{"id":131078,"date":"2013-11-28T15:45:37","date_gmt":"2013-11-28T14:45:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=131078"},"modified":"2013-11-28T15:51:13","modified_gmt":"2013-11-28T14:51:13","slug":"%d1%82olerancija-na-evropski-nacin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/11\/28\/%d1%82olerancija-na-evropski-nacin\/","title":{"rendered":"\u0422olerancija na evropski na\u010din"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/05\/Biljana-Vankovska.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-114507\" title=\"Biljana Vankovska\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/05\/Biljana-Vankovska.jpg\" alt=\"\" width=\"260\" height=\"229\" \/><\/a>Pi\u0161e: Biljana Vankovska<\/strong><\/p>\n<p>Dok polako tone u opasne vode, za koje neki upozoravaju da veoma nalikuju onima iz 30-tih godina pro\u0161log stolje\u0107a, u Evropi se sve vi\u0161e raspravlja o predlozima kako bi se najbolje suo\u010dila sa rastu\u010dim talasom netrpeljivosti i diskriminacije manjinskih\/ranjivih grupa. Me\u0111u ostalima, tu su i obnovljeni zahtjevi za pravnu zabranu veli\u010danja li\u010dnosti i simbola iz vremena \u201dkomunizma\u201c, kao i svih oblika netolerancije.<\/p>\n<p>Stvarni oblici netolerancije koji su sve vidljiviji i po mjerama koje primjenjuju same evropske vlade i po rastu popularnosti stranaka iz krajnje desnice, kao i kontroverznost novog predloga iniciranog od strane NVO finansirane od strane EU, name\u0107e generalno pitanje: \u201cGdje ide EU\/Evropa?\u201c Kao da nije bilo dovoljno \u0161to su u istom paketu totalitarnih re\u017eima osu\u0111eni fa\u0161izam i \u201ckomunizam\u201c (znaci navoda su zbog toga \u0161to komunizam nikada nije ni postojao kao re\u017eim) i (s pravom) osu\u0111eni zlo\u010dini po\u010dinjeni u ime ovih ideologija, pa se sada krenulo ka konfiskaciji istorije i memorije, i to odozgo, od pozicije mo\u0107i.<\/p>\n<p>EU se nije proslavila dosada\u0161njim javnim kampanjama, kojima je htjela da promovi\u0161e vrijednosti. Prije godinu dana u jednom video-klipu u trajanju od samo dva minuta, koji je bio dio kampanje o pro\u0161irenju EU i njene globalne misije \u0161irenja mira, pokazao se sav rasisti\u010dki, seksisti\u010dki i imperijalisti\u010dki samo-imid\u017e \u201dbijele i lijepe EU \u201c koja je mahom \u201dsredila\u201c agresivne i ru\u017ene mu\u0161kar\u010dine obu\u010dene tako da ne bude zabune kome pripadaju. Da bi sebe prikazala u lijepom svijetlu, EU je iskoristila i pokazala stereotipe koje njeguje prema ljudima drugih rasa i porijekla i prema kulturama sa drugih kontinenata.<\/p>\n<p>Najnoviji predlog nije u obliku javne kampanje, ve\u0107 vi\u0161e u pravcu zabrane i ka\u017enjavanja upotrebe svega onoga \u0161to \u0107e zakonodavac (u slu\u010daju Evropski parlament i Savjet) utvrditi kao zlo\u010dina\u010dki simbol ili simbol netolerancije (kao srp i \u010deki\u010d, na primjer). Grupa NVO aktivista je u tom smislu nedavno pripremila draft-dokumenta nazvan\u201dEvropski okvir za nacionalnu legislativu za promociju tolerancije\u201c. Ve\u0107ina smatra da se takav odnos prema simbolima \u201dkomunizma\u201c mo\u017ee opravdati zbog masovnih zlo\u010dina, po\u010dinjenih ne samo u vrijeme staljinizma, nego i u okviru mek\u0161ih oblika ovde ideologije (\u201ctitoizma\u201c?), \u0161to je posebno nagla\u0161eno zbog nasljedstva koje je jo\u0161 uvijek \u017eivo unutar najmla\u0111ih dr\u017eava-\u010dlanica EU. Ali ove inicijative daleko nadma\u0161uju u svojim ambicijama ono \u0161to bi se moglo nazvati suo\u010davanjem s kriminalnom pro\u0161lo\u0161\u0107u socijalisti\u010dkih re\u017eima, i \u0161to bi moralo biti dio doma\u0107eg zadatka samih dru\u0161tava, a ne ne\u0161to nametnuto od strane nadnacionalnih instanci, bilo da se radi o Savjetu Evrope ili EU. \u010citava stvar postaje jo\u0161 interesantnije ako se zna da se sa svojim zlo\u010dinima iz pro\u0161losti jo\u0161 nisu ni poku\u0161ale suo\u010diti neke stare demokratije (Belgija, recimo, kao sjedi\u0161te EU).<\/p>\n<p>Strah od revolucionarnih simbola poznatih iz borbe radni\u010dkog pokreta i njihovo sankcionisanje govori o ne\u010dem drugom. U uslovima duboke ekonomske, socijalne i moralne krize, kada sve ve\u0107i broj mladih i obrazovanih ljudi sve vi\u0161e tone u razo\u010darenje i okre\u0107e le\u0111a neoliberalnom sistemu i tra\u017ei odgovore na otvorene probleme, prirodno je da kod elita raste strah od promjena, pa i bunta. Prema jednoj analizi Die Welta, globalne elite strahuju zbog porasta socijalnih tenzija izazvanih od strane visoke strukturne nezaposlenosti, siroma\u0161tva i produbljene ekonomske nejednakosti. Prema rezultatima istra\u017eivanja, zabrinutost zbog socijalnih nemira je najve\u0107a u Evropi. Elite se i dalje dr\u017ee \u201dpolitike \u0161tednje\u201c i teret krize prebacuju na najslabije dru\u0161tvene slojeve, i najva\u017enije od svega &#8211; odbijaju i razgovor o alternativama. Debate uop\u0161te i nema, uklju\u010duju\u0107i tu i Evropski parlament, jer desne i lijeve politi\u010dke snage (ak\u043e me\u0111u njima uop\u0161te i postoji neka ideolo\u0161ka razlika) su slo\u017ene da\u201dalternativa postoje\u0107em poretku ne postoji\u201c. Kada je debata zaustavljena prije no \u0161to je zaista i po\u010dela, jedini prostor za traganje ostaje onaj na dnu dru\u0161tvene ljestvice, kod mladih, siroma\u0161nih i gnjevnih. Oni su, \u010dini se, podjednako otvoreni za radikalne solucije, bez obzira da li dolaze od krajnje desnice ili ljevice.<\/p>\n<p>Ako se na ovo nadove\u017eu i predlozi za zakonsko regulisanje i monitoriranje \u201dnetolerantnih gra\u0111ana\u201c, onda se name\u0107e pitanje &#8211; o kakvom se stilu discipliniranja ili o kakvom se in\u017einjeringu radi i za \u0161to se zapravo zala\u017eu branitelji liberalizma (politi\u010dke elite i od njih finansirane NVO)? Ako se u nekim drugim vremenima zaista nastojalo stvoriti \u201d\u010doveka novog tipa\u201c, da li ovo nije sli\u010dan poku\u0161aj kreiranja\u201devropskog \u010dovjeka\u201c odozgo, od onih koji bi da urede jedno \u201didealno dru\u0161tvo\u201c.<\/p>\n<p>Zabrana netolerancije ustvari nije ni\u0161ta novo, jer takve odredbe sadr\u017ee skoro svi moderni ustavi, ali ovaj novi predlog ma koliko naizgled bio potreban i dobar, nije ni\u0161ta drugo do o\u010dajni\u010dki poku\u0161aj da se nekako zalije\u010di kolosalni neuspjeh ovih dru\u0161tva, a koji izvire iz svih pora dru\u0161tva, uklju\u010duju\u0107i i obrazovanje, i poljuljanu vrijednosnu i moralnu vertikalu. Prije svega, naravno, radi se o neuspjehu u eliminiranju uzroka duboke ekonomsko-socijalne krize, koja se onda samo preslikava kao politi\u010dka i moralna kriza, a za koju se lijek tra\u017ei u intervenciji odozgo. Predlog novog okvirnog zakonodavstva sugerira razli\u010dite oblike borbe protiv netolerancije, eliminacije rasizma, etni\u010dke diskriminacije, vjerske netolerancije, totalitarnih ideologija, ksenofobije, antisemitizma, antifeminizma (sic!) i homofobije. Vlade bi trebale uvesti ne samo krivi\u010dne sankcije protiv onih koji izazivaju netrpeljivost i nasilje, nego i da formiraju nacionalne komisije za monitoring tolerancije u dru\u0161tvu.<\/p>\n<p>Podjednako, i kada se zabranjuju odre\u0111ene ideologije i kada se vr\u0161i ovakva promocija tolerancije kao neke ultimativne vrijednosti, \u010dovjek mora biti oprezan. U vrijeme novogovora, kada se ispred o\u010diju javnosti vr\u0161e najbrutalniji zlo\u010dini u ime liberalne demokratije, postaje jasno da se svaka vrijednost, svaka ideologija mo\u017ee zloupotrebiti radi legitimacije nasilja i nametanja volje sna\u017enijeg. U ime izvoza demokratije i neoliberalnog kapitalizma vr\u0161e se masovni zlo\u010dini, ponekad u somotskim rukavicama, nekada bez njih. Da li se onda ameri\u010dka ili britanska zastava ne mogu smatrati kontroverznim simbolima? Jasno je da se ni jedan zlo\u010din ne smije pravdati drugim, ali podjednako je licemjerno pravdati one u\u010dinjene u ime \u201ddemokratije\u201c.<\/p>\n<p>Tolerancija ne samo da ima sumnjivu vrijednost (jer proizilazi iz premise da postoji ne\u010dija zagarantovana nadre\u0111ena pozicija, pozicija sa koje neko (ili ne\u0161to) se tolerira tj. podnosi\/trpi, nego na um dolazi i teza o represivnoj toleranciji u kapitalizmu malo zaboravljenog Markuzea. Po njemu, zahtjevi o toleranciji su zahtjevi o o\u010duvanju dru\u0161tvenog status quo-a. Ide on i korak dalje kada ka\u017ee da ne smije biti tolerancije prema grupama koje promoviraju agresiju, naoru\u017eavanje, \u0161ovinizam, ili koje se protive \u0161irenju javnih slu\u017ebi, socijalne sigurnosti, zdravstvene za\u0161tite, itd. Eventualnim prihvatanjem predloga o evropskom zakonu protiv netolerancije, ustvari, oni koi odr\u017eavaju dru\u0161tvo koje ra\u0111a \u0161ovinizam, diskriminaciju (Roma, migranata, siroma\u0161nih), koje odr\u017eava vojnu industriju i koje se pla\u0161i \u201dsocijalisti\u010dkih mjera\u201c (kao besplatno zdravstvo i \u0161kolstvo), problem nalazi u pojedincima koje se trebaju nau\u010diti pameti kaznama, tako ignoriraju\u0107i \u010dinjenicu da netolerancija ima dublje korijene. Problemi se ne tra\u017ee u strukturnim elementima koji omogu\u0107avaju netrpeljivost i nasilje, nego u njihovnim pojavnim oblicima. Ne lije\u010di se bolest, nego simptomi bolesnog dru\u0161tva koje je u fazi odricanja.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.novamakedonija.com.mk\/\" target=\"_blank\">Nova Makedonija<\/a><\/p>\n<p>Prevod je autorkin<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Strah od revolucionarnih simbola poznatih iz borbe radni\u010dkog pokreta i njihovo sankcionisanje govori o ne\u010dem drugom. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-131078","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/131078","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=131078"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/131078\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=131078"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=131078"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=131078"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}