{"id":128471,"date":"2013-10-30T09:34:10","date_gmt":"2013-10-30T08:34:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=128471"},"modified":"2013-10-30T09:34:10","modified_gmt":"2013-10-30T08:34:10","slug":"zena-objekt-zivotinja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/10\/30\/zena-objekt-zivotinja\/","title":{"rendered":"\u017dena, objekt, \u017eivotinja"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autorica: Marina Tkal\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n

Jezikom, prvenstveno, izri\u010demo ono \u0161to mislimo, ali i procjenjujemo mi\u0161ljenja drugih. Njime se koristimo i da bismo izrazili svoje osje\u0107aje. Upotrebom jezika i njegovim ostvarenjem u govoru, mi zapravo dajemo sliku o sebi.<\/p>\n

Taj jezik \u010desto je pun seksizama (jer ne dopu\u0161ta prijelaz rodnih granica) i stereotipa te je odraz spolne nejednakosti. Stereotipi ili predrasude dio su jezika jer jezik reflektiraju\u0107i kulturu, reflektira i njezine stavove i predrasude, o \u010demu smo ve\u0107 pisale.<\/p>\n

Jezi\u010dni seksizam<\/strong><\/p>\n

Spolna razlika nije prirodna i izvanlingvisti\u010dka \u010dinjenica; ona oblikuje jezik, isto kao \u0161to on oblikuje nju. Patrijarhalne civilizacije su, naime, drasti\u010dno ograni\u010dile vrijednost \u017eenskoga, pa je \u017eenski rod u jeziku postao ne-mu\u0161ki rod, nepostoje\u0107a apstraktna stvarnost, kako je istaknula feministkinja Luce Irigaray i izvrsno eksplicirala: “Dok se sama \u017eena \u010desto nalazi zato\u010dena u podru\u010dju seksa u doslovnom smislu, gramati\u010dki \u017eenski rod nestaje kao subjektivni izraz, a leksik koji se odnosi na \u017eene \u010desto se sastoji od manje vrijednih, ako ne i uvredljivih izraza koji je definiraju kao objekt u odnosu na mu\u0161ki subjekt. To obja\u0161njava \u010dinjenicu da je \u017eenama tako te\u0161ko govoriti i navesti druge da ih slu\u0161aju kao \u017eene. Njih patrijarhalni lingvisti\u010dki poredak isklju\u010duje i negira. One ne mogu biti \u017eene i govoriti na smislen, koherentan na\u010din”.<\/p>\n

Diskriminacijski odnos prema \u017eenama u jeziku i govoru ima veoma \u0161iroki raspon \u2013 mo\u017eemo ga pratiti od samih rje\u010dnik\u00e2 hrvatskog jezika i njihova definiranja mu\u0161karca kao norme, a \u017eene kao otklona od te norme. \u017dena je ‘Drugo’, ‘drugi spol’, ne-mu\u0161karac.<\/p>\n

Nadalje, navedeni odnos manifestira se i razlikovanjem iskaza mu\u0161karaca i \u017eena u kojima se nazire ustaljeni stereotip o \u017eenskom, tzv. nemo\u0107nom ili slabom govoru. Naime, \u017eenski govor je seksualiziran, \u0161to u falogocentri\u010dnim terminima zna\u010di \u2013 nesiguran. Diskriminacija se nastavlja preko mu\u0161ke mno\u017eine imenica (Ivana, Petra i Josip su \u0161etali ulicom.), mocijskih parnjaka, pa sve do ozna\u010davanja \u017eenskih zanimanja i profesija (doktorica, profesorica, pjesnikinja i sl.), ili nepostojanja \u017eenskih parnjaka za odre\u0111ena zanimanja (lovac, pilot, vatrogasac i dr.).<\/p>\n

Tako primjerice, idemo lije\u010dniku, kardiologu, zubaru, iako nas iza vrata \u010desto do\u010dekuje \u017eena. S obzirom na to, Rada Bori\u0107, aktiviskinja za \u017eenska prava, na jednom od svojih predavanja ponudila je zanimljiv primjer. Naime, kada bi nekoj skupini ljudi u jednoj prostoriji bilo re\u010deno da zatvore o\u010di te ih se nakon toga obavijestilo da je u prostoriju u\u0161ao filozof, ve\u0107ini njih bi se u mozgu stvorila mentalna slika mu\u0161ke osobe, a ne \u017eenske osobe, filozofkinje.<\/p>\n

Objektivizirane i animalizirane \u017eene<\/strong><\/p>\n

Kako bih istra\u017eila prisutnost seksizama u na\u0161emu svakodnevnom govoru i komunikaciji, provela sam istra\u017eivanje u kojemu sam se, prvotno, usredoto\u010dila na prou\u010davanje hrvatskih rje\u010dnika, kako bih prikupila \u0161to ve\u0107i broj seksisti\u010dkih i pogrdnih oznaka za \u017eenske osobe. Zna\u010denja tih oznaka, prikupljenih u rje\u010dnicima, potom sam usporedila sa zna\u010denjima u svakodnevnom govoru, koja sam odredila provode\u0107i upitnik me\u0111u manjim brojem sudionika, mu\u0161kih i \u017eenskih osoba od 18 do 49 godina.<\/p>\n

Njihov zadatak je bio da pokraj svake navedene oznake za \u017eensku osobu navedu nekoliko kategorija: a) \u0161to odre\u0111ena oznaka za pojedinca zna\u010di\/predstavlja, b) u kojim je situacijama upotrebljavaju, c) za\u0161to upotrebljavaju odre\u0111enu oznaku i d) koga (koje i kakve osobe) ozna\u010davaju pojedinom oznakom.<\/p>\n

Oznake za \u017eenske osobe podijelila sam u dvije kategorije: seksisti\u010dke\/pogrdne i seksisti\u010dke\/animalne, s obzirom na veliku prisutnost zoosintagmi, odnosno animalnih oznaka za \u017eene, kojima se \u017eenske osobe animaliziraju i seksualiziraju te uni\u017eavaju na rang bespravno objektivizirane, ali i feminizirane \u017eivotinje. Ovdje bih istaknula reklamni oglas za salame Gavrilovi\u0107, u kojima su kobasice i \u017eene izjedna\u010dene kao meso, a koji se nedavno pojavljivao na gradskim plakatima i televizijskim kanalima.<\/p>\n

Osim toga, bilje\u017eila sam razne situacije (u kojima sam uo\u010dila seksizam\/seksizme) koje sam oslu\u0161kivala na ulicama Zagreba te prou\u010davala dru\u0161tvene mre\u017ee, odnosno Facebook, na kojemu sam pronalazila izjave poput sljede\u0107e: “Zr\u0107e je krcato ma\u0111arskim droljama… Imate jo\u0161 svega par dana da do\u0111ete to izservisirati kako spada… Hvala.” Facebook je, posebice u posljednje vrijeme, postao rasadi\u0161tem mizoginisti\u010dkog sadr\u017eaja koji se o\u010dituje, izme\u0111u ostaloga, i jezi\u010dnim ozna\u010davanjem \u017eena, stranicama poput \u2013 “Vinkova\u010dke drolje”, “Silovanje je samo seks koji niste znale da \u017eelite”, “Bacanje kamenja na drolje”, “12-godi\u0161nje drolje” i mnoge druge.<\/p>\n

Tako\u0111er, osim Facebooka, mizoginisti\u010dki sadr\u017eaji i seksisti\u010dka stereotipizacija \u017eena mogu se prona\u0107i i u reklamama odre\u0111enih proizvoda \u2013 kontroverze su proizvele, primjerice, reklame Osje\u010dkog piva s tzv. ‘be\u0107arskim pjesmama’: “Mala moja dobro si mi sjela, \u010dim te uzmem orosi\u0161 se cijela”; “Kad sam ku\u0107i zabijem u trenu, al’ sla\u0111e je na tu\u0111em terenu”; “Mala moja, prirodno se nosi, nikad svoju livadu ne kosi”.<\/p>\n

Nedavno je, svojom novom reklamnom kampanjom, pozornost privukla i NIVEA, s obzirom na mizoginiju ukomponiranu u prikaz kvalitete proizvoda. Tako na reklamnoj slici, koja prikazuje mu\u0161karca s maskom na licu i krastavcima na o\u010dima, stoji natpis: “Brije\u0161 se kao mu\u0161karac. Za\u0161to bi se njegovao kao \u017eena?”<\/p>\n

Seksisti\u010dki stereotipi pre\u010desto se trivijaliziraju i toleriraju pod izlikom slobode izra\u017eavanja. Nadalje, ti su stereotipi \u010desto suptilno preno\u0161eni od strane medija koji reproduciraju te stvaraju stavove i mi\u0161ljenja koja su vi\u0111ena kao dru\u0161tvene norme, u kojima je rodna ravnopravnost daleko od stvarnog stanja.<\/p>\n

Situacije koje sam zabilje\u017eila na ulicama, u svakodnevnom govoru i na TV-u\/Internetu, u velikoj mjeri su se poklapale s onima prona\u0111enima u hrvatskim rje\u010dnicima, pa krenimo redom.<\/p>\n

Zapo\u010dnemo li sa seksisti\u010dkim\/pogrdnim oznakama, uvidjet \u0107emo dugi niz “so\u010dnih” oznaka kojima se u jeziku i govoru diskriminatorno ozna\u010dava \u017eene, primjerice:<\/p>\n

baba \u2013<\/strong> u rje\u010dnicima, izme\u0111u ostaloga, stoji kao oznaka za \u010dovjeka bez \u010dvrstine, slabi\u0107a, kukavicu (svi smo ispali babe); brbljava osoba (prava je baba); govoriti kao baba \u2013 govoriti bilo \u0161to, bez potrebe. Od frazeolo\u0161kih izraza, spominje se \u2013 to mo\u017ee svaka baba\/ to zna svaka baba \u2013 svatko tko nema osobitih sposobnosti, onaj najskromnijih psihi\u010dkih, fizi\u010dkih, materijalnih i kulturnih snaga, mogu\u0107nosti ili dometa. Baba je i svaka \u017eenska osoba (de\u010dki za jedan stol, babe za drugi stol) ili \u017eenska osoba s navodno lo\u0161im osobinama.<\/p>\n

U svakodnevnom govoru, pomo\u0107u upitnika, saznala sam da se imenica baba upotrebljava za isticanje brbljavih, dosadnih i nebitnih \u017eena; ve\u017ee se i uz tra\u010deve, kojima se, naravno, ‘bave’ \u017eenske osobe (babe tra\u010dare). Mu\u0161karci je \u010de\u0161\u0107e upotrebljavaju kada \u017eele opisati izgled, pona\u0161anje, odijevanje i sl., mla\u0111e \u017eenske osobe, koje odudara od ustaljene norme odijevanja ili pona\u0161anja ‘predvi\u0111ena’ za djevojke\/\u017eene. Pri tome se \u017eeli istaknuti kako se takva \u017eenska osoba obla\u010di ili pona\u0161a zastarjelo \u2013 seksualno neprivla\u010dno mu\u0161karcima. Osobine jedne babe, vidjeli smo, \u010desto se prenose i na pripadnike mu\u0161kog spola, te su oni u tom slu\u010daju slabi\u0107i, kukavice, pla\u0161ljivci, brbljavci. Ba\u0161 poput \u017eena, zar ne?<\/p>\n

droca<\/strong> \u2013 u Ani\u0107evu Rje\u010dniku hrvatskog jezika ova rije\u010d je eufemizam za termin drolja. Jedan od sudionika upitnika je pokraj ove oznake napisao: “Ova oznaka predstavlja malo ljep\u0161i naziv za kurvu ili drolju.” Dakle, rje\u010dnik je u ovom slu\u010daju bio doslovna preslika svakodnevnih situacija i svakodnevnog govora. Droca je prete\u017eito \u2013 prema odgovorima \u2013 nemoralna, promiskuitetna osoba, osoba lo\u0161eg pona\u0161anja, a neki je upotrebljavaju i za \u017eenske osobe koje se preupadno odijevaju \u2013 \u0161to bi zna\u010dilo da, ako se \u017eenska osoba svojim na\u010dinom odijevanja razlikuje od pretpostavljene odjevne normativnosti, to je odmah negativno obilje\u017eava te se oblikuje predod\u017eba o njoj kao o nemoralnoj osobi.<\/p>\n

fufa<\/strong> \u2013 u rje\u010dnicima “bezna\u010dajna djevojka, djevojka koja nema vrijednosti osim vanj\u0161tine, ona koja nema individualnosti, bez li\u010dnosti”. U svakodnevnim situacijama predstavlja djevojke\/\u017eene “lo\u0161eg i neukusnog pona\u0161anja i odijevanja”; \u017eensku osobu koja malo vrijedi; ili (zanimljivo) u situacijama kada pojedinac mu\u0161koga spola ne zna kako se \u017eenska osoba zove, nazvat \u0107e je fufom, prete\u017eito na temelju njezina izgleda. Dakle, nije bitna njezina osobnost niti istinitost i opravdanost pripisivanja takve vulgarne oznake pojedinoj djevojci\/\u017eeni, ona je zaslu\u017euje jedino na temelju svojega fizi\u010dkog izgleda.<\/p>\n

kurva<\/strong> – u rje\u010dnicima bludnica, prostitutka, drolja; pejorativno nevjerna \u017eena, uz razne varijacije na temu \u2013 kurva\u010da, kurva\u010detina, kurvetina i sl. U jednom od rje\u010dnika stoji i izraz “lopov u kletvu kurva u pla\u010d” s obja\u0161njenjem “lopov se pravda rije\u010dima, nevjerna \u017eena pla\u010dem”. Ako je, pak, mu\u0161ka osoba kurva, onda je to osoba bez karaktera, onaj koji je sklon varanju i la\u017eima.<\/p>\n

U govoru se izraz kurva upotrebljava kako bi se ozna\u010dila \u017eenska osoba niskoga morala, “bezna\u010dajne \u017eenske osobe koje nisu dostojne ljudske pa\u017enje”, “ljepotice koje su bile s mno\u0161tvom mu\u0161karaca”, nevjerne \u017eenske osobe, ili \u017eenska osoba kao “user-friendly system: eventualno iskoristi\u0161 i \u0161utne\u0161”, itd. Prete\u017eito su takve osobe (po mi\u0161ljenju ispitanika) zaslu\u017eile da ih se ovako naziva zbog svojega pona\u0161anja; neki ih tako ozna\u010duju kako bi ponizili \u017eensku osobu “jer ona to zaslu\u017euje”.<\/p>\n

Od ostalih izraza spomenula bih sljede\u0107e: tr\u00e9ba, komad, radodajka (koja se \u010desto upotrebljava u seksisti\u010dkim vicevima, kako bi vic dobio na ‘ja\u010dini’, ka\u017eu ispitanici).<\/p>\n

Iz druge kategorije, seksisti\u010dkih\/animalnih oznaka, izdvojila bih sljede\u0107e:<\/p>\n

guska\/gusketina<\/strong> \u2013 u rje\u010dnicima, u prenesenom zna\u010denju, ozna\u010dava (izrazito) glupu \u017eensku osobu, isto kao i u svakodnevnoj komunikaciji.<\/p>\n

kobila – u Ani\u0107evu je to “\u017eena koja izgledom, vulgarnim pona\u0161anjem i smijehom podsje\u0107a na kobilu [kobilo jedna, r\u017ee (smije se) kao kobila]”, a upotrebljava se i za oznaku krupne, jake, \u0161tovi\u0161e rasne \u017eene. \u017denska osoba \u2013 kobila \u2013 je, dakle, vulgarna, i izgledom i pona\u0161anjem, ona je debela, \u010dime je se potpuno omalova\u017eava, diskriminira, uspore\u0111uje sa (istaknula bih, nadasve plemenitom) \u017eivotinjom na temelju njezina izgleda, \u010dime predstavlja jedino objekt podlo\u017ean mu\u0161karcu.<\/p>\n

koka<\/strong> \u2013 koristi se zoofrazem “stara koka, dobra juha”, naravno, u \u0161ali, a u rje\u010dnicima se isti obja\u0161njava ovako: “iskusna \u017eena najvi\u0161e pru\u017ea mu\u0161karcu”. U svakodnevnom govoru ova se imenica upotrebljava za ozna\u010davanje dobro gra\u0111enih, privla\u010dnih \u017eenskih osoba, prilikom neozbiljnih razgovora i po\u0161alica, a upotrebljava se prete\u017eito iz navike.<\/p>\n

kuja<\/strong> \u2013 u rje\u010dnicima je to pejorativna oznaka za \u017eenu sklonu intrigama i podmuklim postupcima protiv drugoga; ku\u010dka ili pokvarena, zla \u017eena. U svakodnevnoj komunikaciji to je oznaka za “nemoralnu osobu i po pitanju seksualnosti i po svim drugim osnovama”, to je “bezobrazna, bezosje\u0107ajna i zla \u017eenska osoba”, “pokvarena cura s ciljem uni\u0161tavanja tu\u0111e sre\u0107e, veze, prijateljstva i sl.”, “naro\u010dito uobra\u017eena i umi\u0161ljena, sebi\u010dna i prora\u010dunata \u017eenska osoba”.<\/p>\n

koza<\/strong> \u2013 pejorativna oznaka za “\u017eivahnu, ali glupu \u017eensku osobu”. U svakodnevnoj komunikaciji ovu imenicu upotrebljavaju kako pripadnici mu\u0161kog spola, tako i pripadnice \u017eenskoga spola u ozna\u010davanju \u017eena. \u017denska osoba se etiketira kao koza zbog svojih nepromi\u0161ljenih, glupih, ili u slu\u010daju mla\u0111ih djevoj\u010dica, nesta\u0161nih postupaka (“kozo mala”).<\/p>\n

Od ostalih za spomenuti je maca\/ma\u010dka (odnosno “zgodna \u017eenska”), kreketu\u0161a, krava\/kravetina (“neskladna \u017eenska osoba, polaganih kretnja”, obja\u0161njava Rje\u010dnik hrvatskih rije\u010di), ovca\/tuka (odnosno glupa \u017eenska osoba), riba i druge.<\/p>\n

Iako se neke od navedenih oznaka upotrebljavaju i za obilje\u017eavanje pogrdnih osobina mu\u0161karaca, kada se leksi\u010dka zna\u010denja oznake namijenjene ozna\u010davanju \u017eena prenose na mu\u0161karca, ipak se velika ve\u0107ina seksisti\u010dkih oznaka koristi za diskriminatorno ozna\u010davanje \u017eena.<\/p>\n

S druge strane su frajeri, fakini, galebovi, lole i sl. prihvatljivi, njihovi su slobodniji postupci opravdani. Dapa\u010de, mu\u0161karac koji je bio s ve\u0107im brojem \u017eena je frajer, dok je takva \u017eena, pak, radodajka, droca, fufa i sl.<\/p>\n

Prema tome, mo\u017eemo zaklju\u010diti da je \u017eena u hrvatskom jeziku, kori\u0161tenjem seksisti\u010dkih oznaka, implicitno predo\u010dena kao manje bitna, podre\u0111ena vladaju\u0107em mu\u0161kom spolu. Ona je odre\u0111ena prema svojoj ulozi koju ima spram mu\u0161karca; odre\u0111ena je onim oznakama koje joj pridaju prete\u017eito mu\u0161karci, a koje je zatvaraju u njezin spol, isti\u010du je kao seksualni objekt i ka\u017enjavaju njezinu seksualnost. \u017dena je uspore\u0111ena s predmetom, kao i sa \u017eivotinjom, i to u negativnom kontekstu, obespravljuju\u0107i tako i \u017eenu i \u017eivotinju, stavljaju\u0107i ih u red manje bitnih i podre\u0111enih bi\u0107a u svijetu prevladavaju\u0107e falogocentri\u010dne hegemonije.<\/p>\n

Potrebna je, dakle, jezi\u010dna promjena koja se mo\u017ee ostvariti jedino revalorizacijom \u017eenskog roda, izmjenom dru\u0161tveno-kulturnih instrumenata koji odre\u0111uju subjektivna i objektivna prava. Potrebna je i izmjena na\u0161e svijesti i na\u0161ih stajali\u0161ta; potrebno je osloboditi se stereotipa i predrasuda koji su ustaljeni u dana\u0161njem dru\u0161tvu, a dok god postoje, \u017eenin \u0107e polo\u017eaj ostati nepromijenjen.<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jezikom, prvenstveno, izri\u010demo ono \u0161to mislimo, ali i procjenjujemo mi\u0161ljenja drugih. Njime se koristimo i da bismo izrazili svoje osje\u0107aje. Upotrebom jezika i njegovim ostvarenjem u govoru, mi zapravo dajemo sliku o sebi.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-128471","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/128471","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=128471"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/128471\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=128471"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=128471"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=128471"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}