{"id":129849,"date":"2013-11-14T08:23:19","date_gmt":"2013-11-14T07:23:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=129849"},"modified":"2013-11-14T08:23:19","modified_gmt":"2013-11-14T07:23:19","slug":"kratka-povijest-odmahivanja-rukom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/11\/14\/kratka-povijest-odmahivanja-rukom\/","title":{"rendered":"Kratka povijest odmahivanja rukom"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e:Boris De\u017eulovi\u0107<\/p>\n

Sve to ionako slu\u017ei samo zato da se ljudima skrene pa\u017enja s istinskih problema ovog dru\u0161tva.<\/p>\n

Koliko puta ste proteklih godina \u010duli tu re\u010denicu? Koliko puta ste je \u010duli samo u posljednjih mjesec-dva?<\/p>\n

Dvojezi\u010dne table u Vukovaru!, \u0107irilica u Pakracu i Lipiku!, prava Srba!, prava manjina!, prava druga\u010dijih!, istospolne zajenice!, referendum o braku!, Ustav!, usta\u0161e!, Crkva! biskupi!, zdravstveni odgoj!, tiha konzervativna revolucija!, Thompson!, \u201cza dom!\u201c, grafiti!, anonimni komentari!, hrvatska Wikipedija!\u2026 u svega par mjeseci hrvatski mediji s jedne i s druge strane rova potro\u0161ili su valjda desetogodi\u0161nju zalihu te\u0161kih, olovnih uskli\u010dnika pi\u0161u\u0107i o \u0107irilici, homoseksualcima, biskupima i golobradim usta\u0161ama, a iz pozadine obje zara\u0107ene strane \u010duje se uvijek ista mantra tribuna takozvanog \u201cobi\u010dnog\u201c ili \u201cmalog \u010dovjeka\u201c, malodu\u0161nih proletera iz kolodvorskih gostionica i sportskih kladionica, penzionera kraj kontejnera i prodava\u010dica na Konzumovim kasama, \u0161to odmahuju rukama govore\u0107i kako \u201csve to ionako slu\u017ei samo zato da se ljudima skrene pa\u017enja s istinskih problema ovog dru\u0161tva.\u201c<\/p>\n

\u2018Istinski problem\u2019<\/p>\n

Malodu\u0161no odmahivanje rukom slu\u017ebeni je tako pozdrav takozvanih nesvrstanih, koji cijelu stvar nadziru s visoka \u2013 dakle sa sigurne distance \u2013 i otamo nepogre\u0161ivo vide kako su obje zara\u0107ene strane podjednako udaljene od onog \u201cobi\u010dnog, malog \u010dovjeka\u201c i njegove tjeskobne stvarnosti, podjednako daleko od \u201cistinskih problema\u201c s kojim je suo\u010dena ova sjebana dr\u017eava.<\/p>\n

A \u201cistinski problem\u201c je, jasno, ekonomija.<\/p>\n

Afere s \u0107irilicom, homoseksualcima ili usta\u0161ama konstruiraju tako politi\u010dke elite, da bi sakrili \u201cistinski problem\u201c ili vlastitu nesposobnost da ga rije\u0161e. Svi su oni isti, korumpirani lopovi, prevaranti i kurvini sinovi koji tro\u0161e na\u0161u dragocjenu historiju na prava Srba i pedera, dok Hrvatska veli\u010danstveno propada pod teretom divovskog duga, nezaposlenosti, bijede i siroma\u0161tva.<\/p>\n

Ima jedna pou\u010dna povijesna pri\u010da o tome, o narodu \u010dije su politi\u010dke elite konstruirale afere kako bi \u201cljudima skrenuli pa\u017enju s istinskih problema dru\u0161tva.\u201c I njima se svjetska kriza dokotrljala iz Sjedinjenih Dr\u017eava, uni\u0161tiv\u0161i cjelokupnu nacionalnu ekonomiju, napuniv\u0161i biroe nezaposlenima, a trotoare besku\u0107nicima.<\/p>\n

A novine su se bavile temama za \u201cskretanje pa\u017enje\u201c \u2013 golomozgim klincima \u0161to po zidovima \u0161araju kukaste kri\u017eeve i ratnim veteranima \u0161to razbijaju dvojezi\u010dne natpise. I da: referendumom \u0161to ga je te jeseni zatra\u017eila \u0161iroka koalicija desnih stranaka i raznoraznih konzervativnih i nacionalisti\u010dkih udruga, a parlament raspisao za prosinac.<\/p>\n

Zvao se, povjesni\u010dari \u0107e se sjetiti, Das Volksbegehren gegen die Versklavung des Deutschen Volkes:<\/p>\n

Referendum protiv porobljavanja njema\u010dkog naroda.<\/p>\n

O da, neobi\u010dno je sli\u010dno njema\u010dki narod te 1929. godine bio porobljen kao Hrvati danas, ovisan o multinacionalnim velikim financijskim konzorcijima \u0161to su kona\u010dno na \u201ccrni utorak\u201c tog listopada prdnuli u \u010dabar, povukav\u0161i cijeli svijet u katastrofu, a njema\u010dki narod na referendum u prosincu.<\/p>\n

I \u010dime mediji Weimarske Republike tih kasnih dvadesetih Nijemcima \u201cskre\u0107u pa\u017enju s istinskih problema\u201c?<\/p>\n

Hollywoodskim zvijezdama \u0161to kvare njema\u010dku mlade\u017e, izopa\u010denim crna\u010dkim jazzom i kratkim suknjama, skandalima s komunjarom Bertoltom Brechtom, Novom Objektivno\u0161\u0107u i Georgeom Groszom, \u0161to svojim crte\u017eima ismijava njema\u010dke nacionalne svetinje, ili Josephinom Baker, koja otvoreno promovira golotinju i promiskuitet. Ili propagandom homoseksualnosti u skaradnom filmu Anders als die Andern \u2013 Druga\u010diji od drugih \u2013 jednim od prvih uop\u0107e s gay-tematikom, i doktorom Magnusom Hirschfeldom, koji predvodi pokret za ukidanje zloglasnog \u010clanka 175 weimarskog Ustava o kriminalizaciji homoseksualnosti, \u0161to je na u\u017eas konzervativne Njema\u010dke i inicijativu njema\u010dkih socijaldemokrata ba\u0161 tih dana 1929. trebao biti ukinut.<\/p>\n

I, jasno, \u017eidovskom zavjerom protiv slavne njema\u010dke nacije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Hitlerovo odli\u010dje<\/p>\n

Svakako, kad je tih godina prvi put \u010deki\u0107em razbijena dvojezi\u010dna hebrejsko-njema\u010dka tabla na nekom n\u00fcrnber\u0161kom du\u0107anu ili berlinskoj sinagogi, nije to bilo su\u0161tinski druga\u010dije nego kad je sedamdeset pet godina kasnije \u010deki\u0107em razbijena prva dvojezi\u010dna tabla u Vukovaru. Kad su, naime, njema\u010dki domoljubi javno prozivali njema\u010dke \u017didove zbog manjka patriotizma i pitali ih gdje su bili u Prvom svjetskom ratu, nije to bilo naro\u010dito druga\u010dije od dana\u0161njih izjava hrvatskog ministra Predraga Mati\u0107a o nelojalnosti hrvatskih Srba.<\/p>\n

I nije kasnije bijesnim Nijemcima mnogo zna\u010dila zgodna historijska \u010dinjenica da je upravo njema\u010dki \u017didov i veteran Prvog svjetskog rata, poru\u010dnik Hugo Gutmann, bio taj koji \u0107e orden \u017deljeznog Kri\u017ea oka\u010diti na rever onog svog vojnika, mladog kaplara \u0161to \u0107e to odlikovanje nositi i kad dvadesetak godina kasnije postane Reichkanzler i F\u00fchrer.<\/p>\n

Svakako, sve se to njema\u010dkim nacionalistima nakupilo u prsima kad su u prosincu 1929. godine iza\u0161li na referendum protiv porobljavanja Njema\u010dke. Bio je to, jasno, prije svega referendum za odbijanje Youngovog plana, ameri\u010dke inicijative za reviziju Versailleskog sporazuma, ali u povijesti nije ostao zapam\u0107en kao Referendum protiv Youngovog plana, ve\u0107 kao Referendum protiv porobljavanja njema\u010dkog naroda.<\/p>\n

Sav je njegov pravedan gnjev, sve njegove povijesne frustracije bile su sadr\u017eane u tom referendumskom pitanju.<\/p>\n

I svakako, nije bilo malo onih koji su tih dana tek rezignirano odmahivali rukom \u2013 i na pokret njema\u010dkih homoseksualaca za ukidanje \u010clanka 175, i na javne hajke protiv umjetnika, intelektualaca i ostalih doma\u0107ih izdajnika, i na razbijanje \u017eidovskih izloga, i na program nekakve minorne Nacionalsocijalisti\u010dke njema\u010dke radni\u010dke stranke, koja je u svom glupavom programu od 25 to\u010daka najavila rje\u0161avanje \u201cistinskog problema\u201c njema\u010dkog dru\u0161tva, dakle onog \u017eidovskog.<\/p>\n

Na referendum protiv porobljavanja njema\u010dkog naroda, uostalom, toga je prosinca iza\u0161lo jedva \u0161est milijuna gra\u0111ana \u2013 manje od petnaest posto. Sasvim sigurno, lijep broj od ostalih trideset \u0161est milijuna Nijemaca s pravom glasa \u0161to su ostali kod ku\u0107e malodu\u0161no su odmahivali rukom govore\u0107i kako \u201csve to ionako slu\u017ei samo zato da se ljudima skrene pa\u017enja s istinskih problema ovog dru\u0161tva\u201c \u2013 bijede, siroma\u0161tva i milijuna nezaposlenih.<\/p>\n

Zavr\u0161etak ove pou\u010dne pri\u010de razmjerno je poznat. Historijska je, naime, nevolja \u0161to su \u201cistinske probleme dru\u0161tva\u201c na kraju naj\u010de\u0161\u0107e \u2013 a pri\u010da nas u\u010di: i najuspje\u0161nije \u2013 rje\u0161avali upravo oni na koje smo tek rezignirano odmahivali rukom. Prije nego \u0161to smo ih onako visoko i ponosno podigli u zrak.<\/p>\n

slobodnadalmacija.hr<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Historijska je nevolja \u0161to su \u201cistinske probleme dru\u0161tva\u201c na kraju naj\u010de\u0161\u0107e rje\u0161avali upravo oni na koje smo tek rezignirano odmahivali rukom. Prije nego \u0161to smo ih onako visoko i ponosno podigli u zrak.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-129849","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/129849","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=129849"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/129849\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=129849"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=129849"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=129849"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}