{"id":130686,"date":"2013-11-23T10:46:34","date_gmt":"2013-11-23T09:46:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=130686"},"modified":"2013-11-23T10:46:34","modified_gmt":"2013-11-23T09:46:34","slug":"celijakija-najcesce-neprepoznata-bolest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/11\/23\/celijakija-najcesce-neprepoznata-bolest\/","title":{"rendered":"Celijakija &#8211; naj\u010de\u0161\u0107e neprepoznata bolest"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/brasno.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-85087\" title=\"brasno\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/brasno-300x200.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"200\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/brasno-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/brasno-580x387.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/brasno-450x300.jpg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/brasno-480x320.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/brasno-235x156.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/brasno-75x50.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/brasno-350x233.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/brasno-220x146.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/brasno.jpg 645w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>Celijakija, koju karakteri\u0161e netolerancija organizma na gluten u p\u0161enici, je\u010dmu i ra\u017ei, spada u bolesti koje ostaju neprepoznate kod ve\u0107ine pacijenata, kod nas i u svijetu, uprkos dobrim mogu\u0107nostima dijagnostike.<\/p>\n<p>&#8220;Bitno obele\u017eje bolesti je njena podmuklost, te se u svega 10 do 15 odsto slu\u010dajeva ispoljava u punom klini\u010dkom obliku, dok kod ostalih proti\u010de bez jasnih simptoma&#8221;, izjavio je za Tanjug prof. dr Nedeljko Radlovi\u0107 sa Univerzitetske de\u010dje klinike u Tir\u0161ovoj.<\/p>\n<p>On je objasnio da je celija\u010dna bolest prisutna u cijelom svijetu, u svim populacionim grupacijama, ali prvenstveno kod bijele rase. Klini\u010dki prepoznatljiv oblik se naj\u010de\u0161\u0107e vi\u0111a kod djece, u uzrastu od prve do tre\u0107e godine.<\/p>\n<p>Svjetske epidemiolo\u0161ke studije su pokazale da na jednog oboljelog kod koga je konstatovana netoleracija na gluten dolazi najmanje sedam osoba kod kojih bolest nije prepoznata.<\/p>\n<p>Smatra se da je i op\u0161te znanje o celijakiji na vrlo niskom nivou. U na\u0161im medijima bolest je po\u010dela \u010desto da se pominje otkako je Novak \u0110okovi\u0107 otkrio da je njegova teniska karijera naglo krenula uzlaznom linijom kad je iz ishrane izbacio gluten.<\/p>\n<p>Celijakija, koja se defini\u0161e kao autoimuno oboljenje, zapravo spada u nasledne poreme\u0107aje. Osobe koje ne podnose gluten potpuno su zdrave ako iz ishrane isklju\u010de ovaj protein, rekao je dr Radlovi\u0107, koji je i predsjednik stru\u010dnog savjeta Udru\u017eenja roditelja \u010dija djeca imaju celija\u010dnu bolest.<\/p>\n<p>Prema podacima Republi\u010dkog fonda za zdravstveno osiguranje, bezglutensko bra\u0161no se trenutno u Srbiji obezbe\u0111uje za oko 1.300 osiguranika, od kojih su gotovo 80 odsto djeca.<\/p>\n<p>Obolelima od celijakije je, na inicijativu udru\u017eenja roditelja, od 2008. omogu\u0107eno da mjese\u010dno dobiju po pet kilograma bra\u0161na na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. U maloprodaji, cijena po kilogramu iznosi 707,60 dinara, od \u010dega Fond pla\u0107a 90 odsto, a osiguranik 10 odsto.<\/p>\n<p>Govore\u0107i o mogu\u0107nostima da se celijakija otkrije na vrijeme, dr Radlovi\u0107 je istakao da dijagnostika u na\u0161im pedijatrijskim ustanovama nimalo ne zaostaje u odnosu na najrazvijenije zemlje svijeta.<\/p>\n<p>Kod djece i odraslih koji se jave ljekaru sa klini\u010dki prepoznatljivim simptomima bolesti, me\u0111u kojima su tipi\u010dni dugotrajni proliv, anemija, gubitak apetita i tjelesne te\u017eine, osnovu dijagnostike \u010dini patohistolo\u0161ki pregled sluzoko\u017ee tankog crijeva, da bi se otkrile karakteristi\u010dne promjene.<\/p>\n<p>&#8220;Od dijagnosti\u010dke pomo\u0107i su i odre\u0111eni serolo\u0161ki i genetski testovi. Oni se preporu\u010duju i osobama koje su u prvom redu srodstva sa pacijentima kod kojih je utvr\u0111ena celijakija, ali i onima koji pate od autoimunih i pojedinih hromozomskih bolesti ili imaju nedostatak imunoglobulina A&#8221;, objasnio je dr Radlovi\u0107 i podsjetio na stav relevantnih me\u0111unarodnih asocijacija da je skrining testiranje potrebno samo za rizi\u010dne grupe.<\/p>\n<p>Dr Radlovi\u0107 je istakao da, &#8220;na rang listi sastojaka hrane koji izazivaju nepodno\u0161enje, prvo mjesto ne zauzima gluten iz \u017eitarica nego mlije\u010dni \u0161e\u0107er &#8211; klju\u010dni ugljeni hidrat koji je prisutan u mlijeku. Funkcija enzima koji ga vari prirodno se gubi poslije navr\u0161ene prve godine \u017eivota, a naj\u010de\u0161\u0107e u uzrastu od tre\u0107e do pete godine&#8221;.<\/p>\n<p>Procjena je da izme\u0111u \u010detvrtine i petine na\u0161e populacije ne podnosi mlije\u010dni \u0161e\u0107er. To ne zna\u010di da treba da se potpuno li\u0161e mlijeka i mlje\u010dnih proizvoda, jer ih njihovi organi za varenje toleri\u0161u u fermentisanom obliku, prije svega kao kiselo mlje\u010dne napitke.<\/p>\n<p>&#8220;Alergiju na sastojke kravljeg mleka u Srbiji ima dva do tri odsto dece do tri godine, dok celija\u010dnu bolest, koja je jedan od tri oblika nepodno\u0161enja p\u0161eni\u010dnog bra\u0161na, u punom klini\u010dkom obliku ima oko jedan odsto dece&#8221;, izjavio je dr Radlovi\u0107 za Tanjug.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Celijakija, koju karakteri\u0161e netolerancija organizma na gluten u p\u0161enici, je\u010dmu i ra\u017ei, spada u bolesti koje ostaju neprepoznate kod ve\u0107ine pacijenata, kod nas i u svijetu, uprkos dobrim mogu\u0107nostima dijagnostike.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":85087,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-130686","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/130686","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=130686"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/130686\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/85087"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=130686"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=130686"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=130686"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}