{"id":129011,"date":"2013-11-05T09:56:56","date_gmt":"2013-11-05T08:56:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=129011"},"modified":"2013-11-05T16:11:15","modified_gmt":"2013-11-05T15:11:15","slug":"vladajuci-koriste-krizu-da-uniste-drzavu-blagostanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/11\/05\/vladajuci-koriste-krizu-da-uniste-drzavu-blagostanja\/","title":{"rendered":"Vladaju\u0107i koriste krizu da uni\u0161te dr\u017eavu blagostanja"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autor: Sre\u0107ko Pulig<\/strong><\/p>\n

U Beogradu je od 30. septembra do 6. oktobra u organizaciji Zaklade Rosa Luxemburg (Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe) odr\u017eana \u201cNedelja razgovora o perspektivama za Balkan\u201d. U kratkom tekstu \u201cKriza i alternative\u201d organizatori su skicirali kontekst u kojem su se razgovori odvijali: duboka ekonomska i politi\u010dka kriza u Evropi otjerala je najve\u0107i broj privreda u recesiju ili barem stagnaciju, uz rastu\u0107u stopu nezaposlenosti i porast siroma\u0161tva i tamo gdje smo mislili da je iskorijenjeno, u tzv. razvijenim zapadnoevropskim dr\u017eavama, a odgovor vladaju\u0107ih sastoji se u zao\u0161travanju neoliberalne politike. Uvo\u0111enjem tzv. fiskalne discipline smanjuju se socijalna davanja, investicije u javni sektor, zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu. Poja\u010dava se i pritisak za privatizaciju preostalih javnih poduze\u0107a i uvo\u0111enje fleksibilnih radnih odnosa na \u0161tetu zaposlenih.<\/p>\n

Politi\u010dke posljedice krize o\u010dituju se u smanjenju uloge parlamenata u odlu\u010divanju o bud\u017eetima, sve do zazivanja direktnog upravljanja pojedinom zemljom od strane tzv. Trojke (predstavnika Evropske komisije, Evropske centralne banke i Me\u0111unarodnog monetarnog fonda), kao \u0161to to sada rade dijelovi iste \u201celite\u201d koja je krizu izazvala u Sloveniji. S druge strane konflikti, stvarni i izmi\u0161ljeni, izme\u0111u zemalja centra i periferije ve\u0107 imaju ozbiljne politi\u010dke posljedice.<\/p>\n

Otpor skiciranom stanju postoji, u Evropi je u posljednjih nekoliko godina odr\u017eano dvadesetak generalnih \u0161trajkova, uglavnom u ju\u017enoevropskim zemljama, ali i u Francuskoj i Belgiji. Koliko god zemlje proiza\u0161le iz Jugoslavije voljele misliti o sebi kao izuzecima od svih svjetskih i evropskih trendova, o\u010dito je da je priroda ekonomskih problema i dru\u0161tvenih posljedica krize i na Balkanu sli\u010dna onoj u drugim zemljama evropske periferije. No reakcije su u svakoj od zemalja razli\u010dite: u protekle dvije godine bilo je socijalnih mobilizacija u Rumunjskoj, Bugarskoj, ali i Sloveniji. Koliko su one uspjele u artikulaciji politi\u010dkih, ekonomskih i socijalnih alternativa, valja istra\u017eiti i prodiskutirati, no o\u010dito je da se komunikacija izme\u0111u socijalnih pokreta na Balkanu i onih u Ju\u017enoj i Zapadnoj Evropi tek uspostavlja.<\/p>\n

Na prvom panelu, odr\u017eanom na temu \u201cEkonomska kriza i periferizacija Balkana\u201d, govorili su na\u0161 sugovornik, francuski ekonomist Michel Husson, zatim gr\u010dki ekonomist Gabriel Sakellaridis i aktivist iz Hrvatske Marko Kostani\u0107, a sve u moderaciji filozofa Alpara Lo\u0161onca iz Novog Sada. Povod diskusiji bilo je i drugo, dopunjeno izdanje zbornika \u201cKriza, odgovori, levica\u201d, u redakciji Zaklade Rosa Luxemburg.<\/p>\n

Ekonomist i statisti\u010dar Michel Husson na pari\u0161kom Institutu za ekonomska i dru\u0161tvena istra\u017eivanja (Institut de recherches economiques et sociales, IRES) vodi odsjek koji se bavi pitanjima zapo\u0161ljavanja. \u010clan je znanstvenog savjeta ATTAC-a i Fondacije Kopernik, nezavisnoga lijevoga think tanka. Autor je brojnih knjiga, a posljednja, \u201c\u010cisti kapitalizem\u201d, objavljena je 2011. godine u prijevodu slovenskog izdava\u010da Sophie: u naslovu je zgusnuta autorova teza da suvremeni kapitalizam sve vi\u0161e te\u017ei svojoj \u201cahistorijskoj\u201d \u010disto\u0107i, mi\u010du\u0107i sve zapreke koje mu jo\u0161 stoje na putu. Suo\u010davamo se dakle ne s povratkom kapitalizma u oblike koji su prethodili pojavi dr\u017eave blagostanja, nego s invencijom novih i novih koncepata.<\/p>\n

U Njema\u010dkoj profitne stope rastu<\/strong><\/p>\n

Mo\u017eda da zapo\u010dnemo i onda, na drugom nivou, zavr\u0161imo na temi krize: prije pet godina na ljevici smo mislili da je to vrijeme istina i odluka, no sada se mnogima vi\u0161e ne \u010dini tako. Govorili ste o tri nivoa krize: du\u017eni\u010dkoj krizi koja se preta\u010de u krizu eurosistema, pa postaje kriza profitabilnosti. Kako su ti nivoi produbili na\u0161a poimanja onoga \u0161to se doga\u0111a?<\/em><\/p>\n

\u0160to se ti\u010de prvoga nivoa, u dvije decenije neoliberalnoga kapitalizma koje su prethodile krizi dogodila se akumulacija duga. Ideja je bila da udio nadnica opada ne bi li se tako potaklo tr\u017ei\u0161te na ve\u0107u prodaju roba. Jedan od na\u010dina bio je porast zadu\u017eivanja ku\u0107anstava i sli\u010dno. Krizu je inicirao kolaps tih dugova, a kao put izlaska iz nje napravljen je transfer privatnih u javni dug. Njega sada treba pla\u0107ati ve\u0107ina stanovni\u0161tva, putem mjera \u0161tednje. Na drugom nivou, a njih ima i vi\u0161e od tri, vidi se \u0161to je specifi\u010dno za krizu u Evropi i posebno u eurozoni, a to se razlikuje od zemlje do zemlje. U svakom slu\u010daju, \u010dinjenica je da postoji grupa zemalja ujedinjenih zajedni\u010dkom valutom, ali bez ikakvog na\u010dina da one doista zajedni\u010dki djeluju u svijetu. U procesu diferencijacije unutar EU-a stvorila su se dva grupiranja, mo\u017eemo ih zvati centrom i periferijom, te je kriza na taj na\u010din postala strukturna. Tre\u0107i nivo sadr\u017ean je u \u010dinjenici da u osnovi svega stoji problem isplativosti kapitala, odnosno profitne stope.<\/p>\n

Stoji li jo\u0161 uvijek klasi\u010dna marksisti\u010dka postavka o tendencijskom padu profitne stope?<\/em><\/p>\n

Odgovor na to pitanje je slo\u017een. Ona vrijedi vi\u0161e u zemljama periferije, gdje su profitne stope stale padati, gotovo bismo mogli re\u0107i voljom politike eurozone, ali u zemljama sjevera i Njema\u010dkoj profitne stope rastu! U Njema\u010dkoj je jedan od razloga tome i zamrzavanje visine nadnica. Naravno, zadnja misao voditelja evropskih politika je oporavak profitnih stopa, posebno u zemljama periferije, a pomo\u0107u mjera \u0161tednje.<\/p>\n

Aktivno ste sudjelovali u diskusiji na ljevici o eurozoni, izgledima za njenu budu\u0107nost ili raspad, pa i u polemici s profesorom ekonomije Costasom Lapavitsasom. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vuj\u010di\u0107 po\u017euruje nas da stvorimo uvjete za ulazak u eurozonu\u2026<\/em><\/p>\n

To nije dobra ideja i nikako vam je ne bih savjetovao. Izdiferencirale su se barem dvije politike o ulozi eura: tu je ona ekstremne desnice, francuskog Nacionalnog fronta i sli\u010dnih, da treba napustiti euro i sve \u0107e biti u redu i ponovno mogu\u0107e, a s druge se strane pojavila lijeva moda, dodu\u0161e u manjini u ve\u0107ini zemalja, po kojoj bismo napu\u0161tanjem eura vratili ekonomsku suverenost i sli\u010dno. Mislim da to nije dobra ideja ili barem nije ono \u0161to najprije treba u\u010diniti. Mo\u017eda \u0107e se jednog dana pokazati da je nu\u017eno napustiti euro, no sada jo\u0161 ne: postoji puno mjera koje se mogu poduzeti umjesto toga.<\/p>\n

Govorili ste o puno la\u017enih uzroka krize, poput visokih nadnica, ekonomske neobavije\u0161tenosti vladaju\u0107ih i sli\u010dnom. Ako neoliberalne politike proizvode takve \u0161tete, za\u0161to se na njima ipak ustrajava? Kriti\u010dka svijest kao da je uspje\u0161no neutralizirana tvrdnjama da su to samo nestru\u010dni ili, u boljem slu\u010daju, akademski prigovori. Koji su dakle pravi motivi vladaju\u0107ih?<\/em><\/p>\n

Rekli smo da je trebalo 20 godina da se dug akumulira; da bi nestao, i to uvo\u0111enjem mjera \u0161tednje i stezanja, trebat \u0107e tako\u0111er 20 godina. Tako da sve postaje apsurdno. Zastra\u0161uju\u0107a je \u010dinjenica da postoje golemi potencijali u mnogim ekonomijama, ne samo u vode\u0107ima, koji \u0107e biti uni\u0161teni. To ve\u0107 vide ne samo neortodoksni ekonomisti, nego i nobelovci u ekonomiji, poput Paula Krugmana i Josepha Stiglitza. No ne vide tko je prava meta takvih politika. Glavni cilj vladaju\u0107ih je vratiti visoke profitne stope i iskoristiti krizu da bi se minimalizirala ili uni\u0161tila dr\u017eava blagostanja.<\/p>\n

I dokument o razvoju tr\u017ei\u0161ta radne snage u Evropi iz 2012. ima \u201cdvostruko dno\u201d kada govori o nezaposlenosti?<\/em><\/p>\n

Vi\u0161e nije problem samo u porastu nezaposlenosti, nego i u promjenama strukture zaposlenosti. Na djelu je porast prekarnih oblika zapo\u0161ljavanja, poslova s nepunim radnim vremenom, ugovora na odre\u0111eno vrijeme\u2026 A sve to poti\u010de i Evropska komisija.<\/p>\n

Ve\u0107 je uo\u010deno da je po ekonomskim smjernicama vode\u0107ih evropskih institucija zabranjen i kejnzijanizam, a marksizam ionako ondje nikada nije imao pristup\u2026<\/em><\/p>\n

To dvostruko dno krize, ta kriza u krizi pro\u0161la je barem dvije etape. Na po\u010detku krize jo\u0161 je i bilo kejnzijanskih prijedloga za suo\u010davanje s problemom nezaposlenosti. No kako je sve preokrenuto i preusmjereno u mjere \u0161tednje, tako je i nezaposlenost ponovno poletjela u nebo.<\/p>\n

Nacionalni projekti vi\u0161e nisu dovoljni<\/strong><\/p>\n

Za kraj, poku\u0161ajmo nazna\u010diti mogu\u0107e izlaske iz krize. Govorili ste o nu\u017enosti uvo\u0111enja \u201cevropskog sistema minimalnih nadnica\u201d. I u Hrvatskoj se upravo potpisuje jedna druga referendumska peticija koja kru\u017ei Evropom, ona koja bi uvela zajam\u010deni temeljni dohodak dr\u017eavljana. Ne odustanemo li od misli da je kriza prilika i za ljevicu, moramo li se suo\u010diti s (re)konceptualizacijom dugova a da ne diramo u sada\u0161nje na\u010dine vo\u0111enja privrede, s obzirom na iskustvo samoupravljanja koje je ovdje postojalo \u2013 problem je \u201csamo\u201d koje \u0107e politi\u010dki organizirane snage uspjeti nametnuti te \u201czaboravljene\u201d agende?<\/em><\/p>\n

\u017delite li alternativni projekt, morate razumjeti da je on u sukobu s interesima jedan posto vladaju\u0107ih. Valja znati \u0161to je mogu\u0107e poduzeti protiv njihova interesa: zadatak ljevice je da izgradi most izme\u0111u otpora mjerama \u0161tednje i alternative na puno op\u0107enitijoj osnovi.<\/p>\n

Kako to posti\u0107i bez pravog internacionalizma, kada i relativno uspje\u0161na francuska Lijeva fronta (Front de gauche) ne otvara dovoljno pitanje me\u0111unarodne solidarnosti izme\u0111u evropskog sjevera i juga? \u0160to tek re\u0107i o nivou suradnje ljevica u na\u0161oj regiji, \u010demu je i posve\u0107en skup kojemu ste bili gost?<\/em><\/p>\n

Sljede\u0107i evropski izbori mogli bi biti dobra prilika za koordinaciju i razvoj evropskih dijelova lijevih politi\u010dkih programa. Mo\u017eemo sanjati o ujedinjenoj ljevici, no jo\u0161 postoje velike specifi\u010dnosti i okrenutosti svake od evropskih zemalja sebi i svojim partikularnostima. Razne koordinacije i zajedni\u010dke deklaracije zacijelo \u0107e se pojaviti, \u0161to nije bezna\u010dajno ni za va\u0161e zemlje koje su \u010dlanice EU-a. Umre\u017eavanja, poput onih koje poduzimaju mre\u017ea Transform! ili Fondacija Rosa Luxemburg, va\u017ena su zada\u0107a. S druge strane, mi u Francuskoj zasigurno bismo trebali biti ve\u0107i internacionalisti. No svijest i razumijevanje tih problema rastu. \u017delite li imati uvjerljiv projekt bilo gdje, morate uzeti u obzir evropsku dimenziju problema. Nacionalni projekti, koji su u pro\u0161losti bili mogu\u0107i, vi\u0161e nisu dovoljni.<\/p>\n

\u201c\u010cisti kapitalizam\u201d je put u perverziju<\/strong><\/p>\n

Kako \u010ditateljima objasniti va\u0161u upotrebu pojma \u201c\u010disti kapitalizam\u201d?<\/em><\/p>\n

Ideja je da je prije krize, sredinom 1970-ih, kapitalizam bio reguliran: postojala je redukcija siroma\u0161tva, a odnos sila pomjerio se u pravcu rada. No ve\u0107 je tada kriza iskori\u0161tena da se ukinu svi ti kontrolni i regulatorni mehanizmi. To dobro opisuje izraz \u201codrije\u0161eni kapitalizam\u201d, kako ga upotrebljava britanski ekonomist Andrew Glyn u svojoj knjizi \u201cCapitalism Unleashed: Finance, Globalization and Welfare\u201d; za mene je to \u201c\u010disti kapitalizam\u201d, u smislu da funkcionira bez kontrole i regulacija.<\/p>\n

Nije li za marksiste ta tendencija isto \u0161to i \u010disto ludilo?<\/em><\/p>\n

Svakako, to je put u perverziju.<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Husson: Evropski izbori mogu biti prilika za koordinaciju i razvoj evropskih dijelova lijevih politi\u010dkih programa. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":129012,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-129011","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/129011","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=129011"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/129011\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/129012"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=129011"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=129011"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=129011"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}