Crnogorski parlament je usvojio danas Zakon o manjinskim pravima i slobodama, koji je predlozila vlada. Za predlozeni tekst zakona su glasali poslanici parlamentarne vecine, dok se opozicija uzdrzala od glasanja.<\/p>\n
Poslanik Gradjanske partije Krsto Pavicevic je glasao protiv predlozenog zakona, navodeci da on protivurjeci gradjanskom konceptu drzave Crne Gore.<\/p>\n
Z A K O N O MANJINSKIM PRAVIMA I SLOBODAMA<\/p>\n
\tI. OSNOVNE ODREDBE<\/p>\n
\u010clan 1<\/p>\n
Republika Crna Gora (u daljem tekstu: Republika), u skladu sa Ustavom Republike Crne Gore, Poveljom o ljudskim i manjinskim pravima i gra\u0111anskim slobodama i op\u0161te prihva\u0107enim pravilima me\u0111unarodnog prava i ratifikovanim me\u0111unarodnim ugovorima, obezbje\u0111uje za\u0161titu prava autohtonim broj\u010dano manjinskim narodima, nacionalnim manjinama, etni\u010dkim manjinama i njihovim pripadnicima (u daljem tekstu: manjina), pored op\u0161tih ljudskih i gra\u0111anskih prava i sloboda garantovanih svim gra\u0111anima, kao i za\u0161titu posebnih manjinskih prava i sloboda.<\/p>\n
\u010clan 2<\/p>\n
Manjina, u smislu ovog zakona, je svaka grupa dr\u017eavljana Republike, broj\u010dano manja od ostalog preovla\u0111uju\u0107eg stanovni\u0161tva, koja ima zajedni\u010dke etni\u010dke, vjerske ili jezi\u010dke karakteristike, razli\u010dite od ostalog stanovni\u0161tva, istorijski je vezana za Republiku i motivisana je \u017eeljom za iskazivanjem i o\u010duvanjem nacionalnog, etni\u010dkog, kulturnog, jezi\u010dkog i vjerskog identiteta.<\/p>\n
\u010clan 3<\/p>\n
Pripadnici manjina mogu da ostvaruju svoja prava i u\u017eivaju slobode pojedina\u010dno ili u zajednici sa drugima.<\/p>\n
\u010clan 4<\/p>\n
Pripadnici manjina ravnopravni su sa drugim dr\u017eavljanima i u\u017eivaju jednaku zakonsku za\u0161titu .
\nProtivzakonita je i ka\u017enjiva svaka povreda prava manjina.<\/p>\n
\u010clan 5<\/p>\n
Manjinama i njihovim pripadnicima, pored prava predvi\u0111enih op\u0161te prihva\u0107enim me\u0111unarodnim pravilima i ratifikovanim me\u0111unarodnim ugovorima, ovim zakonom obezbje\u0111uje se puno u\u017eivanje prava koja ne mogu biti manja od dostignutih, pod jednakim uslovima u cilju obezbje\u0111ivanja njihove stvarne jednakosti sa ostalim dr\u017eavljanima.<\/p>\n
\u010clan 6<\/p>\n
Republika s drugim dr\u017eavama zaklju\u010duje me\u0111unarodne sporazume o za\u0161titi prava pripadnika manjina.<\/p>\n
Prilikom zaklju\u010divanja me\u0111unarodnih sporazuma iz stava 1 ovog \u010dlana, Republika \u0107e se zalagati da se njima stvaraju i unapre\u0111uju uslovi potrebni za odr\u017eavanje, razvijanje i za\u0161titu nacionalnog, etni\u010dkog, kulturnog, jezi\u010dkog i vjerskog identiteta.<\/p>\n
\u010clan 7<\/p>\n
Vlada Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) donosi Strategiju manjinske politike. <\/p>\n
U cilju obezbje\u0111ivanja uslova za nesmetano u\u017eivanje i njegovanje nacionalnih ili etni-\u010dkih posebnosti manjina i njihovih pripadnika, dr\u017eavni organi su du\u017eni da, u skladu sa Strategijom manjinske politike, preduzimaju odgovaraju\u0107e mjere.<\/p>\n
Strategijom iz stava 1 ovoga \u010dlana posebno \u0107e se definisati mjere za sprovo\u0111enje ovog zakona i unapre\u0111ivanje uslova \u017eivota manjina i unapre\u0111enje mjera i aktivnost, kao i \u0161to ve\u0107u integraciju Roma u dru\u0161tveni i politi\u010dki \u017eivot Republike.<\/p>\n
\tII. PRAVA I SLOBODE MANJINA I NJIHOVIH PRIPADNIKA<\/p>\n
\u010clan 8<\/p>\n
Manjine i njihovi pripadnici imaju pravo izra\u017eavanja, \u010duvanja, razvijanja, preno\u0161enja i javnog ispoljavanja nacionalnog, etni\u010dkog, kulturnog, vjerskog i jezi\u010dkog identiteta, kao dijela njihove tradicije.
\nRepublika \u0107e razvijati i unapre\u0111ivati izu\u010davanje istorije, tradicije, jezika i kulture manjina.<\/p>\n
U skladu sa ovim zakonom i prihva\u0107enim me\u0111unarodnim obavezama, nadle\u017eni organi obezbje\u0111uju za\u0161titu kulturne ba\u0161tine manjina i njihovih pripadnika.<\/p>\n
\u010clan 9<\/p>\n
U cilju o\u010duvanja i razvoja nacionalnog ili etni\u010dkog identiteta, manjine i njihovi pripadnici imaju pravo da osnivaju ustanove, dru\u0161tva , udru\u017eenja i nevladine organizacije u svim oblastima dru\u0161tvenog \u017eivota.<\/p>\n
U finansiranju organizacija iz stava 1 ovog \u010dlana u\u010destvuje i Republika, u skladu sa materijalnim mogu\u0107nostima.<\/p>\n
\u010clan 10<\/p>\n
Pripadnici manjina imaju pravo da se samostalno i slobodno nacionalno odre\u0111uju, pravo na slobodan izbor i kori\u0161\u0107enje li\u010dnog i porodi\u010dnog imena i imena svoje djece, kao i pravo na upisivanje tih imena u mati\u010dne knjige i li\u010dna dokumenta na svom jeziku i pismu.
\nPravo na naziv i upis naziva na jeziku i pismu manjine mogu koristiti i organizacije iz \u010dlana 9 ovog zakona.<\/p>\n
\u010clan 11<\/p>\n
Manjine i njihovi pripadnici imaju pravo na upotrebu svog jezika i pisma.<\/p>\n
U jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici manjine \u010dine ve\u0107inu ili zna\u010dajan dio stanovni\u0161tva, prema rezultatima poslednjeg popisa, u slu\u017ebenoj upotrebi je i jezik te manjine.<\/p>\n
Slu\u017ebena upotreba jezika manjina, u smislu stava 2 ovog \u010dlana, podrazumijeva naro\u010dito: kori\u0161\u0107enje jezika u upravnom i sudskom postupku i u vo\u0111enju upravnog i sudskog postupka, kod izdavanja javnih isprava i vo\u0111enje slu\u017ebenih evidencija, na glasa\u010dkom listi\u0107u i drugom izbornom materijalu i u radu predstavni\u010dkih tijela.<\/p>\n
Na teritorijama lokalne samouprave iz stava 2 ovog \u010dlana imena organa koji vr\u0161e javna ovla\u0161\u0107enja, naziv jedinice lokalne samouprave, naziv naseljenih mjesta, trgova i ulica, ustanova, poslovnih i drugih firmi i toponima ispisuju se i na jeziku i pismu manjine.<\/p>\n
\u010clan 12<\/p>\n
Manjinama i njihovim pripadnicima obezbje\u0111uje se sloboda informisanja na nivou standarda koji su sadr\u017eani u me\u0111unarodnim dokumentima o ljudskim pravima i slobodama. <\/p>\n
Pripadnici manjina imaju pravo na slobodno osnivanje medija i nesmetan rad zasnovan na: slobodi izra\u017eavanja mi\u0161ljenja, istra\u017eivanja, prikupljanja, \u0161irenja, objavljivanja i primanja informacija, slobodnom pristupu svim izvorima informacija, za\u0161titi \u010dovjekove li\u010dnosti i dostojanstva i slobodnom protoku informacija.<\/p>\n
Nadle\u017eni upravni i programski organi medija \u010diji je osniva\u010d Republika obezbje\u0111uju odgovaraju\u0107i broj \u010dasova radi emitovanja informativnog, kulturnog, obrazovnog, sportskog i zabavnog programa na jezicima manjina i njihovih pripadnika, kao i programske sadr\u017eaje koji se odnose na \u017eivot, tradiciju i kulturu manjina i obezbje\u0111uju finansijska sredstva za finansiranje tih programskih sadr\u017eaja.<\/p>\n
Sadr\u017eaji koji se odnose na \u017eivot, kulturu i identitet manjina emituju se najmanje jednom mjese\u010dno, na slu\u017ebenom jeziku, preko javnih servisa.<\/p>\n
Republika mo\u017ee, u skladu sa svojim materijalnim mogu\u0107nostima, obezbijediti prevo\u0111enje (titlovanje) programa sa manjinskih jezika na slu\u017ebeni jezik.<\/p>\n
Vlada mo\u017ee preduzimati i podsticajne mjere da se u okviru i drugih radio i televizijskih programa obezbijedi emitovanje programskih sadr\u017eaja iz stava 3 ovog \u010dlana.<\/p>\n
\u010clan 13<\/p>\n
Manjine i njihovi pripadnici imaju prava na \u0161kolovanje na svom jeziku i na odgovaraju\u0107u zastupljenost svog jezika u op\u0161tem i stru\u010dnom obrazovanju, u zavisnosti od broja u\u010denika i finansijskih mogu\u0107nosti Republike.<\/p>\n
Prava iz stava 1 ovog \u010dlana ostvaruju se u svim stepenima vaspitanja i obrazovanja.<\/p>\n
Prava iz stava 1 ovog \u010dlana ostvaruju se kroz posebne \u0161kole ili posebna odjeljenja u redovnim \u0161kolama.<\/p>\n
Nastava se izvodi u cjelosti na jeziku manjine.<\/p>\n
Kada se nastava izvodi na jeziku manjine obavezno se u\u010di slu\u017ebeni jezik i pismo.<\/p>\n
U\u010denici i studenti koji ne pripadaju manjinama mogu da u\u010de jezik manjine sa kojom zajedno \u017eive.<\/p>\n
\u010clan 14<\/p>\n
Odjeljenje sa nastavom na jeziku i pismu manjine mo\u017ee se osnivati i za manji broj u\u010denika od broja utvr\u0111enog za rad te ustanove, a koji ne mo\u017ee biti manji od 50% broja u\u010denika predvi\u0111enih zakonom.<\/p>\n
\u010clan 15<\/p>\n
Predmetni programi za potrebe obrazovanja iz \u010dlana 13 stav 1 ovog zakona sadr\u017ee teme iz oblasti istorije, umjetnosti, knji\u017eevnosti, tradicije i kulture manjine.<\/p>\n
Prije usvajanja predmetnih programa koji izra\u017eavaju posebnost manjina, Savjet manjine daje mi\u0161ljenje nadle\u017enom organu za usvajanje predmetnih programa.<\/p>\n
Obrazovni program u ustanovama i \u0161kolama sa nastavom na slu\u017ebenom jeziku sadr\u017ei teme iz maternjeg jezika i knji\u017eevnosti, istorije, umjetnosti i kulture manjina i druge sadr\u017eaje koji pospje\u0161uju me\u0111usobnu toleranciju i su\u017eivot. <\/p>\n
Na teritorijama gdje je i jezik manjine u slu\u017ebenoj upotrebi, obrazovni program u ustanovama na slu\u017ebenom jeziku mo\u017ee da sadr\u017ei i mogu\u0107nost u\u010denja jezika manjine.<\/p>\n
\u010clan 16<\/p>\n
Za potrebe obrazovanja na jeziku odnosne manjine, u smislu \u010dlana 13 stav 1 ovog zakona, u okviru visokog obrazovanja mogu se obezbijediti katedre, fakulteti ili instituti radi obrazovanja vaspita\u010da, u\u010ditelja i nastavnika na jeziku te manjine.<\/p>\n
Radi djelotvornog u\u010de\u0161\u0107a manjina, Republika mo\u017ee pospje\u0161ivati me\u0111unarodnu obrazovnu, nau\u010dnu i tehni\u010dku saradnju, u cilju omogu\u0107avanja da pripadnici manjina studiraju u inostranstvu na maternjem jeziku i da se tako ste\u010dene diplome priznaju, u skladu sa zakonom.<\/p>\n
\u010clan 17<\/p>\n
Manjine i njhovi pripadnici imaju pravo da osnivaju vaspitno-obrazovne ustanove.<\/p>\n
Finansiranje ustanova iz stava 1 ovog \u010dlana obaveza je osniva\u010da.<\/p>\n
\u010clan 18<\/p>\n
Vaspitni i obrazovni rad u \u0161kolskoj ustanovi ili posebnom odjeljenju redovne \u0161kole sa nastavom na jeziku manjine obavljaju nastavnici iz reda te manjine koji imaju aktivno znanje jezika manjine, odnosno nastavnici koji nijesu iz reda odnosne manjine, a imaju aktivno znanje jezika i pisma te manjine.<\/p>\n
Direktor \u0161kolske ustanove koju osniva Republika ili op\u0161tina sa nastavom na jeziku i pismu manjine koji ispunjava uslove iz stav 1 ovog \u010dlana bira se u skladu sa zakonom.<\/p>\n
Nadle\u017eni organ dr\u017eavne uprave du\u017ean je da prije izbora lica i stava 2 ovoga \u010dlana dobije mi\u0161ljenje Savjeta te manjine.<\/p>\n
\u010clan 19<\/p>\n
Radi punog u\u017eivanja manjinskih prava, Univerzitet Crne Gore, na predlog Savjeta manjine, mo\u017ee svake \u0161kolske godine upisati odre\u0111eni broj studenata, pripadnika manjina, u skladu sa aktom Univerziteta.<\/p>\n
\u010clan 20<\/p>\n
Manjine i njihovi pripadnici imaju pravo na upotrebu nacionalnih simbola, u skladu sa zakonom. <\/p>\n
\u010clan 21<\/p>\n
Manjine i njihovi pripadnici imaju pravo da obilje\u017eavaju zna\u010dajne datume, doga\u0111aje i li\u010dnosti iz svoje tradicije i istorije.<\/p>\n
\u010clan 22<\/p>\n
Pripadnici manjina imaju pravo da se slobodno udru\u017euju, u skladu sa zakonom i na\u010delima me\u0111unarodnog prava o slobodi udru\u017eivanja.
\nManjine i njihovi pripadnici imaju pravo na ispoljavanje svojih interesa, djelotvorno u\u010de\u0161\u0107e u vr\u0161enju vlasti i u javnoj kontroli vlasti.<\/p>\n
Manjine i njihovi pripadnici mogu, radi ostvarivanja zajedni\u010dkih interesa, sara\u0111ivati sa vladinim i nevladinim organizacijama u zemlji i inostranstvu.<\/p>\n
\u010clan 23<\/p>\n
Izbornim zakonodavstvom, primjenom principa afirmativne akcije, obezbijedi\u0107e se dodatan broj mandata poslanika za pripadnike manjina.<\/p>\n
Manjine koje u ukupnom stanovni\u0161tvu \u010dine od 1% do 5%, shodno rezultatima posljednjeg popisa stanovni\u0161tva, bi\u0107e zastupljene u Skup\u0161tini RCG sa jednim poslani\u010dkim mandatom, preko predstavnika izabranog sa manjinske izborne liste.<\/p>\n
Manjine koje u ukupnom stanovni\u0161tvu \u010dine preko 5%, shodno rezultatima posljednjeg popisa stanovni\u0161tva, ima\u0107e tri zagarantovana poslani\u010dka mandata u Skup\u0161tini RCG, preko predstavnika izabranih sa manjinskih izbornih lista, pri \u010demu se mora voditi ra\u010duna o jezi\u010dkim i etni\u010dkim specifi\u010dnostima, kao i o ste\u010denom izbornom pravu Albanaca u Republici.<\/p>\n
\u010clan 24<\/p>\n
U skup\u0161tinu lokalne samouprave bira se jedan predstavnik manjine koja u stanovni\u0161tvu lokalne samouprave u\u010destvuje od 1% do 5%, a iznad 5% u skladu sa izbornim zakonodavstvom.<\/p>\n
\u010clan 25<\/p>\n
Manjine imaju pravo na srazmjernu zastupljenost u javnim slu\u017ebama, organima dr\u017eavne vlasti i lokalne uprave.<\/p>\n
O zastupljenosti pripadnika manjina, u smislu stava 1 ovog \u010dlana, staraju se nadle\u017eni organi zadu\u017eeni za kadrovska pitanja, u saradnji sa savjetima manjina.<\/p>\n
\u010clan 26<\/p>\n
Manjine i njihovi pripadnici imaju pravo na u\u010de\u0161\u0107e u procesu dono\u0161enja i predlaganja odluka dr\u017eavnih organa koje su od interesa za ostvarivanje prava manjina, u skladu sa zakonom.<\/p>\n
U\u010de\u0161\u0107e iz stava 1 ovog \u010dlana sastoji se u konsultacijama, ispitivanjima javnog mnjenja, dijalogom i posebnim postupcima onih kojih se data odluka neposredno ti\u010de.<\/p>\n
\u010clan 27<\/p>\n
U jedinicama lokalne samouprave iz \u010dlana 11stav 2 ovog zakona statut, odluka ili drugi op\u0161ti akti koje donose organi jedinice lokalne samouprave pi\u0161u se i objavljuju na slu\u017ebenom jeziku i na jeziku i pismu manjine.<\/p>\n
\u010clan 28<\/p>\n
U jedinicama lokalne samouprave u kojima ve\u0107inu ili zna\u010dajan dio stanovni\u0161tva \u010dine manjine, lokalna samouprava je du\u017ena da, u okviru plana i programa za djelotvorno u\u010de\u0161\u0107e lokalnog stanovni\u0161tva u vr\u0161enju javnih poslova ili dono\u0161enjem posebnog plana i programa, preko savjeta odnosne manjine, obezbijedi uslove za u\u010de\u0161\u0107e manjina u dono\u0161enju programa razvoja op\u0161tine, prostornih i urbanisti\u010dkih planova, bud\u017eeta i op\u0161tih akata kojima se utvr\u0111uju prava i obaveze gra\u0111ana i uredi na\u010din i postupak u\u010de\u0161\u0107a manjina u vr\u0161enju javnih poslova i da odredi organ koji sprovodi javnu raspravu po tim i drugim aktima.<\/p>\n
\u010clan 29<\/p>\n
Ako poslanici izabrani sa manjinske liste smatraju da predlo\u017eeni akt ili propis bitno zadire u interese te manjine, o tome \u0107e podnosilac predloga i ti poslanici usagla\u0161avati stavove.<\/p>\n
Usagla\u0161avanje, u smislu stava 1 ovog \u010dlana, odnosi se na:
\n\t– pitanja koja se odnose na promjene etni\u010dke strukture stanovni\u0161tva suprotno \u010dlanu 39 stav 1 ovog zakona;
\n\t– pitanja koja se odnose na sadr\u017eaje obrazovnih programa bez mi\u0161ljenja Savjeta manjina;
\n\t– pitanja koja se ti\u010du o\u010duvanje jezi\u010dkog i nacionalnog identiteta manjina. <\/p>\n
\u010clan 30<\/p>\n
Prava iz \u010dl. 9, 12, 13 i 17 ovog zakona ostvaruju se u skladu sa posebnim propisima.<\/p>\n
\u010clan 31<\/p>\n
Manjine i njihovi pripadnici imaju pravo da zasnivaju i odr\u017eavaju slobodne i miroljubive odnose preko granice sa mati\u010dnim dr\u017eavama i sa sunarodnicima koji borave u drugim dr\u017eavama, posebno s onim sa kojima imaju zajedni\u010dki etni\u010dki, kulturni, jezi\u010dki ili vjerski identitet.
\nPravo iz stava 1 ovog \u010dlane ne mo\u017ee se ostvariti suprotno interesima Republike.<\/p>\n
\u010clan 32<\/p>\n
Manjine i njihovi pripadnici mogu primati materijalnu i finansijsku pomo\u0107 od doma\u0107ih i stranih organizacija, fondacija i privatnih lica.
\nU slu\u010daju finansijske ili druge materijalne pomo\u0107i udru\u017eenjima, ustanovama, dru\u0161tvima i nevladinim organizacijama manjina iz inostranstva, dr\u017eava mo\u017ee da obezbijedi odgovaraju\u0107e poreske i druge olak\u0161ice ili osloba\u0111anje od carine, u skladu sa zakonom.<\/p>\n
\u010clan 33<\/p>\n
Manjine i njihovi pripadnici, u cilju unapre\u0111enja sloboda i prava manjina, mogu osnovati savjet.<\/p>\n
Manjina mo\u017ee izabrati samo jedan savjet.<\/p>\n
Savjet se bira na period od \u010detiri godine.<\/p>\n
Savjet ne mo\u017ee da ima vi\u0161e od 17 \u010dlanova.<\/p>\n
Savjet \u010dine: poslanici sa manjinske liste, \u010dlanovi Vlade koje predla\u017eu predstavnici te manjinske liste, predsjednici op\u0161tina u kojima manjina \u010dini ve\u0107inu i drugi poslanici i \u010dlanovi Vlade, kao i predsjednici op\u0161tina iz odnosne manjine, koji to \u017eele, predsjednici manjinskih parlamentarnih stranaka, kao i predsjednici odborni\u010dkih klubova manjinskih stranaka.<\/p>\n
Ostali \u010dlanovi savjeta biraju se tajnim glasanjem, na elektorskoj skup\u0161tini odnosne manjine.<\/p>\n
Organ dr\u017eavne uprave nadle\u017ean za manjinska prava (u daljem tekstu: Ministarstvo) donosi pravila i uputstva za prve izbore savjeta i nadzire njihovu primjenu. <\/p>\n
\u010clanovi savjeta biraju predsjednika i sekretara savjeta tajnim glasanjem, iz reda svojih \u010dlanova.<\/p>\n
Savjet donosi bud\u017eet, statut i poslovnik o svom radu, kojim se ure\u0111uju pitanja od zna\u010daja za rad savjeta.<\/p>\n
Sredstva za finansiranje savjeta obezbje\u0111uju se u bud\u017eetu Republike.<\/p>\n
\u010clan 34<\/p>\n
Evidenciju savjeta iz \u010dlana 33 ovog zakona vodi Ministarstvo.
\nUpisom u evidenciju savjet sti\u010de svojstvo pravnog lica.<\/p>\n
Obrazac i na\u010din vo\u0111enja evidencije savjeta propisuje Ministarstvo.
\nRje\u0161enje o upisu savjeta u evidenciju objavljuje se u \u00bbSlu\u017ebenom listu Republike Crne Gore\u00ab.<\/p>\n
\u010clan 35<\/p>\n
Savjet:
\n\t– predstavlja i zastupa manjinu;
\n\t– podnosi predlog dr\u017eavnim organima, organima lokalne uprave i javnim slu\u017ebama za unapre\u0111enje i razvoj prava manjina i njihovih pripadnika;
\n\t– podnosi inicijativu Predsjedniku Republike da zakon kojim se naru\u0161avaju prava manjina i njihovih pripadnika ne proglasi;
\n\t– u\u010destvuje u planiranju i osnivanju vaspitno-obrazovnih institucija;
\n\t– daje mi\u0161ljenje na predmetne programe koji izra\u017eavaju posebnost manjina;
\n\t– predla\u017ee upis odre\u0111enog broja studenata na Univerzitet Crne Gore;
\n\t– pokre\u0107e inicijativu za izmjenu propisa i drugih akata kojima se ure\u0111uju prava pripadnika manjina;
\n\t– vr\u0161i i druge poslove u skladu sa ovim zakonom<\/p>\n
O pitanjima o kojima raspravljaju organi dr\u017eavne vlasti i javne slu\u017ebe, a ti\u010du se prava manjina i njihovih pripadnika, ostvaruje se potrebna saradnja sa Savjetom, radi izgradnje me\u0111usobnog povjerenja.<\/p>\n
Dr\u017eavni i drugi organi \u0107e, u roku od 30 dana od dana pokretanja inicijative ili zahtjeva, u smislu stava 1 ovog \u010dlana, obavijestiti Savjet o preduzetim mjerama.<\/p>\n
\u010clan 36<\/p>\n
Skup\u0161tina Republike, radi podr\u0161ke aktivnostima zna\u010dajnim za o\u010duvanje i razvoj nacionalnih, odnosno etni\u010dkih posebnosti manjina i njihovih pripadnika u oblasti nacionalnog, etni\u010dkog, kulturnog, jezi\u010dkog i vjerskog identiteta, osniva Fond za manjine ( u daljem tekstu: Fond).<\/p>\n
Sredstva za rad Fonda obezbe\u0111uju se u bud\u017eetu Republike i iz drugih izvora.<\/p>\n
Sredstva iz stava 2 ovog \u010dlana raspodjeljuju se u skladu sa proporcionalnim u\u010de\u0161\u0107em manjina u strukturi stanovni\u0161tva Republike.<\/p>\n
U dono\u0161enju odluke o raspodjeli sredstava iz stava 3 ovog \u010dlana u\u010destvuju i predstavnici manjina u skladu sa odlukom Savjeta manjina.<\/p>\n
\tIII. ZA\u0160TITA PRAVA<\/p>\n
\u010clan 37<\/p>\n
Za\u0161titu prava manjina obezbje\u0111uju organi dr\u017eavne, odnosno lokalne uprave i sudovi.<\/p>\n
\u010clan 38<\/p>\n
Ministarstvo predla\u017ee Vladi politiku razvoja i za\u0161tite prava manjina.<\/p>\n
Najmanje jednom godi\u0161nje Vlada podnosi Skup\u0161tini izvje\u0161taj o razvoju i za\u0161titi prava manjina.<\/p>\n
\u010clan 39<\/p>\n
Zabranjeno je preduzimanje mjera i aktivnosti kojim bi se promjenila struktura stanovni\u0161tva na podru\u010djima na kojima \u017eive pripadnici manjine, a imaju za cilj ograni\u010davanje zakonskih prava i sloboda.
\nZabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija po bilo kom osnovu, pa i po osnovu rase, boje, pola, nacionalne pripadnosti, dru\u0161tvenog porijekla, ro\u0111enja ili sli\u010dnog statusa, vjeroispovijesti, politi\u010dkog ili drugog ubje\u0111enja, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti i psihi\u010dkog ili fizi\u010dkog invaliditeta.<\/p>\n
\tIV. PRELAZNE I ZAVR\u0160NE ODREDBE<\/p>\n
\u010clan 40<\/p>\n
Zakoni i drugi propisi kojima se utvr\u0111uju prava manjina i njihovih pripadnika usaglasi\u0107e se sa odredbama ovog zakona najkasnije u roku od dana \u0161est mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona.<\/p>\n
\u010clan 41<\/p>\n
Statut i drugi op\u0161ti akti organa lokalne samouprave usaglasi\u0107e se sa ovim zakonom u roku od \u0161est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.<\/p>\n
\u010clan 42<\/p>\n
Propise za izvr\u0161avanje ovog zakona Ministarstvo \u0107e donijeti u roku od \u0161est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.<\/p>\n
\u010clan 43<\/p>\n
Strategija manjinske politike donije\u0107e se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.<\/p>\n
\u010clan 44<\/p>\n
Fond za manjine osnova\u0107e se u roku od \u0161est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.<\/p>\n
\u010clan 45<\/p>\n
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u \u00abSlu\u017ebenom listu Republike Crne Gore\u00bb.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Crnogorski parlament je usvojio danas Zakon o manjinskim pravima i slobodama, koji je predlozila vlada. Za predlozeni tekst zakona su glasali poslanici parlamentarne vecine, dok se opozicija uzdrzala od glasanja.<\/p>\n
Poslanik Gradjanske partije Krsto Pavicevic je glasao protiv predlozenog zakona, navodeci da on protivurjeci gradjanskom konceptu drzave Crne Gore<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-12949","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12949","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12949"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12949\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12949"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12949"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12949"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}