{"id":130752,"date":"2013-11-24T09:54:06","date_gmt":"2013-11-24T08:54:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=130752"},"modified":"2013-11-24T09:54:06","modified_gmt":"2013-11-24T08:54:06","slug":"oldos-haksli-prorok-naseg-vrlog-novog-digitalnog-ropstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/11\/24\/oldos-haksli-prorok-naseg-vrlog-novog-digitalnog-ropstva\/","title":{"rendered":"Oldos Haksli: Prorok na\u0161eg vrlog novog digitalnog ropstva"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/11\/Aldous-Huxley.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-130753\" title=\"Aldous-Huxley\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/11\/Aldous-Huxley-300x207.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"207\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/11\/Aldous-Huxley-300x207.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/11\/Aldous-Huxley-235x162.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/11\/Aldous-Huxley-75x51.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/11\/Aldous-Huxley-350x241.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/11\/Aldous-Huxley-220x151.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/11\/Aldous-Huxley.jpg 400w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>Pi\u0161e: John Pilger<\/strong><\/p>\n<p>Svet je bio isuvi\u0161e zabrinut zbog Kenedijevog ubistva 22. novembra da bi primetio odlazak dvojice pisaca sa druge strane Atlantika: K. S. Luisa i Oldosa Hakslija. Pedeset godina kasnije, Luisu se danas odaje po\u010dast otkrivanjem spomen plo\u010de u Pesni\u010dkon kutku Vestminsterske opatije. Fanfare za Hakslija su daleko ti\u0161e.<\/p>\n<p>Postoji nekoliko razloga za ovo: \u201eLetopisi Narnije\u201c su tog autora lansirali u Tolkinovu ligu; \u201eZemlja senki\u201c, biografski film u kome Luisa tuma\u010di Entoni Hopkins je zgrnuo milione; i njegovo pisanje o verskim temama koje ga je u\u010dinilo va\u017enom figurom u spiritualnim krugovima. Postoji i, na primer, K. S. Luis dru\u0161tvo u Kaliforniji, K. S. Luis pregled i istra\u017eiva\u010dki centar K. S. Luis &amp; Prijatelji na univerzitetu u Indijani.<\/p>\n<p>Oldus Haksli nije nikada privukao toliko pa\u017enje. Ipak, postoje dobri razlozi zbog kojih se on mo\u017ee smatrati ve\u0107im vizionarom od njih dvojice. Istorijska je ironija da se vizije na\u0161e umre\u017eene budu\u0107nosti mogu na\u0107i u ma\u0161tovitim ko\u0161marima Hakslija i njegovog kolege sa Itona, D\u017eord\u017ea Orvela. Orvel je strepeo da \u0107e nas uni\u0161titi ono \u010dega se pla\u0161imo \u2013 dr\u017eavni aparat nadzora koji je tako \u017eivo opisao u \u201e1984\u201c. Hakslijeva no\u0107na mora, prikazana u njegovom velikom distopijskom romanu \u201eVrli novi svet\u201c, je da \u0107e nam glave do\u0107i upravo ono \u010dime se odu\u0161evljavamo.<\/p>\n<p>Haksli je bio dete engleske intelektualne aristokratije. Njegov deda je bio Tomas Henri Haksli, biolog iz viktorijanskog doba, jedan od najefikasnijjih pobornika Darvinove teorije o evoluciji. (Zvali su ga \u201eDarvinov buldog\u201c.) Majka mu je bila ne\u0107aka Metjua Arnolda. Njegov brat D\u017eulijan i polubrat Arnold su tako\u0111e postali istaknuti biolozi. U takvim okolnostima, nije iznena\u0111uju\u0107e to \u0161to je Haksli izrastao u pisca \u010dije se interesovanje prote\u017ee daleko izvan uobi\u010dajenog interesovanja knji\u017eevnika, na istoriju, filozofiju, nauku, politiku, misticizam i istra\u017eivanja natprirodnog. Njegov biograf pi\u0161e : \u201eKao svoj li\u010dni moto uzeo je natpis koji je visi oko vrata stra\u0161ila od \u010doveka na jednoj od Gojinih slika: A\u00fan aprendo. Jo\u0161 uvek u\u010dim.\u201c U tom smislu je on bio moderni Volter.<\/p>\n<p>\u201eVrli novi svet\u201c je objavljen 1932. godine. Naslov je preuzet iz Mirandinog govora u \u0160ekspirovoj \u201eBuri\u201c: \u201eO \u010duda! Kol\u2019ko je mnogo krasnih bi\u0107a ovde! \/Kako je lep taj ljudski rod! O divni novi svete koji ima\u0161\/ Ba\u0161 kave ljude!\u201c (prevod \u017divojin Simi\u0107 i Sima Pandurovi\u0107 op.p.). Radnja je sme\u0161tena u London, u daleku budu\u0107nosti &#8211; 2540. godinu. Opisuje izmi\u0161ljeno dru\u0161tvo inspirisano Hakslijevim kreativnim istra\u017eivanjima nau\u010dnih i dru\u0161tvenih trendova i njegovom prvom posetom SAD, kada je bio zate\u010den \u010dinjenicom da je narod mogu\u0107e u\u010diniti pokornim uz upotrebu propagande i terapije kupovinom. Kao intelektualac koga je fascinirala nauka, pretpostavio je (i bio je u pravu, kako se pokazalo) da \u0107e napredak nauke na kraju dati ljudima mo\u0107i koje su do sada smatrane samo ekskluzivnim pravom bogova.<\/p>\n<p>Njegovi susreti sa industrijalcima kao \u0161to je to Alfred Mond, su ga naveli da misli da \u0107e se dru\u0161tvima na kraju upravljati na osnovu smernica inspirisanih menad\u017eerskim racionalizmom masovne proizvodnje (\u201efordizam\u201c), zbog \u010dega je i 2540. godina u knjizi 632. godina Fordove ere.<\/p>\n<p>U romanu, Haksli opisuje masovnu proizvodnju dece, koju danas zovemo in vitro oplodnja; me\u0161anje u njihov razvoj kako bi se stvorio odre\u0111en broj \u201ekasta\u201c sa pa\u017eljivo definisanim sposobnostima koje im dozvoljavaju da se bez pobuna uklope i obavljaju razli\u010dite dru\u0161tvene i industrijske uloge koje su im dodeljene; i Pavlovljevo uslovljavanje dece od ro\u0111enja.<\/p>\n<p>U ovakvom svetu se niko ne razboljeva, svako ima isti \u017eivotni vek, nema ratovanja, institucije braka i seksualne vernosti su prevazi\u0111ene. Hakslijeva distopija je totalitarno dru\u0161tvo kojim vlada navodno dobronamerni diktator \u010diji su podanici programirani putem uslovljavanja da u\u017eivaju u pot\u010dinjavanju i u kori\u0161\u0107enju droge \u2013 some, koja je manje opasna po zdravlje, a izaziva daleko ve\u0107e zadovoljstvo nego bilo koji narkotik koji danas poznajemo. Vladari Vrlog novog sveta su re\u0161ili problem kako da nateraju ljude da zavole svoje robovanje&#8230;<\/p>\n<p>\u0160to nas vra\u0107a do pomenutih krajnosti, vizija budu\u0107nosti dva pisca sa Itona koje bi se na polici na\u0161le na njenim razli\u010ditim krajevima. Na orvelovskom frontu nam ide dobro, kako su pokazala skora\u0161nja otkri\u0107a Edvarda Snoudena. Napravili smo konstrukciju dr\u017eavnog nadzora od koje bi se i Orvel zagrcnuo. Ve\u0107 veoma dugo, svima nama koje takve stvari zabrinjavaju, najvi\u0161e pa\u017enje je privla\u010dila upravo sposobnost interneta da omogu\u0107i tako obiman nadzor.<\/p>\n<p>U me\u0111uvremenu smo ipak zaboravili na Hakslijevu intuiciju. Nismo uspeli da primetimo da se na\u0161a prevelika slepa zaljubljenost u blje\u0161tave igra\u010dke, proizvodene od nekog poput Applea i Samsunga, podudara sa nezasitim apetitom za Facebookom, Googleom i drugim kompanijama koje nam nude \u201ebesplatne\u201c usluge u zamenu za intimne detalje iz na\u0161eg svakodnevnog \u017eivota, i da mo\u017ee na kraju da postane narkotik podjednako mo\u0107an kao i soma za stanovnike Vrlog novog sveta.<\/p>\n<p>Dok se tako se\u0107amo K. S. Luisa, pomislimo i na pisca koji je predvideo budu\u0107nost u kojoj \u0107emo zavoleti sopstveno digitalno ropstvo.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.kontrapress.com\/clanak.php?rub=ARTivizam&amp;url=Oldos-Haksli-Prorok-naseg-vrlog-novog-digitalnog-ropstva\" target=\"_blank\">Kontrapress<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>K. S. Luis dobija spomen plo\u010du, ali je Haksli predvidev\u0161i dru\u0161tvo koje voli ropstvo zapravo pravi vizionar<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":130753,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-130752","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/130752","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=130752"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/130752\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/130753"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=130752"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=130752"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=130752"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}