diti mogu\u0107u evoluciju poimanja braka i odnosa prema istospolnim zajednicama nije dobro. To kod mnogih vrije\u0111a osje\u0107aj jednakosti gra\u0111ana, osje\u0107aj pravednosti.” Predsjednikov je argument jednostavan i shvatljiv, ali, zaslu\u017euje i djelomi\u010dnu nadopunu i djelomi\u010dnu problematizaciju. Prvo potonje: Predsjednik dakle ka\u017ee: “Prvo, smatram da nije dobro da se u Ustav unose svjetonazorski stavovi. Posebno nije dobro da se oni prenose iz etike odre\u0111ene vjere u ustav sekularne dr\u017eave.” Naizgled, ovaj stav je sasvim neproblemati\u010dan. Ali\u2026 Kada su Afroamerikanci, recimo Casius Clay, prihva\u0107aju\u0107i Islam kao vjeru odlu\u010dili imena mijenjati u muslimanska, Muhammad Ali govorio nam je tom promjenom da on njome ne isti\u010de samo rasnu razli\u010ditost od bjela\u010dke ve\u0107ine, ve\u0107 je moral te “moralne ve\u0107ine” osporavao u samom njegovom temelju: O\u010devi Domovine Ustav su ipak pisali iz perspektive kr\u0161\u0107anske etike, i ovaj pomak od Casiusa Claya ka Muhammad Aliu raspon je otklona crna\u010dke manjine od samih temelja ameri\u010dke kulture i civilizacije: otklona koji nam poru\u010duje da ta manjina nema ni\u0161ta s upravo s tim moralnim, kutluralnim i civilizacijskim pretpostavkama na kojima je, nereflektirano, nastao ne samo ameri\u010dki ustav, nego i cijeli politi\u010dki sustav koji se ve\u0107 i ovakvom gestom dovodi u pitanje: sustav koji diskriminira.<\/p>\n

A \u0161to bi bilo kad bi se pojavio zahtjev za konstitucionaliziranjem poligamije?<\/strong><\/p>\n

Stoga Predsjednik ima savr\u0161eno pravo upozoravaju\u0107i na ovu opasnost uno\u0161enja svjetonazorskih stavova u Ustav, ali, nagla\u0161avaju\u0107i da je nadasve problemati\u010dno prenositi ih iz etike jedne vjere u ustav sekularne dr\u017eave, previ\u0111a da su vrijednosti upravo te etike ve\u0107 ionako upisane u svjetonazorske stavove \u2013 manjine! Kako to? Ta, posegnimo i opet za Muslimanima: A \u0161to bi bilo kad bi se pojavio zahtjev za konstitucionaliziranjem poligamije? Za\u0161to ne? Ta, Hrvatska je zemlja koja uzorito demonstrira su\u017eivot katolika i muslimana, pa se zaista ne mo\u017ee racionalno odgovoriti na pitanje: Za\u0161to bi mnogo\u017eenstvo bilo Ustavom zabranjeno? Za\u0161to bi brak morao biti zajednicom mu\u0161karca i \u017eene, a ne i zajednicom mu\u0161karca i \u017eena, ako je ve\u0107 mogu\u0107e do te mjere kulturnocivilizacijski evoluirati pa brak smatrati istospolnom zajednicom, zajednicom mu\u0161karca i mu\u0161karca, \u017eene i \u017eene?<\/p>\n

Za\u0161to previ\u0111amo ovu dimenziju problema? Stoga jer je zahtjev LGBT zajednice – konzervativan! Vrijednosti koje danas LGBT populacija \u0161irom svijeta zastupa, zapravo su klasi\u010dne konzervativne vrijednosti: pomisao da je krajnja svrha borbe za legalizaciju istospolnih brakova pravo na usvajanje djece otkriva ovu dimenziju u njenoj punini: ta, tu je rije\u010d o obitelji, nije li? LGBTIQ-zajednica naprosto zastupa iste one vrijednosti koje zastupaju heteroseksualci, i samo i jedino zato jer je to borba za pravo na iste vrijednosti, dio neprosvije\u0107ene hetereosekusalne ve\u0107ine te vrijednosti \u017eeli i dalje smatrati povlasticom, vlastitim dru\u0161tvenim privilegijem.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, paradoks se nereflektirane pozicije i Crkve i LGBT-populacije u Hrvatskoj sastoji u tome da ni jedni ni drugi nisu ni najmanje svjesni da pripadaju istom svjetonazornom i kulturnocivilizacijskom krugu: etika iste uljudbe upisana je u oba svjetonazora koja se tako proturje\u010dno i do isklju\u010divosti javljaju kao sugovornici ove javne debate.<\/p>\n

A za\u0161to ne Adama, Evu i – Fatmu?<\/strong><\/p>\n

Stoga \u0107e Predsjednik sasvim to\u010dno primijetiti: “Iako je vi\u0161e europskih zemalja \u2018ozakonilo\u2019 istospolne brakove ili barem legaliziralo partnerstva, Europski sud za ljudska prava je u nekoliko predmeta prepoznao evoluciju odnosa prema istospolnim zajednicama, ali i konstatirao da istospolni brak ne u\u017eiva konvencijsku za\u0161titu. Me\u0111utim, istaknuo je i da dr\u017eave u svojim zakonima mogu prihvatiti istospolni brak i da je to dio \u0161irenja ljudskih prava koja se jo\u0161 nisu konstitucionalizirala. Ali, prema Europskom sudu, istospolni brakovi u\u017eivaju za\u0161titu obiteljskog \u017eivota, a sli\u010dno je odlu\u010dio i njema\u010dki Ustavni sud.” Upravo ovaj aspekt obiteljskih prava istospolnih zajednica otkriva na kojoj se razini ovaj problem u nas elaborira: Crkva, kroz posrednike koji su nositelji zahtjeva U ime obitelji \u2013 zanimljivo, i to ime nam govori koji je pojam u svemu ovdje u nas presudan \u2013 brani svoje leno: iako su u ljubavi dvoje za-jedno, to jedno, brak, za kr\u0161\u0107ane je rezerviran za dvoje jedino i samo ako su to mu\u0161karac i \u017eena; ako je to dvoje istoga spola, zajednica toga dvojstva niti je brak niti je milieu mogu\u0107e obitelji. Obitelj mo\u017ee nastati samo iz zajednice ono dvoje bi\u0107a kojima je dano da u zajedni\u0161tvu ljubavi tu obitelj prirodno stvarati: pri-ra\u0111anjem. Ali, dok jedni obitelj shva\u0107aju isklju\u010divo naturalno, kao prirodno popri\u0161te prokreacije, drugi pokazuju da njihovo kulturalno poimanje \u017eivotnoga zajedni\u0161tva pripada istom kulturnocivilizacijskom krugu: onom kulturnom krugu koji kao temelj obitelji pretpostavlja dvoje: Adama i Evu, Adu i Evu ili Adama i Stevu, savr\u0161eno irelevantno, jer, pitanje je: A za\u0161to ne Adama, Evu i – Fatmu? Odgovor LGTB-zajednice da oni ne bi imali ni\u0161ta protiv ozakonjenja i takvoga partnerstva slab je argument: njihov to zahtjev nigdje ne govori; ni u Hrvatskoj, niti bilo gdje drugdje u svijetu. Zaklju\u010dimo: Predsjednikov je argument ispravan, jedino, previ\u0111a da je svjetonazor ve\u0107ine ionako upisan u svjetonazor manjine, te se i manjina i ve\u0107ina kre\u0107u u istom kulturnocivilizacijskom obzoru, spore\u0107i se jedino i samo oko pitanja: ima li manjina isto pravo kao i ve\u0107ina, nazivati svoju zajednicu brakom, pri \u010demu se u pojmu braka i za jedne i za druge krije privilegij obitelji.<\/p>\n

Oni koji o\u010dajni\u010dki ukazuju na \u010dinjenicu da je brak i emotivna i ekonomska veza, recimo, a ne samo zajedni\u0161tvo u svrhu prokreacije, uzalud tro\u0161e vrijeme: njihova je argumentacija proma\u0161ena naprosto stoga jer je krajnji doseg zahtjeva LGTB zajednice sasvim tradicionalan, a jedva da i mo\u017ee biti druk\u010diji u svjetlu suvremenih biokemisti\u010dkih teorija ljubavi. Oni koji govore da izme\u0111u partnera ima kemije, savr\u0161eno su u pravu: kao i u srd\u017ebi, tako i u ljubavi bivamo popri\u0161tem biokemijskih procesa. Na\u017ealost, razlaganje ovih procesa pokazat \u0107e da od te ljubavi ni\u0161ta drugo kemijski i ne preostaje nego ovisnost kojoj je svrha reprodukcija. Na po\u010detku tog suvremenog, egzaktnog tuma\u010denja ljubavi kao igre hormona, nalazi se za\u010dudna definicija: ljubav je ovisnost. Doslovno. Oni isti kemijski procesi koji ravnaju ovisno\u0161\u0107u junkiea, na djelu su i u ljubavi. Trezvena dana\u0161nja znanost hladno \u0107e kazati \u2013 mo\u017eda i presurovo \u2013 da je ljubav kemijski uvjetovano stanje uma kojim upravlja dio na\u0161e genetske popudbine potpomognut sociokulturnim utjecajima poput na\u0161ega odgoja. Ne manje obeshrabruju\u0107 je razlog romanti\u010dnih veza: u njima smo da bismo kao roditelji brinuli za nemo\u0107no potomstvo; kemikalije koje kolaju na\u0161im mozgovima i tijelima u ljubavi imaju nekoliko svrha, ali im je primarni cilj biokemija opstanka. Evolucijski imperativ, ni\u0161ta drugo: strictly business, nothing personal: zaljubljivanje svedeno na komunikaciju feromonima u slu\u017ebi nastavka vrste. Ljubav je, rekoh, kemijska ovisnost kojoj je svrha omogu\u0107iti nam reprodukciju. Stoga ovo inzistiranje na emocijama i ekonomiji nema ve\u0107eg opravdanja. Brak kao zajednica koja je obe\u0107anje obitelji, to je temeljni drive.<\/p>\n

\u0160to je s pravom moga susjeda Jasmina da uz Eminu o\u017eeni i Ai\u0161u?<\/strong><\/p>\n

Stoga, kad Predsjednik govori o evoluciji pojma braka, on samo djelomi\u010dno poga\u0111a problem: problem ima ne samo manjina \u2013 njen problem glasi kako od ve\u0107ine dobiti priznanje na pravo nazivanja ozakonjene zajednice tradicionalnim nazivom brak, ergo, manje-vi\u0161e je to semanti\u010dki problem sa stanovitim kapilarnim diskriminacijskim posljedicama \u2013 nego i ve\u0107ina: ve\u0107ina bi se trebala odre\u0107i svoje tradicije, i rekonceptualizirati vlastito kulturno naslje\u0111e redefiniraju\u0107i pojmove braka i obitelji. Problem je tu sada ve\u0107 slo\u017eeniji \u2013 tko naime ima pravo zahtijevati redefiniciju kulturnoga naslje\u0111a usprkos volji ve\u0107ine? Nadasve ako je na najdubljoj razini ta rekonceptualizacija tek djelomi\u010dna: intaktnim se naime ostavlja pretpostavka dvojstva kao temelja bra\u010dnog zajedni\u0161tva. Bio brak zajednicom istospolnih partnera ili heteroseksualnih, u nas ih je, i za kardinala Bozani\u0107a i za Milu Kekina, u braku ili ozakonjenom partnerstvu uvijek dvoje. Pitanje istinske evolucije pojma braka nije pitanje priznanja prava na brak istospolnih partnera, nego pitanje redefinicije braka kao zajednice dvije osobe. Stoga je zahtjev LGBT-populacije \u2013 konzervativan. Ne samo da se brak podrazumijeva kao tradicionalno i zakonski definiran odnos dvije osobe, nego su i krajnji dometi toga zahtjeva, ako to jest pravo na usvajanje djece, tradicionalisti\u010dki: \u017eeli se samo \u2013 pravo na obitelj. Ja bih to pravo odmah i bezuvjetno dao i LGTB-osobama. Mislim naime da brak mu\u0161karca i \u017eene, kao \u0161to pokazuje povijest, nije jamstvo ni\u010dem dobrom, i da iz \u010dinjenice da dijete odgajaju istospolni partneri ne mo\u017ee slijediti nikakvo ve\u0107e zlo no \u0161to je uslijedilo, recimo, iz odgoja nara\u0161taja na\u0161ih predaka s po\u010detka dvadesetog stolje\u0107a: svi do jednoga odrasli su u heteroseksualnim obiteljima, pa ipak je ve\u0107ina izrasla u autenti\u010dnog fa\u0161ista ili komunista. To je dakle manji problem, kakvo bi dijete odgojile Lindsay Lohan i njena cura Samantha Ronson, i bi li ono bilo nu\u017eno gore od viteza Franceti\u0107a, koji je odgajan u uzoritoj hrvatskoj obitelji. Pravi problem ovako glasi: a \u0161to je s pravom moga susjeda Jasmina da uz Eminu o\u017eeni i Ai\u0161u? Pretjerujem? Pitajte Francuze \u0161to o tome misle, ako su vam Bosanci preosjetljiv primjer. Toliko o svjetonazorima i uno\u0161enju etike jedne vjere u ustav sekularne dr\u017eave: moralni nazori, najdublji kulturnocivilizacijiski koncepti braka kao zajednice dvije osobe, svojstveni i nereflektirano inherentni na\u0161oj kulturi, ionako su u na\u0161 Ustav upisani.<\/p>\n

Koja je konzekvenca uno\u0161enja definicije braka u Ustav?<\/strong><\/p>\n

Samo, postoji i sna\u017eniji argument od onoga koji predsjednik Josipovi\u0107 koristi; da podsjetim, on veli: “Zato, uno\u0161enje u Ustav ograni\u010denja koje bi trebalo sprije\u010diti mogu\u0107u evoluciju poimanja braka i odnosa prema istospolnim zajednicama nije dobro. To kod mnogih vrije\u0111a osje\u0107aj jednakosti gra\u0111ana, osje\u0107aj pravednosti.” U biti, Predsjednikov je argument ovaj: Ustavom ne treba definirati brak stoga jer a) time unosimo ograni\u010denje evolucije pojma braka i b) time vrije\u0111amo osje\u0107aj jednakosti i pravednosti gra\u0111ana. Ovo je slab argument iako je politi\u010dki shvatljiv: apart od evolucije pojma braka, pitanje ne\u010dijih osje\u0107aja nije pitanje Ustava i jurisdikcije op\u0107enito, ali je shvatljivo da ga Predsjednik izri\u010de, jer apelira na sve gra\u0111ane koji imaju izra\u017een osje\u0107aj za pravednost i svijest o na\u010delnoj jednakosti gra\u0111ana. Mo\u017eda bi sretnije bilo kazati ovako, dodu\u0161e ne Predsjedniku, ali svakako Ivi Josipovi\u0107u kao profesoru prava: John Hart Ely, jedan od naj\u010de\u0161\u0107e citiranih pravnih znanstvenika u povijesti SAD, govore\u0107i o funkcijama ustava, smatra da ustav ima dvije glavne funkcije: ra\u0161\u010di\u0161\u0107avanje kanala politi\u010dkih promjena i olak\u0161anje zastupljenosti manjina. Ako brak definiramo Ustavom, manjina je isklju\u010dena iz politi\u010dkog procesa: ne mo\u017ee se vi\u0161e \u010dak ni zalagati za to da zakon odredi druk\u010dije. Ako u ustav uvrstimo definiciju koja je isklju\u010diva, ograni\u010dit \u0107emo manjinu da u parlamentu izra\u017eava svoje shva\u0107anje. O\u010dito, obje su temeljne funkcije ustava naru\u0161ene, odredimo li brak Ustavom! Takva situacija po definiciji je nedemokratska: definiramo li brak Ustavom kao zajednicu mu\u0161karca i \u017eene, ishod \u0107e diskriminirati manjinu ne samo u njenom pravu da istospolnu zajednicu legalizira, tj. da ima ista prava kao i ve\u0107ina, nego \u0107e je diskvalificirati i iz demokratskog procesa. Jedan od ishoda referenduma time je neustavan, budu\u0107i da je ve\u0107 \u010clankom 1. Republika Hrvatska definirana kao jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna dr\u017eava. Zato je Predsjednikov stav: \u201eAli, ako se tako odlu\u010di u postupku promjene Ustava, i to treba po\u0161tovati.” razumljiv \u2013 ako se Ustav promijeni, i to treba po\u0161tovati \u2013 iako ne uzima u obzir ovaj aspekt: ako bi se Ustav mijenjao u smislu uno\u0161enja u nj ikakve definicije braka, nadasve braka kao zajednice mu\u0161karca i \u017eene, manjinu \u0107emo ne samo diskriminirati, nego politi\u010dki diskvalificfirati iz demokratskog procesa. To ba\u0161 onda i ne bi trebalo po\u0161tovati, zar ne?<\/p>\n

Tko je uop\u0107e kriv \u0161to imamo referendum?<\/strong><\/p>\n

Dakle, sad je sasvim jasno da je vladaju\u0107a nomenklatura proizvela ovu situciju oko referenduma. Naime, udruge Korak i Iskorak su po\u010detkom 2012. u javnoj akciji podnijele prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbe Obiteljskoga zakona koja brak definira kao zajednicu mu\u0161karca i \u017eene.<\/p>\n

Ustavni sud to nije u\u010dinio.<\/p>\n

Nakon toga kre\u0107e konzervativna strka oko brendiranja braka kao \u017eivotne zajednice mu\u0161karca i \u017eene: sasvim je o\u010dito iz svijesti da \u0107e Ustavni sud takvu definiciju morati proglasiti neustavnom, naprosto stoga jer je u Ustavu nema. Suci se Ustavnoga suda u nastavku prave ludi, sve do onda kad su non\u0161alantno i zapravo ne\u010duveno skandalozno ustanovili da ustavnost te odredbe u Obiteljskom zakonu “nikada nitko nije doveo u pitanje”, ostavljaju\u0107i dovoljno vremena Inkviziciji da organizira marketin\u0161ku akciju za\u0161tite autohtonog hrvatskog proizvoda: heteroseksualnog braka. Tijekom cijelog tog vremena SDP u Vladi i u Saboru izigrava rimske legionare pri odabiru ophodnje Asterixova sela: premijer citira Psalme, Leko je jedini po\u0161ten jer on je iskreno ZA referendum, zastupnici \u010diste nokte a ministri fu\u0107kaju, i nikome se u tu materiju ne zalazi. Na Pantov\u010daku pak stanje redovno: S.N.Bartulica funkcionira kao organizaciono-konceptualni epicentar referenduma, a da nitko nema pojma za\u0161to to liberalnodemokratski orijentirani socijaldemokrat, predsjednik dr.Ivo Josipovi\u0107 tolerira. Zapravo je sve jasno kao pastrva u lavoru: SDP je Inkviziciji dopustio organiziranje referenduma, jer im svjetonazorske teme odgovoraju kao spin koji odvra\u0107a pa\u017enju od egzistencijalnih: socijalnih i gospodarskih tema i problema, a i stoga jer time \u010dine uslugu Crkvi, konzerviraju\u0107i postoje\u0107e stanje koje brak shva\u0107a u horizontu kr\u0161\u0107anskog koncepta zajednice mu\u0161karca i \u017eene. Ruku na srce, politi\u010dki vrlo razborito: SDP je dobar dio konca 2013. potro\u0161io u svjetonazorskim, \u0107irili\u0107nobra\u010dnim konfrontacijama, \u010dine\u0107i probleme poput odnosa Vlade i banaka popodnevnom razbibrigom, Crkvu su zadu\u017eili barem do sljede\u0107ih izbora, a i lijevoliberalni je elektorat, i bez njihove zasluge, fanatiziran samim postojanjem \u017deljke “bolje dijete u siroti\u0161te, nego da ga gay i\u0161te” Marki\u0107, pa je sve u svemu u\u010dinak maksimalan: nemre\u0161 bolje – ve\u0107 za \u010detrdesetak milijuna imamo izravnu demokraciju \u010diji ishod ne\u0107e ni\u0161ta liberalnima pravno promijeniti, konzervativne \u0107e deklarativno zadovoljiti, a liberalno konzervativne, kakvim se samorazumijeva Zoran Milanovi\u0107, donosi predah od te sada ve\u0107 enervantne zemlje i njenih dosadnih problema, tog prekomjernog deficita, te Europske komisije, svih tih nesnosnih diletanata koji ga samo dekoncentriraju upravo dok prou\u010dava zapadnosaske paleoslojeve staroengleskog jezika.<\/p>\n

Super: “Suci su u prvom priop\u0107enju obrazlo\u017eili da referendumsko pitanje o definiciji braka ne mogu proglasiti protuustavnim jer bi u tom slu\u010daju protuustavnim proglasili i Obiteljski zakon koji na jednak na\u010din definira brak kao zajednicu mu\u0161karca i \u017eene, \u010diju pak ustavnost “nikada nitko nije doveo u pitanje”. Me\u0111utim, o\u010digledno je da su propustili odraditi osnovni posao i provjeriti je li to to\u010dno: udruge Kontra i Iskorak su im, naime, po\u010detkom 2012. godine u javnoj akciji podnijeli prijedlog za ocjenu ustavnosti i te odredbe Obiteljskog zakona.U stavni su suci, prema slu\u017ebenoj izjavi iz Ustavnog suda, to tek nedavno “uo\u010dili”. Sa svoje web stranice povukli su priop\u0107enje te “radili na ispravku”. – Odluka Ustavnog suda se ne\u0107e mijenjati, nema razloga da se mijenja, ali \u0107e priop\u0107enje biti izmijenjeno – rekli su tijekom “rada na izmjenama” u uredu glavnog tajnika Ustavnog suda dr. Teodora Anti\u0107a.”<\/p>\n

Index.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pitanje u naslovu ne zahtijeva odgovor, dapa\u010de, svaki odgovor unaprijed osuje\u0107uje i ismijava…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-131294","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/131294","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=131294"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/131294\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=131294"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=131294"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=131294"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}