{"id":129956,"date":"2013-11-15T09:30:39","date_gmt":"2013-11-15T08:30:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=129956"},"modified":"2013-11-15T09:30:39","modified_gmt":"2013-11-15T08:30:39","slug":"trujemo-li-se-odjecom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/11\/15\/trujemo-li-se-odjecom\/","title":{"rendered":"Trujemo li se odje\u0107om?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Jeste li ikad posjetili kineski du\u0107an s odje\u0107om?<\/p>\n

Sigurno ste osjetili neobi\u010dan umjetni miris.<\/p>\n

On dolazi od brojnih kemikalija koje su u EU i SAD zabranjene, ali su dopu\u0161tene u Kini i drugim azijskim dr\u017eavama, isti\u010de Natural News.<\/p>\n

A tamo se nalazi velik dio zapadnja\u010dke proizvodnje.<\/p>\n

Potro\u0161a\u010di u zabludi misle li da su sintetska vlakna i boje u odje\u0107i medicinski sigurna.<\/p>\n

Na\u017ealost, to nije tako.<\/p>\n

Ve\u0107 preko pola stolje\u0107a ljudi trpe smetnje zbog doticaja \u0161tetnih kemikalija s ko\u017eom.<\/p>\n

\u0160to vi\u0161e sintetske odje\u0107e nosite, to je ve\u0107i rizik od otrovnih kemikalija i s njima povezanih bolesti.<\/p>\n

Me\u0111u njima su kontaktni dermatitis, bolesti di\u0161nih putova, neplodnost pa \u010dak i rak.<\/p>\n

Opasnost zvana formaldehid<\/strong><\/p>\n

Na mnogu se odje\u0107u nakon izrade nanosi konzervans formaldehid, da se ne bi gu\u017evala ili upljesnivila tijekom prijevoza.<\/p>\n

U odje\u0107i proizvedenoj u Kini i Jugoisto\u010dnoj Aziji istra\u017eitelji su prona\u0161li 100 do 500 puta vi\u0161e formaldehida od medicinski sigurne koli\u010dine.<\/p>\n

Korisnici takve odje\u0107e trpe alergijske reakcije.<\/p>\n

Tako\u0111er je poznato da je formaldehid kancerogen i da kod du\u017ee izlo\u017eenosti ovoj kemikaliji mo\u017ee do\u0107i do kancerogenih oboljenja.<\/p>\n

Tekstilne toksine te\u0161ko je izbje\u0107i i kad ne nosite odje\u0107u.<\/p>\n

Formaldehid i druge otrovne tvari upotrebljavaju se za stvaranje sinteti\u010dkih vlakana za ru\u010dnike i posteljinu.<\/p>\n

U posteljini i pid\u017eamama mogu se na\u0107i i retardanti – sredstva protiv zapaljenja.<\/p>\n

Nonilfenol – otrov za hormonalni sustav<\/strong><\/p>\n

Nonilfenol etoksilat (NPE) jo\u0161 je jedna kemikalija \u010desto kori\u0161tena u izradi odje\u0107e kao deterd\u017eent.<\/p>\n

Zabranjena je u ve\u0107ini razvijenih zemalja, ali ne i tamo gdje se izra\u0111uje odje\u0107a namijenjena zapadnim tr\u017ei\u0161tima.<\/p>\n

\u010cetrnaest velikih robnih marki pribavlja odje\u0107u iz pogona u kojima se rabi nonilfenol etoksilat.<\/p>\n

On se razgra\u0111uje u nonilfenol, otrov koji mo\u017ee naru\u0161iti hormonalnu funkciju.<\/p>\n

Ne gu\u017eva se? Sumnjivo!<\/strong><\/p>\n

Vidite li na etiketi napomenu da se doti\u010dni odjevni predmet ne gu\u017eva, vjerojatno su prilikom proizvodnje upotrebljene perfluorirane kemikalije (PFC), za koje se vjeruje da imaju karcinogena svojstva.<\/p>\n

Crna boja za tekstil i ko\u017eu \u010desto zadr\u017ei p-Fenilenediamin (PPD), koji mo\u017ee izazvati alergijske reakcije.<\/p>\n

Opasnost od izbjeljiva\u010da<\/strong><\/p>\n

U tekstilnim se pogonima tako\u0111er koriste volatilni organski spojevi (VOC) i izbjeljiva\u010d koji stvara dioksine.<\/p>\n

Ovo su vrlo otrovne tvari, koje uzrokuju probleme u razvoju, snizuju imunitet, remete rad hormona i pove\u0107avaju rizik od raka.<\/p>\n

Posljedice sintetskih kemikalija demantiraju marketin\u0161ku poruku proizvo\u0111a\u010da tekstila DuPonta, koja glasi: “Bolji \u017eivot uz pomo\u0107 kemije.”<\/p>\n

DuPont je stvorio rajon, sintetsko vlakno koje se izra\u0111uje kemijskom obradom drveta i koristi u proizvodnji velikog dijela odje\u0107e.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, mnogi su shvatili da uz zaga\u0111eni zrak, vodu, hranu i odje\u0107u, uz brojne posljedice za zdravlje, \u017eivot nije bolji.<\/p>\n

Brojne alergijske reakcije<\/strong><\/p>\n

Odje\u0107a puna takvih kemikalija najvi\u0161e poga\u0111a na\u0161 imuni sustav i izaziva alergijske reakcije.<\/p>\n

Alergijske reakcije do kojih uobi\u010dajeno dolazi pod utjecajem sintetskih kemikalija su:<\/p>\n

peckanje i svrbe\u017e<\/p>\n

upale mekih tkiva<\/p>\n

mu\u010dnina<\/p>\n

iscrpljenost<\/p>\n

zamu\u0107en vid<\/p>\n

ote\u017eano disanje<\/p>\n

u\u010destale infekcije sinusa<\/p>\n

Trpite li ovakve neobja\u0161njive smetnje, a nosite sintetsku odje\u0107u ili spavate na sintetskoj posteljini, one bi mogle biti izvor problema.<\/p>\n

Sve za ve\u0107i profit<\/strong><\/p>\n

Dana\u0161nja odjevna industrija te\u0161ka je sedam tisu\u0107a milijardi dolara godi\u0161nje, a u proizvodnji se upotrebljava osam tisu\u0107a sintetskih kemikalija.<\/p>\n

U zemljama tre\u0107eg svijeta, propisi koji reguliraju kori\u0161tenje \u0161tetnih tvari u industriji mnogo su bla\u017ei.<\/p>\n

A upravo tamo se proizvodi ve\u0107ina tekstilnih materijala i odje\u0107e, koja se zatim uvozi na Zapad.<\/p>\n

Jednostavno, tako vlasnici prolaze jeftinije.<\/p>\n

Zbog neodgovornog stava vlasti koja ne ograni\u010dava primjenu kemikalija, Kina je danas me\u0111u najzaga\u0111enijim zemljama svijeta.<\/p>\n

Upravo takvi neuredni pogoni, u kojima nadre\u0111eni ne mare za sigurnost radnika ni krajnjih korisnika proizvoda, opskrbljuju zapadne kompanije s golemim koli\u010dinama robe.<\/p>\n

Zapadnjacima se to isplati zbog mnogo ni\u017eih tro\u0161kova proizvodnje, jer su radnici u dr\u017eavama tre\u0107eg svijeta spremni raditi za bijedne nadnice.<\/p>\n

Ta roba zavr\u0161ava i u na\u0161im du\u0107anima, ormarima i naposljetku na na\u0161im tijelima.<\/p>\n

Kako se za\u0161tititi<\/strong><\/p>\n

Kod kupovine odje\u0107e, posteljine i ru\u010dnika, obavezno \u010ditajte etikete i nastojte izbjegavati sintetske materijale kao \u0161to su rajon, najlon, poliester, akrilik, acetat i triacetat.<\/p>\n

Klonite se proizvoda koji se ne gu\u017evaju, ne zahtijevaju peglanje ili se ne skupljaju.<\/p>\n

Operite i osu\u0161ite odje\u0107u triput prije prvog no\u0161enja.<\/p>\n

Primjenjujte samo sigurne organske deterd\u017eente za rublje.<\/p>\n

Va\u017eno je znati<\/strong><\/p>\n

Ko\u017ea je na\u0161 najve\u0107i organ, a \u0161to doti\u010de ko\u017eu, ulazi u tijelo<\/p>\n

Toksini koje na\u0161a ko\u017ea apsorbira prelaze u limfni sustav pa u krv i kona\u010dno u jetru, centralu za uklanjanje toksina<\/p>\n

Ko\u017ea izbacuje dio toksina, no sintetska vlakna gu\u0161e ko\u017eu i blokiraju izlaz toksinima, pa oni ostaju u organizmu<\/p>\n

Spoj ve\u0107eg broja kemikalija mo\u017ee biti otrovniji od svake kemikalije posebno<\/p>\n

alternativa-za-vas.com
\n<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jeste li ikad posjetili kineski du\u0107an s odje\u0107om? Sigurno ste osjetili neobi\u010dan umjetni miris. On dolazi od brojnih kemikalija koje su u EU i SAD zabranjene, ali su dopu\u0161tene u Kini i drugim azijskim dr\u017eavama, isti\u010de Natural News. A tamo se nalazi velik dio zapadnja\u010dke proizvodnje. Potro\u0161a\u010di u zabludi misle li da su sintetska vlakna […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-129956","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/129956","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=129956"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/129956\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=129956"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=129956"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=129956"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}