{"id":131117,"date":"2013-11-29T10:02:14","date_gmt":"2013-11-29T09:02:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=131117"},"modified":"2013-11-29T10:02:14","modified_gmt":"2013-11-29T09:02:14","slug":"osmijeh-na-paketima-nije-nas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/11\/29\/osmijeh-na-paketima-nije-nas\/","title":{"rendered":"\u201cOsmijeh na paketima nije na\u0161\u201d"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Jean-Baptiste Malet<\/strong><\/p>\n

Skinuv\u0161i pogled s plakata njema\u010dkog sindikata javnih slu\u017ebi Ver.di, obje\u0161enog na zidu sobe za sastanke, Irmgard Schulz iznenada je ustala i preuzela rije\u010d: \u201cAmazon je u Japanu zaposlio koze da brste oko skladi\u0161ta. Dobile su iste kontrolne kartice kakve mi nosimo oko vrata! Sve je na njima: ime, fotografija, barkod.\u201d Bilo je to na tjednoj sjednici zaposlenika Amazona u Bad Hersfeldu (Hessen, Njema\u010dka). Radnica logisti\u010dkog skladi\u0161ta Amazona jednom je slikom ilustrirala dru\u0161tvenu filozofiju multinacionalne kompanije za prodaju putem interneta, koja potro\u0161a\u010du omogu\u0107uje da sa samo nekoliko klikova mi\u0161em kupi metlu, sabrana djela Marcela Prousta ili motokultivator, koji \u0107e mu biti dostavljeni unutar \u010detrdeset osam sati.i<\/p>\n

Sto tisu\u0107a ljudi diljem svijeta u\u017eurbano radi u 89 logisti\u010dkih skladi\u0161ta, \u010dija ukupna povr\u0161ina iznosi gotovo sedam milijuna \u010detvornih metara. U manje od dva desetlje\u0107a, Amazon je izbio u prvi plan digitalne ekonomije, uz bok Appleu, Googleu i Facebooku. Od inicijalne javne ponude dionica 1997., njegov se promet pove\u0107ao \u010detiristo dvadeset puta, dosegav\u0161i tako 62 milijarde dolara 2012. godine. Otkada je osniva\u010d i predsjednik uprave Jeffrey Preston Bezos pro\u0161log kolovoza ulo\u017eio 250 milijuna eura, odnosno jedan posto svoga privatnog bogatstva u kupnju cijenjenih ameri\u010dkih novina The Washington Post, njegov lik metodi\u010dnog libertarijanca me\u0111u novinarima nadahnjuje jo\u0161 laskavije portrete. Pri\u010da o ekonomskom uspjehu tvrtke uvjerljivo zasjenjuje pri\u010du o uvjetima rada u njoj.<\/p>\n

Amazon je za svoje europsko upori\u0161te odabrao Njema\u010dku. Tamo je otvorio osam logisti\u010dkih centara i trenutno gradi deveti. Sonia Rudolf svojim nas automobilom vozi avenijom nazvanom Amazon Strasseii \u2013 op\u0107ina je otvaranje podru\u017enice multinacionalne kompanije subvencionirala s vi\u0161e od sedam milijuna eura. Zatim upire prstom u ogroman zid sive zgradurine nalik zatvoru. Iza ograde od bodljikave \u017eice izranja skladi\u0161te. \u201cNa tre\u0107em katu FRA-1iii nema nijednog prozora, nijednog otvora, ni klimatizacije\u201d, svjedo\u010di biv\u0161a zaposlenica. \u201cLjeti temperature prelaze 40 stupnjeva, ljudima od toga \u010desto pozli. Jednog dana, sje\u0107at \u0107u se toga \u010ditav \u017eivot, dok sam \u2018brala\u2019 [vadila robu iz metalnih ni\u0161a], na\u0161la sam djevojku koja je povra\u0107ala le\u017ee\u0107i na podu, poplavjela u licu. Bila sam uvjerena da \u0107e umrijeti. Budu\u0107i da nismo imali nosila, upravitelj nas je poslao po drvenu paletu na koju smo je polo\u017eili i prevezli do hitne pomo\u0107i.\u201d<\/p>\n

I ameri\u010dki su mediji izvje\u0161tavali o sli\u010dnim doga\u0111ajima.iv U Francuskoj je 2011. godine radnike skladi\u0161ta u Mont\u00e9limaru zahvatila velika zima, bili su prisiljeni raditi u zimskim jaknama, rukavicama i kapama, sve dok njih dvanaestak nije zapo\u010delo \u0161trajk kojim su se uspjeli izboriti za grijanje. Ga\u0161enje grijanja samo je jedna od metoda kojima je Amazon lansirao svog osniva\u010da na 19. mjesto popisa svjetskih milijardera.v<\/p>\n

 <\/p>\n

Specifi\u010dnost ove internetske trgovine je u tome \u0161to omogu\u0107uje trgovcima da na njezinim stranicama svoje proizvode ponude na prodaju pomo\u0107u platforme Marketplace, i to u izravnoj konkurenciji s Amazonovom robom. Zajedni\u010dka prodaja pove\u0107ava promet i efekt \u201cdugoga repa\u201d \u2013 gomilanja velikog broja narud\u017ebi artikala male potra\u017enje sa zanemarivim tro\u0161kovima skladi\u0161tenja, \u0161to je temelj uspjeha kompanije. U ovakvom sustavu, efikasnom za potro\u0161a\u010da, \u010dak i knji\u017eari promoviraju internetskog diva koji se hrani njihovom klijentelom i uni\u0161tava im posao.<\/p>\n

Udru\u017eenje francuskih knji\u017eara izra\u010dunalo je da jedna lokalna knji\u017eara s istim prometom treba osamnaest puta vi\u0161e radnika nego internetska prodaja. Asocijacija ameri\u010dkih knji\u017eara (ABA) procjenjuje da je samo u 2012. \u010detrdeset dvije tisu\u0107e radnih mjesta u sektoru zatvoreno zbog Amazona: deset milijuna dolara prometa kompanije zna\u010di zatvaranje trideset tri radna mjesta u obli\u017enjim knji\u017earama.<\/p>\n

Dakako, svi se protive zatvaranju radnih mjesta i otvaranju novih u logisti\u010dkim skladi\u0161tima. S jedne strane, izumire stalan i raznolik posao u centru grada koji zahtijeva kvalificirane radnike i ovisi o osobnom kontaktu i savjetovanju kupca. S druge strane, na periferiji gradova ni\u010du \u201ctvornice prodaje\u201d u kojima kartonskim paketima rukuju nekvalificirani radnici, zaposleni isklju\u010divo iz razloga \u0161to su trenutno jeftiniji od robota. No ne zadugo: otkako je 2012. za 775 milijuna dolara kupio proizvo\u0111a\u010da robota Kiva Systems, Amazon se sprema u svojim skladi\u0161tima uposliti male pokretne strojeve, naran\u010daste kocke visoke trideset centimetara, koje primjerice mogu kliziti po policama kako bi premjestile teret koji mo\u017ee te\u017eiti od 450 do 1300 kilograma.<\/p>\n

Vrijeme koje pro\u0111e od narud\u017ebe klijenta do trenutka kada je roba spremna za isporuku time se \u017eeli smanjiti na samo 20 minuta. Bezosov cilj postao je legendaran: dostaviti bilo koji ponu\u0111eni i prodani artikl bilo kamo u svijetu unutar jednog dana. Amazon od samih po\u010detaka ula\u017ee goleme svote novca u servere i neprestano pove\u0107ava sposobnost ra\u010dunalne obrade, kako bi pospje\u0161io u\u010dinkovitost logistike i potencijale svoje stranice. To omogu\u0107uje da se starim klijentima neprestano nude novi proizvodi pomo\u0107u slo\u017eene usporedbe njihovih osobnih podataka i potro\u0161a\u010dkih navika. Naposljetku, kako bi se izbjegli bilo kakvi gubici, vi\u0161ak informacija prodaje se drugim tvrtkama putem posebne usluge Amazon Web Services.vi<\/p>\n

U kojoj god zemlji bila, logisti\u010dka skladi\u0161ta imaju sli\u010dnu arhitekturu i organizaciju rada. Smje\u0161tena su u blizini prometnih \u010dvori\u0161ta, u podru\u010djima gdje stopa nezaposlenosti prelazi nacionalni prosjek i pod strogim su nadzorom za\u0161titara. Te kockaste zgrade nalik zatvorima zauzimaju povr\u0161inu koja katkada prelazi sto tisu\u0107a \u010detvornih metara \u2013 gotovo \u010detrnaest nogometnih terena. Kre\u0107u se u ritmu kamiona koji dolaze i odlaze: svake tri minute Amazon paketima napuni jednu prikolicu. Kompanija je tijekom bo\u017ei\u0107nih blagdana 2012. samo na podru\u010dju SAD-a prodavala i do tristo artikala u sekundi.<\/p>\n

Obilje proizvoda u ponudi za 152 milijuna klijenata materijalizira se u skladi\u0161tima, gdje se me\u0111u \u0161umom metalnih polica od posla ubijaju radnici, unutarnjim propisima obvezani na \u0161utnju. Svi se smatraju potencijalnim lopovima i podvrgnuti su detaljnim sigurnosnim kontrolama: prolaze kroz detektore svaki put kada odlaze ku\u0107i ili na pauzu, koja je zbog \u010dekanja u redovima znatno skra\u0107ena. Budu\u0107i da je Amazon odbio ra\u010dunati po\u010detak pauze tek nakon prolaska kontrolne to\u010dke, radnici distribucijskih sredi\u0161ta u Kentuckyju, Tennesseeju i dr\u017eavi Washington ve\u0107 su \u010detiri puta pokrenuli tu\u017ebu, tra\u017ee\u0107i naknadu za \u010detrdeset minuta tjedno koje provedu \u010dekaju\u0107i u redu.<\/p>\n

Obvezani na \u0161utnju<\/strong><\/span><\/p>\n

Rukovanje Amazonovim zalihama odvija se po logici chaotic storagea: artikli se nasumi\u010dno raspore\u0111uju po policama. Prednost tog \u201ckaoti\u010dnog razmje\u0161taja\u201d je ve\u0107a fleksibilnost nego kod tradicionalnog skladi\u0161tenja: predvi\u0111ati dodatni prostor potreban za svaki artikl u slu\u010daju promjena u ponudi ili potra\u017enji besmisleno je jer se ionako sve sla\u017ee nasumi\u010dno. Svaki red polica ima nekoliko katova, svaki kat nekoliko odjeljaka za slaganje: to su binovi (ni\u0161e), u kojima se djela Antonija Gramscija naguravaju s paketom mu\u0161kih ga\u0107a, pli\u0161anim medvjedi\u0107em, za\u010dinima za ro\u0161tilj ili Metropolisom Fritza Langa.<\/p>\n

U odjelu za \u201czaprimanje\u201d radnici vade palete iz kamiona i usmjeruju robu. Stowers (\u201cslaga\u010di\u201d) stavljaju artikle na goleme police tamo gdje ima mjesta, stvaraju\u0107i hrpe koji be\u017ei\u010dni \u010dita\u010d barkodova jednostavno evidentira. Kako bi umanjila \u0161tetne posljedice vrtoglave arhitekture kilometarskih redova, nasred ove nevjerojatne hrpe robe, najmodernija tehnologija vodi, kontrolira i mjeri djelotvornost zaposlenika pri obavljanju repetitivnih iscrpljuju\u0107ih zadataka. U odjelu za takozvanu proizvodnju, pickers (\u201cbera\u010di\u201d), navo\u0111eni tim \u010dita\u010dima, hitaju me\u0111u policama. Kako bi mogli neprestano brati artikle, za radnog vremena prehodaju vi\u0161e od dvadeset kilometara \u2013 to je slu\u017ebena brojka agencija za privremeno zapo\u0161ljavanje koju sindikalisti osporavaju smatraju\u0107i je umanjenom.<\/p>\n

\u010cim radnik izdvoji odre\u0111eni artikl, \u010dita\u010d po\u010dinje odbrojavati vrijeme, nala\u017eu\u0107i mu da krene po sljede\u0107i. Izbor artikla odre\u0111uje ra\u010dunalo radi optimizacije vremena i trase. Kada napune kolica, pickersi ih dovoze packersima (\u201cpakira\u010dima\u201d). Oni su stati\u010dni, lan\u010dano pakiraju proizvode, zatim ih guraju na ogromne kompjuterizirane pokretne trake, na kojima se ti paketi s pe\u010datom s Amazonovim osmijehom va\u017eu, na njih se lijepe adrese, te se raspore\u0111uju prema po\u0161tanskim slu\u017ebama ili me\u0111unarodnim transporterima.<\/p>\n

\u201cOsmijeh na paketima nije na\u0161\u201d, izjavljuje Jens Brumma (38), stower od 2003. godine. Nakon \u0161to je sedam godina proveo malo kao nezaposlen, a malo kao privremeni radnik u Amazonu, od 2010. radi pod ugovorima na odre\u0111eno jer ga uprava odbija zaposliti za stalno. Kao i svakom zaposleniku na svijetu, ugovor mu strogo zabranjuje da o svom poslu govori pred obitelji, prijateljima ili novinarima. \u201cNe obvezuju nas na \u0161utnju\u201d, obja\u0161njava on, \u201cradi \u010duvanja poslovnih tajni kojima nemamo pristup, nego kako bi ekstremno te\u0161ki uvjeti u kojima radimo ostali u tajnosti.\u201d<\/p>\n

Krajem godine, u razdoblju najve\u0107eg prometa, takozvanom Q4 (\u010detvrtom tromjese\u010dju), oformljuju se no\u0107ne smjene i svako je skladi\u0161te za isporu\u010divanje blagdanskih narud\u017ebi primorano privremeno zaposliti ogromne koli\u010dine radne snage. \u201cU ovom periodu\u201d, obja\u0161njava Heiner Reimann, jedan od stru\u010dnjaka kojeg je Ver.di tijekom 2010. odabrao za organizaciju i pra\u0107enje sindikalne akcije, \u201cbroj radnika u dva skladi\u0161ta najednom se pove\u0107a s tri na osam tisu\u0107a. Privremeni radnici, koji iz cijele Europe dolaze u Bad Hersfeld, smje\u0161teni su u stravi\u010dnim uvjetima. Amazon je za obradu tisu\u0107a privremenih ugovora ovdje zaposlio tajnice iz Kine. Pro\u0161le su godine radile u velikoj praznoj prostoriji, bez ikakvog namje\u0161taja, i slagale ugovore na pod, jedan po jedan. Bilo je nadrealno.\u201d Nezaposleni \u0160panjolci, Grci, Poljaci, Ukrajinci, Portugalci slijevaju se autobusima sa sve \u010detiri strane Europe, na\u0161av\u0161i ovaj posao preko agencija za privremeno zapo\u0161ljavanje.<\/p>\n

\u201cDirektori veli\u010daju me\u0111unarodno zapo\u0161ljavanje i njime se ponose\u201d, svjedo\u010di Brumma. \u201cNa jednoj proslavi koju je organizirala kompanija, zamolili su me da objesim zastave svih prisutnih nacija: bilo ih je \u010detrdeset \u010detiri! \u0160panjolaca najvi\u0161e. Me\u0111u njima je bilo i visoko obrazovanih, jedan povjesni\u010dar, sociolozi, zubari, pravnici, lije\u010dnici. Nezaposleni su, pa do\u0111u ovamo odraditi privremeni posao.\u201d<\/p>\n

Nijemac Norbert Faltin, biv\u0161i zaposlenik informati\u010dkog odjela, naglo otpu\u0161ten 2010., morao se pomiriti s time da \u0107e preko no\u0107i postati privremeni picker u Bad Hersfeldu. \u201cUsred zime tri sam mjeseca bio smje\u0161ten s pet stranaca u bungalovu koji ina\u010de ljeti koriste izletnici, pa nije imao grijanje. Nikada mi u \u017eivotu nije bilo toliko hladno. Svi smo bili odrasli, ali jedan od nas uvijek je morao spavati u dje\u010djem krevetu.\u201d Ovdje je potpisivanje ugovora na neodre\u0111eno mogu\u0107e tek kada radnik iza sebe ima \u010ditav niz ugovora na odre\u0111eno, za vrijeme kojih mu nije nimalo preporu\u010dljivo u\u010dlaniti se u sindikat, a kamoli \u0161trajkati. Masovno oslanjanje na privremenu radnu snagu koja se doseljava prije Bo\u017ei\u0107nih blagdana slabi u\u010dinke \u0161trajkova, koje je Ver.di zapo\u010deo za vrijeme ovog kratkog perioda u kojemu je Amazon osjetljiv jer u njemu ostvaruje 70 posto godi\u0161njeg prometa.<\/p>\n

Kako bi realizirao svoju parolu Work hard, have fun, make history (\u201cNaporno radi, zabavljaj se, stvaraj povijest\u201d), ispisanu u svim radionicama diljem svijeta, ameri\u010dki div kontrolira svoje zaposlenike krajnje rigoroznom tehnikom upravljanja \u201c5S\u201d, nadahnutom japanskim automobilskim tvornicama, te organizira brojne paternalisti\u010dke akcije za radnoga vremena, kao i izvan njega. \u201cU vrijeme Q4 direktori u skladi\u0161tu neprestano pu\u0161taju vrlo glasnu glazbu koja bi nas trebala potaknuti\u201d, pri\u010da gospo\u0111a Rudolf. \u201cJednom su, tijekom blagdana, pustili hard rock na najglasnije kako bi nas natjerali da radimo br\u017ee. Bilo je toliko glasno da me po\u010dela boljeti glava i srce mi je ubrzano kucalo. Kada sam upravitelja zamolila da sti\u0161a, ismijao me jer mi je preko 50 godina i rekao da smo mi tvrtka mladih. Mene, u tre\u0107oj dobi, tra\u017eili su da budem jednako efikasna u pickingu kao i dvadesetpetogodi\u0161njak! Na\u017ealost, nakon mu\u017eeve smrti nisam imala izbora, morala sam prihvatiti posao.\u201d<\/p>\n

Radnici u Bad Hersfeldu sje\u0107aju se da su vidjeli Bezosa tijekom inauguracije prvog njema\u010dkog skladi\u0161ta, na ljeto 2000. godine. Njihov je poslodavac toga dana iznimno do\u0161ao iz SAD-a, sletio helikopterom na parkirali\u0161te za zaposlenike, kako bi svoje bojom premazane ruke polo\u017eio na komemorativnu plo\u010du. \u201cU Amazonu je sve re\u010deno i napisano na engleskom. Zaposlenike se naziva hands, ru\u010dicama\u201d, obja\u0161njava Schultz. \u201cBezos nam je pokazao svoje ruke, govore\u0107i u mikrofon da smo svi hands, ba\u0161 poput njega, i da smo svi mi njegovi suradnici jer nakon nekoliko godina rada u kompaniji imamo pravo na njezine dionice. Zatim nam je objasnio da smo svi dio jedne velike obitelji. Nakon toga je \u010dak povremeno zvao telefonom i njegov je glas u skladi\u0161tu pu\u0161tan na razglas da nam govori, da nas poti\u010de. I to je djelovalo. Bili smo zadovoljni Amazonom; za nas je on bio ostvarenje ameri\u010dkog sna. No ubrzo je postao no\u0107na mora. Iz tog razloga danas \u0161trajkam.\u201d<\/p>\n

\u010clanovi poslijepodnevne smjene brzo ustaju od stola prepunog nagomilanih letaka, bed\u017eeva, iscrtane pravne dokumentacije i novinskih isje\u010daka o posljednjem \u0161trajku, kako bi oti\u0161li na posao. \u201cKada sam stigao, bilo je vrlo te\u0161ko. Radnici su bili prestravljeni idejom da razgovaraju s nama ili prihvate na\u0161e letke\u201d, povjerava se sindikalist Reimann, \u010dekaju\u0107i dolazak jutarnje smjene da povede drugi sastanak. Nakon \u0161to je vi\u0161e od desetlje\u0107a radio za Ikeu, a kako je kvalitetno obrazovan na podru\u010dju socijalnog prava, godine 2010. zapo\u010deo je ovu misiju za Ver.di. Nakon \u0161to se suo\u010dio s depolitizacijom i manjkom sindikalne kulture kod ve\u0107ine Amazonovih zaposlenika, trenutno se privikava na situaciju i korak po korak posti\u017ee rezultate, zahvaljuju\u0107i akcijama koje organizira \u010dvrsta jezgra.<\/p>\n

Od 2011. pobunjeni zaposlenici ostavljaju samoljepive papiri\u0107e po njema\u010dkim skladi\u0161tima. Na svakome od njih jedno anonimno pitanje upu\u0107uje na neko kr\u0161enje prava o radu, neku nepravdu ili problem. Primjere uvijek biraju sami radnici, potom ih za njih zapisuju drugi, kako ih ne bi prepoznali po rukopisu. Ti papiri\u0107i, koje tisu\u0107e radnika ostavlja na radnom mjestu a da pritom ne uzrokuju negativne posljedice, siju paniku me\u0111u upraviteljima. U raspravama na tjednim sjednicama, koje su otvorene za sve, ubrzo izranjaju zahtjevi Bad Hersfelda i Leipziga.<\/p>\n

U Leipzigu nijedna pla\u0107a ne odgovara iznosu koji je Ver.di ispregovarao za bran\u0161u distribucije. Ti ugovori u isto\u010dnim saveznim zemljama Njema\u010dke odre\u0111uju minimalnu pla\u0107u na 10,66 eura po satu, no Amazon primjenjuje vlastiti standard: ta pla\u0107a iznosi 9,30 eura po satu. I u Bad Hersfeldu postoji raskorak izme\u0111u prosje\u010dne pla\u0107e u bran\u0161i (12,18 eura po satu) i pla\u0107e u Amazonovom skladi\u0161tu \u2013 9,83 eura. Dvije i pol godine poslije prvih sjednica Ver.dija, gotovo \u0161esto zaposlenika redovito prosvjeduje zahtijevaju\u0107i primjenu kolektivnog ugovora u sektoru (Tarifvertrag). Sindikalisti i njihovi simpatizeri odnedavno nao\u010digled nose male crvene narukvice, pa \u010dak i na posao, s rije\u010dima Work hard, have fun, make Tarifvertrag.<\/p>\n

Rezultati? Gospo\u0111a Rudolf i sama ih primje\u0107uje kada sretne biv\u0161e kolege \u0161e\u0107u\u0107i po centru Bad Hersfelda: \u201cSlika sindikata uvelike se promijenila. Ljude je sve manje strah u\u010dlaniti se u sindikat. Kada trpe poni\u017eavanje, to im postaje gotovo automatska reakcija. \u017dele brzo uzvratiti udarac i obraniti svoja prava i dostojanstvo.\u201d<\/p>\n

I u Francuskoj je 10. lipnja 2013. stotinjak zaposlenika skladi\u0161ta u Saranu \u0161trajkalo na poziv sindikata CGT. Dan kasnije, svi su pojedina\u010dno bili pozvani na razgovor. \u201cBudu\u0107i da sam sindikalist, htjeli su me podvrgnuti nasumi\u010dnim kontrolama tijekom radnog vremena\u201d, ispovijeda se Cl\u00e9ment Jamin iz CGT-a. \u201cOdbio sam. Potom su me tra\u017eili da sjednem na stolac, navodno dok ne do\u0111e policija. Tako sam ostao sam sjediti \u0161est sati, pred svima, a policija nikada nije stigla. Isto su mi napravili i sljede\u0107i dan, i dan poslije. CGT je podnio \u017ealbu.\u201d Neprijateljski raspolo\u017eena prema sindikalistima, uprava Amazona poku\u0161ava ih poniziti. Nedavno su se dva upravitelja iz odjela za ljudske resurse u Saranu snimila preobu\u010dena u sindikaliste, s razvijenom zastavom CGT-a, u privatnoj videoparodiji koju smo imali priliku pogledati.<\/p>\n

\u201cDuh Amazona\u201d kao politi\u010dko pitanje<\/strong><\/span><\/p>\n

\u201cTempo rada je neizdr\u017eiv\u201d, pri\u010da nam ozbiljnim tonom Mohamed, radnik iz Sarana, koji je htio ostati anoniman. \u201cA \u0161to nam predla\u017eu zauzvrat? Have fun: organiziraju tombole u pauzama, dijele \u010dokoladu i bombone\u2026 No ja ne\u0107u pristati na to da praznim kamione obu\u010den kao klaun.\u201d Doista, upravitelji redovito predla\u017eu radnicima da do\u0111u na posao zamaskirani u \u010darobnjake ili ko\u0161arka\u0161e, prema temama koje sami smi\u0161ljaju. \u201cZa to vrijeme, na\u0161a se produktivnost i dalje bilje\u017ei ra\u010dunalno\u201d, nastavlja. \u201cTra\u017ee od nas da budemo top-performeri, da nadma\u0161imo sami sebe, da neprestano ru\u0161imo vlastite rekorde produktivnosti. Od lipnja 2013., upravitelji nas tjeraju na skupno zagrijavanje i istezanje prije po\u010detka rada.\u201d<\/p>\n

Unutarnji propisi nala\u017eu da individualna produktivnost mora biti u neprestanom porastu, \u0161to je nemogu\u0107e. Bilje\u017eenje djelatnosti radnika u stvarnom vremenu nadzornicima omogu\u0107uje da ih u svakom trenutku lociraju u skladi\u0161tu, da izrade statisti\u010dke i povijesne prikaze njihove produktivnosti te da me\u0111u njima stvore konkurenciju. U Njema\u010dkoj je Reimann nedavno saznao da se ta mjerenja, \u201cosobni podaci, svakodnevno ra\u010dunalom \u0161alju iz njema\u010dkih skladi\u0161ta u Seattle, gdje se pohranjuju. To je u potpunosti ilegalno!\u201d Biv\u0161i upravitelj Amazona u Francuskoj, Ben Sihamdi, potvrdio je ovu praksu nepoznatu radnicima nakon \u0161to je pro\u0161ao unutarnju obuku u Luksemburgu: \u201cSvi podaci o njihovoj produktivnosti se bilje\u017ee, isti \u010das sakupljaju ra\u010dunalom, zatim \u0161alju u Seattle.\u201d<\/p>\n

Kako su zaposlenici me\u0111usobno u konkurentskom natjecanju, logika kompanije nala\u017ee im da \u201cprijave anomalije\u201d. \u201cOna mo\u017ee biti kutija koja je blokirala ulaz\u201d, obja\u0161njava Mohamed. \u201cAli mo\u017ee biti i kolega koji je ne\u0161to krivo rekao. Njega treba prijaviti. To je recept za napredovanje u hijerarhiji kompanije i za eventualnu promociju u lead, nadzornika\u201d. \u201cJednom sam\u201d, prisje\u0107a se Sihamdi, \u201ckolegi koji me ispitivao o bogatstvu Jeffa Bezosa odgovorio da mi se od njega di\u017ee \u017eeludac. On me prijavio, pa sam bio opomenut zbog kritiziranja \u2018duha Amazona\u2019! Radna je atmosfera vrlo nezdrava, svi su pod nadzorom. Privremeni su radnici za njih obi\u010dna stoka, nisam to mogao podnijeti. Vrlo dobro poznajem svijet industrije, pogotovo automobilske. No iskustvo u Amazonu bilo je daleko najsurovije u \u010ditavoj mojoj in\u017eenjerskoj karijeri.\u201d<\/p>\n

Nesvjestice, padovi, prsti odrezani na pokretnoj traci, smrtne nesre\u0107e na putu od boravi\u0161ta do skladi\u0161ta zbog iscrpljenosti: brojne su nesre\u0107e na radu u Amazonu. Mediji, me\u0111utim, radije pi\u0161u hvalospjeve cijeni dionica multinacionalne kompanije, ispadima njezina osniva\u010da ili izgradnji novih logisti\u010dkih skladi\u0161ta \u2013 tri jedinice koje \u0107e uskoro biti otvorene u Poljskoj prijete njema\u010dkim radnicima dampingom pla\u0107a. Mediji veli\u010daju otvaranje prekarnih i nevidljivih radnih mjesta, koja \u0107e zatvoriti znatno vi\u0161e njih u lokalnim trgovinama.<\/p>\n

Podupiratelj \u0161trajkova koje je poveo Ver.di, njema\u010dki novinar G\u00fcnter Wallraff, pa\u017eljivo prati munjevit razvoj Amazona. Iz K\u00f6lna donosi pri\u010du o tome kako se sam poku\u0161ao obra\u010dunati s mastodontom internetske trgovine: \u201cKada sam otkrio u kakvim uvjetima rade zaposlenici, istog sam \u010dasa htio bojkotirati Amazon i tra\u017eio izdava\u010da da povu\u010de moje knjige s njihove stranice. Nije to htio u\u010diniti jer se preko njih odvija 15 posto prodaje. Nakon rasprave, izdava\u010dka je ku\u0107a ipak postupila u skladu s mojim zahtjevom. No Amazon otada moje knjige nabavlja od veletrgovaca! A to, na\u017ealost, ne mogu sprije\u010diti. Tako me mnogi kritiziraju govore\u0107i: \u2018Sipa\u0161 velike rije\u010di, a knjige ti se i dalje prodaju preko Amazona.\u2019 Tu kompaniju zaista ne mo\u017ee pobijediti pojedinac. Ona je multinacionalna, organizirana na temelju \u010dvrste ideologije. Pitanja koja se postavljaju u susretu s principima na kojima ta tvrtka po\u010diva nisu trebamo li ili ne kupovati na njezinoj stranici. To je politi\u010dko pitanje: trebamo li \u017eivjeti u ovakvom dru\u0161tvu?\u201d<\/p>\n

Izbjegavanje poreza<\/strong><\/span><\/p>\n

Ako se preko Amazonove internetske stranice kupi knjiga u \u0160panjolskoj ili usisava\u010d u Francuskoj, narud\u017ebu \u0107e naplatiti tvrtka Amazon EU iz Luksemburga. Sa samo 235 zaposlenika, ta je tvrtka u 2012. godini ostvarila gotovo deset milijardi dolara prometa, no zahvaljuju\u0107i stru\u010dnom financijskom paketu, prijavila je samo 20,4 milijuna dobiti. Iz Luksemburga se kontroliraju nacionalne podru\u017enice koje obavljaju poslove multinacionalne kompanije: logistiku, marketing, odnose s dobavlja\u010dima itd. Na vrhu piramide holdinga financijski je subjekt kompanije, Amazon Europe Holding Technologies SCS, koji je u vlasni\u0161tvu triju razli\u010ditih poslovnih subjekata sa sjedi\u0161tem u ameri\u010dkoj saveznoj dr\u017eavi Delaware.<\/p>\n

Amazon Europe Holding Technologies SCS, tako\u0111er sa sjedi\u0161tem u Luksemburgu, u srcu je te konstrukcije. Preko njega se prikriva i preusmjerava tok novca: do kraja 2011. skupio je 1,9 milijardi eura rezerve, a da nije uposlio niti jednog radnika. Slo\u017een mehanizam utaje multinacionalnoj kompaniji omogu\u0107uje da izbjegne pla\u0107anje poreza u zemljama u kojima ima podru\u017enice i iz kojih crpi ogromne iznose. Kada je izvr\u0161ni direktor Andrew Cecil britanskim parlamentarnim zastupnicima i \u010dlanovima odbora za financije podnio izvje\u0161taj, promet Amazona u Francuskoj postao je poznat: 2011. dosegao je 889 milijuna eura. Francuske podru\u017enice poreznoj upravi prijavljuju zna\u010dajno manje iznose, stoga im se trenutno naknadno razrezuje porez te su du\u017ene platiti 198 milijuna eura.<\/p>\n

Me\u0111utim, to dugoro\u010dno ni\u0161ta nije promijenilo. Francuska podru\u017enica zadu\u017eena za logistiku, koja upravlja skladi\u0161tima i upo\u0161ljava vi\u0161e od tisu\u0107u radnika, 2012. prijavila je ukupan promet od 75 milijuna eura i dobit od 3,2 milijuna. Otvaranje tre\u0107eg francuskog skladi\u0161ta u Chalon-sur-Sa\u00f4neu, \u0161to je poticao i branio ministar industrijskog oporavka Arnaud Montebourg, subvencionirala je dr\u017eava. Pored njezine potpore i potpore departmana Sa\u00f4ne-et-Loirea, i regionalna vlast Burgundije, na \u010dijem je \u010delu socijalist Fran\u00e7ois Patriat, Amazonu je uplatila 1,125 milijuna eura za zapo\u0161ljavanje 250 ljudi na ugovor na neodre\u0111eno. \u201cNajgore je to\u201d, komentira biv\u0161i upravitelj kompanije Ben Sihamdi, \u201c\u0161to ti politi\u010dari ne vide da Amazon zapravo ula\u017ee velike svote u robotizaciju, zbog \u010dega \u0107e i ova otvorena radna mjesta ubrzo nestati.\u201d<\/p>\n

S francuskog prevela: Dora Slakoper<\/p>\n

Lemondediplomatique.hr<\/a><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

* Jean-Baptiste Malet je novinar, autor istra\u017eivanja \u201cEn Amazonie. Infiltr\u00e9 dans le \u2018meilleur des mondes\u2019\u201d, radi kojeg je u studenome 2012. bio privremeno zaposlen u francuskom skladi\u0161tu Amazona.<\/em><\/p>\n

i Unato\u010d ponovljenim zahtjevima, Amazon nije htio odgovoriti na na\u0161a pitanja.<\/em><\/p>\n

ii Ulice nazvane po Amazonu postoje tako\u0111er u Grabenu, Pforzheimu i Kobern-Gondorfu u Njema\u010dkoj, kao i u Sevreyju (Loiret) i Lauwin-Planqueu (Nord) u Francuskoj.<\/em><\/p>\n

iii Sve Amazonove lokacije nose imena slo\u017eena od tri slova i jedne znamenke. Logisti\u010dka skladi\u0161ta nazivaju se prema najbli\u017eem me\u0111unarodnom aerodromu. U ovom slu\u010daju, to je Frankfurt.<\/em><\/p>\n

iv Spencer Soper, \u201cInside Amazon\u2019s warehouse\u201d, The Morning Call, Allentown (Pensilvanija), 18. rujna 2011.<\/em><\/p>\n

v Bezosa je ameri\u010dki \u010dasopis Fortune izabrao za poslovnog \u010dovjeka 2012. godine.<\/em><\/p>\n

vi Amazon je tako\u0111er otvorio tr\u017ei\u0161te rada na internetu, Amazon Mechanical Turk (Amazonov mehani\u010dki Tur\u010din), gdje se korisnicima nudi mogu\u0107nost obavljanja sitnih poslova za sitnu naknadu. V. Pierre Lazuly, \u201cT\u00e9l\u00e9travail \u00e0 prix brad\u00e9s sur Internet\u201d, Le Monde diplomatique, kolovoz 2006.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Amazon se nerijetko portretira kao ikoni\u010dko poduze\u0107e koje je revolucioniralo na\u010din na koji kupujemo: mlado, inovativno, efikasno, zabavno. No iza medijskih kulisa pri\u010de o vrtoglavom uspjehu krije se golem i nevidljiv svijet prekarnosti, hipereksploatacije, \u0161ikaniranja, kasarnskog discipliniranja i poni\u017eavanja onih na \u010dijem je radu izgra\u0111eno bogatstvo jednog od ekonomskih divova informati\u010dkog doba<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-131117","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/131117","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=131117"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/131117\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=131117"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=131117"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=131117"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}