{"id":130463,"date":"2013-11-21T08:00:49","date_gmt":"2013-11-21T07:00:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=130463"},"modified":"2013-11-20T21:04:05","modified_gmt":"2013-11-20T20:04:05","slug":"u-bih-nije-rijeseno-nijedno-nacionalno-pitanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/11\/21\/u-bih-nije-rijeseno-nijedno-nacionalno-pitanje\/","title":{"rendered":"U BiH nije rije\u0161eno nijedno nacionalno pitanje"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Razgovarao: Fahrudin Smailovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Fra Drago Boji\u0107 smijenjen je krajem maja s mjesta glavnog urednika Svjetla rije\u010di, mjese\u010dnika Franjeva\u010dke provincije Bosne Srebrene. Taj doga\u0111aj izazvao je \u017eestoke reakcije ne samo franjevaca, ve\u0107 i brojnih intelektualaca koji godinama sara\u0111uju s ovim listom.<\/p>\n

Nakon \u0161to je odbio oti\u0107i u Busova\u010du za kapelana, Boji\u0107u je koncem augusta zabranjeno predavati na Franjeva\u010dkoj teologiji u Sarajevu.<\/p>\n

Na\u0161 sagovornik ka\u017ee da je, naravno, i dalje ostao franjevac i sve\u0107enik, ali bez ijedne slu\u017ebe. Obna\u0161a slu\u017ebu direktora Internacionalnog multireligijskog i interkulturalnog centra “Zajedno” (IMIC), ali ne u ime provincije, nego kao gra\u0111anin.<\/p>\n

Sa fra Dragom Boji\u0107em razgovarali smo o bosanskohercegova\u010dkim franjevcima, zloupotrebi religije u politi\u010dke svrhe, sveti\u0161tu u Me\u0111ugorju i drugim temama.<\/p>\n

Pri\u010da o “hercegova\u010dkom sindromu” koju ste spomenuli u jednom intervjuu bila je razlog Va\u0161e smjene s mjesta glavnog urednika lista Svjetlo rije\u010di. Da li taj doga\u0111aj, koji je jako odjeknuo u javnosti, zna\u010di da je “hercegova\u010dki sindrom” postao dominantan ne samo me\u0111u bh. Hrvatima, ve\u0107 i franjevcima?<\/em><\/p>\n

“Sintagmu \u2018hercegova\u010dki sindrom\u2019 upotrijebio sam kao metaforu odnosa hrvatske politike u Bosni i Hercegovini prema vlastitoj zemlji. To da se taj sindrom zove “hercegova\u010dki” ne govori o toj regiji niti o njezinim ljudima, kako se nekad zlonamjerno pogre\u0161no interpretira, nego o tome da su gotovo svi politi\u010dari koji su vodili ili vode bosanskohercegova\u010dke Hrvate podrijetlom iz Hercegovine i da se najve\u0107i dio njih zalagao i zala\u017ee za hercegbosansku politiku. Pritom sam ponajprije mislio na posljedice te politike koja je, u suradnji s velikosrpskom, bosanskohercegova\u010dke Hrvate odvojila od vlastite domovine, obmanjuju\u0107i ih kako je njihova mati\u010dna zemlja Republika Hrvatska.”<\/p>\n

Dominantna politika<\/strong><\/p>\n

“Ta politika je i danas dominantna, pa mnogi Hrvati u BiH svoje ostajanje u ovoj zemlji do\u017eivljavaju kao osobnu i kolektivnu nesre\u0107u. Volio bih da se varam, al mislim da je taj sindrom zavladao me\u0111u bosanskohercegova\u010dkim Hrvatima, uklju\u010duju\u0107i i franjevce i sve\u0107enike. Bosanskohercegova\u010dki Hrvati \u0107e i dalje \u017eivjeti u “paralelnim svjetovima”, ako Bosnu i Hercegovinu ne prihvate kao svoju domovinu, neovisno o tome gdje u njoj ili izvan nje \u017eivjeli.”<\/p>\n

Zamjerili su Vam i \u0161to ste govorili o zloupotrebi sveti\u0161ta u Me\u0111ugorju?<\/em><\/p>\n

“Govorio sam o \u2018me\u0111ugorskoj teologiji\u2019 koja je dijelom nebiblijska, nekr\u0161\u0107anska i nekatoli\u010dka. Uostalom, i sve dosada\u0161nje crkvene komisije dale su negativno mi\u0161ljenje o “ukazanjima” u Me\u0111ugorju. Imaju\u0107i upravo u vidu te zloupotrebe, prije nekoliko dana je slu\u017ebeni Vatikan zabranio u svim ameri\u010dkim biskupijama i \u017eupama skupljanja na “vi\u0111enjima” jednog me\u0111ugorskog “vidioca”. Najve\u0107u \u0161tetu sveti\u0161tu u Me\u0111ugorju, ako ga promatramo s onu stranu navodnih vi\u0111enja i manipulacija s Bla\u017eenom Djevicom Marijom, dakle, ako ga promatramo kao mjesto molitve i utjehe, \u010dine upravo me\u0111ugorski “vidioci”, vjernici, franjevci i sve\u0107enici koji podr\u017eavaju i \u0161ire me\u0111ugorsko “duhovnja\u0161tvo”.<\/p>\n

Bh. javnost razlikuje hercegova\u010dke franjevce od bosanskih po davanju podr\u0161ke hercegbosanskoj politici, odnosno zalaganju za kontinuitet jedinstvene, multikonfesionalne BiH. Koliko je ta percepcija ta\u010dna i da li je slika tako crno-bijela?<\/em><\/p>\n

“Generalno uzeto i pod pretpostavkom da govorimo o dominantnim tendencijama me\u0111u bosanskim i hercegova\u010dkim franjevcima, ta percepcija je to\u010dna. No, treba kazati da nisu svi hercegova\u010dki franjevci podr\u017eavali tu politiku, kako god su oni u doslovnom smislu iznimke, a i me\u0111u bosanskim je bilo i ima ih i danas koji je podr\u017eavaju. Ono \u0161to u kontekstu Va\u0161eg pitanja razlikuje bosanske od hercegova\u010dkih franjevaca jest \u010dinjenica da me\u0111u bosanskim franjevcima kroz cijelo ovo vrijeme od samostalnosti Bosne i Hercegovine postoje dru\u0161tveno anga\u017eirani intelektualci koji se otvoreno i kriti\u010dki suprotstavljaju takvoj politici. To istodobno nije slu\u010daj i me\u0111u hercegova\u010dkim franjevcima, iako, kako rekoh, i me\u0111u njima ima onih koji smatraju da je takva politika lo\u0161a i za Hrvate i za cijelu BiH, ali oni o tome javno ne govore, povla\u010de se u \u0161utnju.<\/p>\n

Posljednjih godina, u kontekstu sve kompleksnije bosanskohercegova\u010dke politi\u010dke scene, sve je rje\u0111i i ti\u0161i glas onih koji o hercegbosanskoj politici govore kriti\u010dki i ona u svojim razli\u010ditim varijacijama, postaje sve prihvatljivija. To je dijelom posljedica unutarnjih (crkvenih) u\u0161utkavanja kriti\u010dkih glasova, vanjskih (politi\u010dkih) pritisaka na pojedince, politi\u010dkog i medijskog in\u017eenjeringa, zao\u0161travanja bo\u0161nja\u010dko-hrvatskih odnosa u Federaciji BiH, ali i \u010dinjenice da su mnogi rezignacijski digli ruke od svega, smatraju\u0107i da se ni\u0161ta ne mo\u017ee promijeniti, da smo svi tek promatra\u010di bosanskohercegova\u010dkog teatra apsurda.”<\/p>\n

Kao SFRJ u malom, BiH nije ni muslimanska, ni pravoslavna ni katoli\u010dka, ve\u0107 pripada svima, ve\u0107inskim ili manjinskim zajednicama. Koliko su franjevci u BiH svjesni svoje uloge u historiji ove zemlje?<\/em><\/p>\n

“Uloga franjevaca, prije svega bosanskih, u historiji ove zemlje koja je puno starija od SFRJ i \u010dija se slo\u017eenost prote\u017ee stolje\u0107ima, svakako je va\u017ena. Uz njihovo pastoralno djelovanje me\u0111u katolicima, neizmjerno su va\u017eni njihovi doprinosi na podru\u010dju kulture. Ono \u0161to se iz njihove povijesti zasigurno mo\u017ee i\u0161\u010ditati, i u pisanim dokumentima ali i u usmenoj predaji, jest njihova fundamentalna opcija \u2013 privr\u017eenost ovoj zemlji, odgovornost za konkretne ljude, ali i svijest i odlu\u010dnost da se \u017eivi me\u0111u druga\u010dijima i razli\u010ditima, \u0161to im se vra\u0107alo i danas vra\u0107a kao po\u0161tovanje i od vlastitih vjernika (katolika) i od pripadnika drugih etnija i konfesija. U toj dugoj povijesti bilo je dakako i nesnala\u017eenja pa i lutanja, ali temeljne opcije franjeva\u010dke karizme koje proizlaze iz \u017eivota Franje Asi\u0161kog \u2013 dijalog i su\u017eivot s drugima nisu dovo\u0111ene u pitanje.”<\/p>\n

Tragom Va\u0161ih tvrdnji u intervjuu, da li se mo\u017ee govoriti o planiranoj strategiji “udomljavanja” prognanih bosanskih katolika u Hercegovini? Koliko su crkveni, a i politi\u010dki (hrvatski) vjerodostojnici u\u010dinili na povratku i ostvarivanju prava Hrvata na mjesta sa kojih su prognani?<\/em><\/p>\n

“Danas, dvadeset godina poslije rata, postoji mno\u0161tvo dokaza koji potkrepljuju tu tvrdnju. No, nju najbolje potvr\u0111uje \u010dinjenica da u nekim dijelovima ove zemlje uop\u0107e nema bosanskih katolika. Na podru\u010dju Federacije povratak prognanih se dijelom i dogodio, dok se na podru\u010dju Republike Srpske, u Bosansku Posavinu i zapadnu Bosnu, vratilo vrlo malo ljudi. Bosanski franjevci i uop\u0107e katoli\u010dki sve\u0107enici u Bosni su bili jako anga\u017eirani oko povratka, ali njihov anga\u017eman nije pratila politi\u010dka volja, a u nekim slu\u010dajevima ona je bila i najve\u0107a prepreka povratku.”<\/p>\n

Da li takva politika ide naruku “sukobu civilizacija”? Kakve posljedice bi ona mogla imati po Bosnu i Hercegovinu?<\/em><\/p>\n

“Teza o \u2018sukobu civilizacija\u2019 je kompleksna i zahtijevala bi du\u017ei elaborat. Ona je vrlo opasna, jer je stalno prisutna i na politi\u010dkoj razini, ali i u svakodnevnom \u017eivotu ljudi. Tom tezom se naknadno poku\u0161avaju legitimirati konflikti i stvoriti psihoza nepovjerenja me\u0111u ljudima razli\u010ditog kulturolo\u0161kog i religijskog backgrounda. Ona ide u prilog nacionalisti\u010dkim i fundamentalisti\u010dkim ideologijama koje profitiraju od nje i ona najvi\u0161e slu\u017ei politikama koje igraju na kartu konflikta koji uvijek uzrokuje ljudska stradanja. U Bosni i Hercegovini nije bilo niti ima ikakvog \u2018sukoba civilizacija\u2019, ovdje su na sceni nacionalisti\u010dke ideologije koje se, izme\u0111u ostalog, pozivaju i na tu tezu, da bi lak\u0161e eksploatirale religijske i kulturne simbole s pogubnim posljedicama i za “svoje” i za “druge”.<\/p>\n

Koliko je Svjetlo rije\u010di nakon Va\u0161eg odlaska odstupilo od svog originalnog diskursa \u2013 otvorenosti prema svima \u2013 i katolicima, muslimanima, i pravoslavcima, ali i ateistima i agnosticima?<\/em><\/p>\n

“\u0160to se ti\u010de otvorenosti prema drugima, to nije ni bio glavni razlog smjene urednika pri \u010demu se odstupilo i od franjeva\u010dkog na\u010dina postavljanja na slu\u017ebe koji se odvija na redovitim kapitularnim kongresima svake tri godine. Odstupilo se i od va\u017enog na\u010dela supsidijarnosti, dokinuta je autonomija ovoga medija, a Uprava provincije je preuzela ure\u0111iva\u010dku politiku. Iako je provincija Bosna Srebrena vlasnik Svjetla rije\u010di, ono nije njezin slu\u017ebeni organ, niti je pravo vlasnika u franjeva\u010dkom slu\u010daju jednako pravu u “svjetovnim” institucijama. Osnovni prigovor Svjetlu rije\u010di od po\u010detka (od 1983. godine) bio je da nije dovoljno “hrvatsko” i “katoli\u010dko”, zato \u0161to je donosilo kriti\u010dke tekstove o politi\u010dkim (hrvatskim) i crkvenim fenomenima. No, bez (samo)kriti\u010dnosti postoji opasnost da se uplovi u ure\u0111iva\u010dku, autorsku i sadr\u017eajnu osrednjost.”<\/p>\n

Devalvacija kompetencija<\/strong><\/p>\n

“Danas je na sceni posvema\u0161nja devalvacija svega, pa osrednjost i nekompetencija postaju kriteriji na\u0161ih odnosa, ali i raspodjele posla. Tako, u ovom na\u0161em katoli\u010dkom medijskom kontekstu, svatko misli da mo\u017ee biti urednik, da zna pisati, da je kompetentan za sve. Mislim da se to sad doga\u0111a i Svjetlu rije\u010di. Taj medij je u pro\u0161losti imao vi\u0161e standarde, inzistirao na kvaliteti tekstova, bavio se ozbiljnim temama kojima se drugi rijetko bave i koje drugi mediji \u010desto povr\u0161no, selektivno, nekriti\u010dki ili falsifikatorski tematiziraju. Posebno se inzistiralo na samokriti\u010dnosti koja se temelji na \u010dovjekovoj moralnosti i vjeri, ali i teolo\u0161koj i svakoj drugoj kompetenciji. Danas mnogi mediji kontroliraju ili dokidaju kriti\u010dnost i pod “krinkom beskonfliktnosti”, u katoli\u010dkom slu\u010daju pod krinkom “hrvatstva i crkvenosti”, sve poravnavaju, iz ideolo\u0161kih ili ekonomskih razloga.<\/p>\n

Svjetlo rije\u010di je posjedovalo dijalo\u0161ku otvorenost, povijesnu svijest, kriti\u010dku budnost, tematsku (\u017eivotnu) \u0161irinu i vrijednosnu perspektivu. Nisam siguran da \u0107e to i ubudu\u0107e biti slu\u010daj, kako zbog promjene ure\u0111iva\u010dke politike tako i zbog izbora novih suradnika od kojih ve\u0107ina, uz sav respekt prema tim ljudima, nije na razini kvalitete starih, dosada\u0161njih suradnika. Mislim da je nerealno o\u010dekivati da to bude isto Svjetlo rije\u010di. Uostalom da se htjelo ono “staro” Svjetlo rije\u010di, danas ne bismo o ovoj temi ni razgovarali.”<\/p>\n

Jedan od Va\u0161ih saradnika u Svjetlu rije\u010di, fra Mile Babi\u0107, nije otkazao saradnju listu iako se protivio na\u010dinu smjene urednika. Poznata je njegova teza da treba ostati u instituciji i iznutra se boriti za “pro\u010di\u0161\u0107avanje” i povoljne promjene unutar Crkve. Koliko je ta teza bila primjenljiva u Va\u0161oj situaciji?<\/em><\/p>\n

“To je osobna odluka koju ja po\u0161tujem, ali ona je u logi\u010dkoj i eti\u010dkoj kontradikciji s argumentacijom i tezom kojom se ona opravdava. Tim poznatim na\u010delom o ostajanju i djelovanju unutar zajednice (institucije) vodili su se i vode najpoznatiji i najkriti\u010dniji teolozi u Katoli\u010dkoj crkvi (Rahner, K\u00fcng, Metz, Schillebeeckx, Zulehner, Boff, Sobrino\u2026), a i osobno je zastupam. Neka pitanja u vezi s nastavkom suradnje fra Mile i nekih franjevaca su neizbje\u017ena. Ako je smjena glavnog urednika posljedica nepravedne i autoritarne odluke vlasti i udar na slobodu mi\u0161ljenja i govora pojedinca, odnosno kako je to fra Mile dobro primijetio \u2013 ako je u ovom slu\u010daju upotrijebljena \u2018snaga vlasti, a ne snaga argumenata\u2019, zar se mo\u017ee nastaviti suradnja kao da se ni\u0161ta nije dogodilo? Ako je smjena zna\u010dila i zna\u010di promjenu koncepta, onda je njegova odluka u sebi kontradiktorna, jer je nemogu\u0107e istodobno podr\u017eavati dva razli\u010dita koncepta. Ako je sve to \u0161to se doga\u0111alo sa Svjetlom rije\u010di \u010disto i korektno, ostaje nejasno za\u0161to je toliki broj suradnika (gotovo svi!) otkazao suradnju?<\/p>\n

Sla\u017eem se da se unutar institucije treba boriti za promjene, ali ta parola ne vrijedi u ovom slu\u010daju. Upravo suprotno, Svjetlo rije\u010di se u moje vrijeme i u vrijeme glavnih urednik\u0101 i ravnatelj\u0101 prije mene unutar institucije borilo za promjene. Borba za promjene unutar institucije ne bi trebala biti fraza kojom bi se prekrivao oportunizam koji bi nas deobligirao od odgovornosti i koji bi suspendirao vrijednosti i ideale za koje se i fra Mile, na\u010delno i deklarativno u javnim istupima, zala\u017ee \u2013 ideale slobode govora i mi\u0161ljenja i istine. Osim toga, a fra Mile o tom od svojih studentskih dana naj\u010de\u0161\u0107e govori i pi\u0161e, nijedna institucija ne smije stajati iznad op\u0107eg dobra i dobra pojedinca.”<\/p>\n

Svjedoci smo instrumentalizacije religije u postupcima politi\u010dara u BiH. Koja strana (vjerska ili politi\u010dka) snosi ve\u0107u odgovornost u toj zloupotrebi?<\/em><\/p>\n

“To je stari problem otkad je ljudi i religije. Odgovornost je obostrana, ali je svakako ve\u0107a odgovornost vjerskih slu\u017ebenika jer bez njihovog pristanka ta instrumentalizacija ne bi bila mogu\u0107a, bar ne u ovoj mjeri i s ovim posljedicama. Sprega politike i religije je jedan od najve\u0107ih problema ove zemlje i cijele regije, jer se za razliku od nekih drugih demokratskih dru\u0161tava kod nas nisu dogodili procesi prosvjetiteljstva, sekularizacije i moderne. Oni se na na\u0161im prostorima te\u0161ko probijaju i sve se \u010dini da ih se onemogu\u0107i.<\/p>\n

Gledano iz vjerni\u010dke perspektive, takvim postupcima se kompromitira sve ono dobro i pozitivno u religiji, vjerni\u010dkim jezikom kazano \u2013 ono najsvetije.”<\/p>\n

Za\u0161titi religiju od politike<\/strong><\/p>\n

Kakav stav vjerski velikodostojnici trebaju zauzeti da bi se ta instrumentalizacija iskorijenila? Da li primje\u0107ujete pozitivne pomake u tom pravcu?<\/em><\/p>\n

“Evo nekoliko prijedloga koji izgledaju jednostavno, ali ih je te\u0161ko sprovesti: Ostati na kriti\u010dkoj distanci prema svakoj politici i svakoj stranci. Zauzeti stav opozicije prema vladaju\u0107im politi\u010dkim elitama. Za\u0161tititi religijske simbole od politi\u010dke zloupotrebe i vjersku pripadnost odvajati od etni\u010dke. Dobrovoljno odustati od svakog religijskog monopola u dru\u0161tvu koji bi bio na \u0161tetu drugih, posebno onih koji ne pripadaju nijednoj religijskoj zajednici. Zauzimati se za odvojenost dr\u017eave i Crkve i religijskih institucija. Zapo\u010deti proces unutarnje katarze koji pretpostavlja suo\u010davanje s vlastitim zlom i razumijevanje za \u017ertve drugih. Samoinicijativno ukloniti religijske objekte koji su gra\u0111eni da bi se obilje\u017eio vlastiti teritorij, da bi se prkosilo drugima. Odustati od konfesionalnog vjeronauka u \u0161kolama i zalagati se obrazovni model koji ne bi nikoga diskriminirao, a koji bi pru\u017eao kvalitetno religijsko obrazovanje u kojem bi se ponajprije u\u010dilo po\u0161tivati druge. Odvojiti religijska obilje\u017eavanja obljetnica stradanja od politi\u010dkih manifestacija, drugim rije\u010dima i u pozitivnom smislu, sekularizirati dru\u0161tvo u kojem \u017eivimo i u potpunosti depolitizirati religiju.”<\/p>\n

Na kraju, kako gledate na najnovija de\u0161avanja oko implementacije odluke Suda u Strazburu o slu\u010daju Sejdi\u0107-Finci? Dervo Sejdi\u0107 ka\u017ee da se politi\u010dki lideri FBiH u pregovorima ne bave presudom, ve\u0107 Hrvatima? Kako je mogu\u0107e prevazi\u0107i politiku uvjetovanja i blokiranja u BiH?<\/em><\/p>\n

“Taj \u2018problem\u2019 \u0107e se te\u0161ko rije\u0161iti bez reforme kompletnog Ustava, koji i nudi mogu\u0107nost uvjetovanja i blokiranja koju spominjete, a koliko su za reformu spremni bosanskohercegova\u010dki politi\u010dari pokazuje upravo odga\u0111anje implementacije te presude. U ovoj zemlji nisu rije\u0161ena nacionalna pitanja, ne samo hrvatsko, nije rije\u0161eno ni bo\u0161nja\u010dko, pa ni srpsko, koje je rije\u0161eno samo u etni\u010dki o\u010di\u0161\u0107enoj Republici Srpskoj.<\/p>\n

Ova presuda je mogla i mo\u017ee jo\u0161 uvijek biti po\u010detak rje\u0161avanja nacionalnih pitanja u BiH, s posebnom osjetljivo\u0161\u0107u za manjine \u2013 manjine koje se ve\u017eu uz ovu presudu, al i bo\u0161nja\u010dke, hrvatske i srpske manjine u mjestima u kojima su oni \u2018statisti\u010dka pogre\u0161ka\u2019 ili \u2018multietni\u010dki ukras\u2019.<\/p>\n

Problem hrvatskog pitanja u BiH postoji, ali ne postoji volja da se problem rije\u0161i. To je posljedica i politi\u010dkog mentaliteta na ovim prostorima koji \u017eeli uvijek dominaciju nad drugima. Na\u010din na koji hrvatsko pitanje \u017eele rije\u0161iti hrvatski politi\u010dari je pogre\u0161an, budu\u0107i da to pitanje svode isklju\u010divo na podru\u010dje Federacije BiH, \u0161to ide u prilog Republici Srpskoj i zao\u0161trava ionako te\u0161ke odnose s Bo\u0161njacima i dodatno ote\u017eava rje\u0161avanje i svih drugih pitanja. U BiH su politika i politi\u010dari strukturalno destruktivni i neodgovorni, pa sve i da se dogodi promjena sada\u0161njih politi\u010dkih vo\u0111a, te\u0161ko je o\u010dekivati zna\u010dajnije politi\u010dke promjene. I ako otpo\u010dne, proces promjena \u0107e dugo trajati.”<\/p>\n

Balkans.aljazeera.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sa fra Dragom Boji\u0107em razgovarali smo o bosanskohercegova\u010dkim franjevcima, zloupotrebi religije u politi\u010dke svrhe, sveti\u0161tu u Me\u0111ugorju i drugim temama.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-130463","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/130463","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=130463"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/130463\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=130463"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=130463"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=130463"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}