{"id":130674,"date":"2013-11-23T10:02:29","date_gmt":"2013-11-23T09:02:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=130674"},"modified":"2013-11-23T10:08:33","modified_gmt":"2013-11-23T09:08:33","slug":"otvoreni-mediji-otvorena-politika-dvosmerna-ulica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/11\/23\/otvoreni-mediji-otvorena-politika-dvosmerna-ulica\/","title":{"rendered":"Otvoreni mediji, otvorena politika. Dvosmerna ulica"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autor: James Hamilton<\/strong><\/p>\n

Politika transparentnosti u Sjedinjenim Dr\u017eavama i Ujedinjenom Kraljevstvu takva je da ne daje dovoljno mogu\u0107nosti novinarima da dobiju informacije, a tako ni glasa\u010dima da pozovu vladu na odgovornost. Informacije koje se dobijaju od vlade \u010de\u0161\u0107e slu\u017ee firmama da razvijaju biznis ili potro\u0161a\u010dima da naprave bolji izbor.<\/p>\n

O ulozi novinara u otvorenijoj vladinoj politici, \u010desto se ne raspravlja, me\u0111utim dva skora\u0161nja doga\u0111aja stavila su u fokus pa\u017enje ova pitanja. Na Samitu otvorenog partnerstva sa vladom (Open Government Partnership summit) u Londonu 31.oktobra, Ri\u010dard Sambruk sa Univerziteta Kardif moderirao je panel diskusijom: \u201cVlada i mediji: prijatelji ili protivnici?\u201d. U\u010desnici panela bili su i D\u017eon Lojd (Fajnen\u0161l tajms i Rojtersov institute za studije novinarstva), profesor D\u017eejms Hamilton (Stanford Univerzitet), D\u017eastin Arenstin (Afri\u010dka medijska inicijativa i D\u017euli Ismartono (Tempo magazin, Indinezija).<\/p>\n

Istog dana, izve\u0161taji sa konferencije koje je sa\u010dinio Rojtersov institut publikovani su pod naslovom \u2013 \u201eTransparentnost u politici i mediji: odogovornost i otvorena vlada\u201c (Transparency in Politics and the Media: Accountability and Open Government).<\/p>\n

U panel diskusiji , i novinari i akademski radnici zaklju\u010dili su da politika u SAD i Velikoj Britaniji nije dovoljno transparentna i da ne daje dovoljno mogu\u0107nosti reporterima da dobiju informacije koje bi pomogle glasa\u010dima da \u201cdr\u017ee vladu na oku\u201d. Time informacije koje su dostupne novinarima \u010de\u0161\u0107e slu\u017ee firmama i potro\u0161a\u010dima kako bi napravili bolji izbor.<\/p>\n

Oni predla\u017eu \u010detiti na\u010dina na koji mediji mogu da odgovore na ovaj manjak upotrebljivih informacija.<\/p>\n

1. Ista\u0107i najbolji na\u010din na koji vlada mo\u017ee da da podatke reporterima. Reporteri istra\u017eiva\u010di poput Sare Koen i D\u017eenifer Lafler isti\u010du u \u201cSnazi transparentnosti\u201d da podaci koje daje vlada moraju biti u standardizovanim, tehni\u010dki \u010ditljivim formama. Stvarni artefakti, kao \u0161to su kalendari, zapo\u0161ljavanje i ugovori treba da budu dostupni, pre nego drugi podaci koji su kreirani za javnu upotrebu.<\/p>\n

2. Raditi pri\u010de koje isti\u010du uspeh ili neuspeh vladinih zakona. U ameri\u010dkoj \u0161tampi to je izve\u0161tavanje tokom Sun\u010dane nedelje o pri\u010dama koje su postale mogu\u0107e zahvaljuju\u0107i podacima FOIA (Freedom of Information Act) i onima koje su blokirane zato \u0161to vlada nije obezbedila dovoljnu koli\u010dinu informacija.<\/p>\n

3. Razvijte novinarske ve\u0161tine \u010ditanja i prikupljanja podataka. Jednom kada su oni plasirani, novinskim ku\u0107ama potreban je ve\u0107i broj novinara koji sa lako\u0107om otkrivaju pri\u010de pomo\u0107u podatke. Kori\u0161\u0107enje podataka i algoritama vladinih aktivnosti deo su rastu\u0107eg polja ra\u010dunarskog novinarstva (computational journalism).<\/p>\n

4. Budite transparentni u sopstvenoj produkciji. Ako novinari pozivaju vladu da bude transparentna i da po\u0161tuje zakone o transpraentnosti, novinari bi trebalo da u\u010dine isto. Na\u010dini na koje se to mo\u017ee \u010diniti je da podvuku dokumenta u okviru pri\u010de (lak\u0161e je sa DocumentCloud). Elektronski mediji tako\u0111e mogu da podupru svoj kredibilitet tako \u0161to \u0107e raditi vi\u0161e intervjua, kao \u0161to je Frontlajn ( Frontline) nedavno objavio u seriji Novac, mo\u0107 i Volstrit.<\/p>\n

\u00a0EJO<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kori\u0161\u0107enje podataka i algoritama vladinih aktivnosti deo su rastu\u0107eg polja ra\u010dunarskog novinarstva <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-130674","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/130674","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=130674"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/130674\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=130674"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=130674"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=130674"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}