{"id":128128,"date":"2013-10-26T10:43:14","date_gmt":"2013-10-26T08:43:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=128128"},"modified":"2013-10-26T10:43:14","modified_gmt":"2013-10-26T08:43:14","slug":"cije-je-more","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/10\/26\/cije-je-more\/","title":{"rendered":"\u010cije je more?"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/euromediterraneo.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-128129\" title=\"Mediteran\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/euromediterraneo.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"194\" \/><\/a>Pi\u0161e: Svetlana Slap\u0161ak<\/strong><\/p>\n<p>Stvar nije nimalo simpati\u010dna: italijanska vlada je po\u010dela upotrebljavati termin kojim su anti\u010dki Rimljani nazvali Sredozemno more, mare nostrum, kad su osvojili dobar deo njegovih obala. Termin su \u201creciklirali\u201d u nacionalisti\u010dkim kontekstima od kraja devetnaestog veka pa nadalje, zaklju\u010dno sa fa\u0161isti\u010dkom upotrebom \u2013 Gabrijele d\u2019Anuncio ga je ponovo uveo u javni govor. Smisao dana\u0161nje upotrebe je jasan: vlada priprema \u0161iroku evropsku akciju kojom \u0107e uzeti natrag \u201csvoje\u201d more, koje sada zauzimaju nezakoniti doseljenici, posebno u pravcu ostrva Lampeduza. \u201cZauzimaju\u201d ga pre svega svojim mrtvim telima. Sre\u0107niji mrtvi mogu dobiti i italijansko dr\u017eavljanstvo\u2026 \u017divi uglavnom nemaju nikakve \u0161anse.<\/p>\n<p>O nezakonitim doseljenicima koji dolaze morskim putevima na Lampeduzu je u poslednje vreme toliko napisano, da smo mo\u017eda malo oguglali na ovu opasnu narativizaciju situacije. Me\u0111u mnogim sramotama koje danas odlikuju EZ, ta je sasvim na vrhu. Druge \u2013 predla\u017eem okvirni spisak \u2013 jesu brza i temeljna pauperizacija naj\u0161irih slojeva evropskih gra\u0111ana, \u0161iroko planirano i sistematsko skra\u0107enje \u017eivota gra\u0111ana, koji se odnosi podjednako na stare i na mlade, i ni\u010dim spre\u010davani ili smanjivani rasizam. Izostavljam sa spiska sve \u0161to se odnosi na cele dr\u017eave i njihove aparate\u2026<\/p>\n<p>Lampeduza je samo jedna stanica. Na obroncima Gibraltara je nekoliko grobalja nepoznatih tela, koje je more tu izbacilo. Na gr\u010dko-turskoj granici su minska polja, koja godi\u0161nje znatno smanje broj nezakonitih doseljenika koji sudbinu ispituju na kopnu. Niko nije u stanju da na\u010dini niti pribli\u017enu statistiku o tome koliko nezakonitih doseljenika svake godine, a naro\u010dito leti, do\u0111e na stotine gr\u010dkih ostrva sa turskih obala. Njihovo pristajanje je skoro nevidljivo: \u0161verceri ljudima ih izbace koji kilometar ispred obale, i oni se pome\u0161aju sa kupa\u010dima na pla\u017eama \u2013 oni koji uspe\u0161no doplivaju. Na ostrvu Mitilini (starom Lezbosu) pripadnici Zlatne zore organizuju privatne racije protiv njih. U Carigradu su cele \u010detvrti pune kandidata za prelaz kopnom ili morem, koje \u0161verceri izrabljuju, \u010desto u ropskom radu i uslugama, pre nego \u0161to im uzmu sva sredstva, ili ih nateraju da \u201czarade\u201d svoj odlazak: \u010dekanje na odlazak obi\u010dno nije manje od godine dana. Bugarska dr\u017eava se dosetila da je zid mo\u017eda bolje i jeftinije sredstvo od minskih polja. Oni koji se smatraju centrom Evrope izbacuju na periferiju manje \u017eeljene, koje su prethodno sumanutim zakonima opredelili kao suvi\u0161ne: neki od tih su gra\u0111ani EZ, kao Rumuni, neki nisu, kao \u0161to je kosovska Romkinja Leonarda. To je jo\u0161 jedna devoj\u010dica od petnaestak godina koja je, posle Malale, prilepila vru\u0107 \u0161amar svetskoj javnosti i pokazala kako treba da se pona\u0161a gra\u0111anka.<\/p>\n<p>Upravo na primerima ove dve devoj\u010dice mo\u017ee se govoriti o stra\u0161nom manipulisanju pri\u010dama, odnosno propagandom, koje se doga\u0111a u dogovoru najvi\u0161ih dr\u017eavnih organa, institucija, medija i me\u0111unarodnih uglednika. Njihove pri\u010de sa jedne strane pokre\u0107u mase, izme\u0111u ostalih i mase francuskih srednjo\u0161kolaca, a sa druge ih pomenute sile spre\u010davaju, jer imaju druge pri\u010de za pokoravanje gra\u0111ana. Malala nije mogla dobiti Nobelovu nagradu za mir jer je suvi\u0161e prisutna u medijima? Za razliku od predsednika Obame? Izvesno ne \u2013 ali se u neobi\u010dnoj liniji dobitnika najva\u017enije nagrade za mir Malala naprosto izdvaja time \u0161to nema ba\u0161 nikakve veze sa vojnim krugovima.<\/p>\n<p>Nije li u kontekstu tih pri\u010da sasvim logi\u010dno do\u0161la i pri\u010da o plavookoj i plavokosoj devoj\u010dici, koju su ukrali Romi? Pri\u010da je stara otprilike \u0161est vekova: decu su krali, prodavali, pu\u0161tali im krv i jeli za doru\u010dak naizmeni\u010dno Romi i Jevreji. U trenutku kada treba nekako zasen\u010diti industriju \u0161vercovanja ljudi, koja donosi jo\u0161 vi\u0161e nego \u0161vercovanje droge, ova pri\u010da treba da uka\u017ee na \u201cprave\u201d otima\u010de i opasnost za EZ. Gr\u010dke vlasti, naravno, ne veruju Romima; ne zanima ih sudbina ostale romske dece koja u istom naselju i posvuda nisu obuhva\u0107ena socijalnom i zdravstvenom za\u0161titom, ne idu u \u0161kolu i nisu nigde zapisana; va\u017ena je samo plavooka i plavokosa, jer su je \u201cukrali\u201d dobrome svetu, finoj engleskoj (ili nekoj drugoj) porodici: paralela sa engleskom devoj\u010dicom an\u0111eoskog izgleda se odmah pojavljuje na ubedljivim fotografijama. Ukratko, i onu prvu su \u201co\u010dito\u201d oteli Romi. Umesto da se svoj romskoj deci, barem iz tog naselja, omogu\u0107i minimalno bolji \u017eivot, veliki novac se bez problema daje za DNA ispitivanje. Jer, kao \u0161to je svim vernicima stereotipa i glupih pri\u010da odli\u010dno poznato, Romi ne mogu imati plavokose i plavooke dece. Uz opravdanu sumnju, prva stvar koju bi pametne vlasti izvele, jeste da istragu, zbog za\u0161tite devoj\u010dice, sprovedu krajnje diskretno, i da se njene fotografije pojave tek kada to postane potrebno istrazi \u2013 \u0161to je obi\u010dno poslednji, o\u010dajni\u010dki korak. Rezultat DNA je tu zapravo neva\u017ean, va\u017eno je da je romski par lagao, varao i \u201co\u010dito\u201d bio spreman za jo\u0161 gore stvari. U grupi u kojoj nije uobi\u010dajeno ni prijaviti dete, ni usvojenje, ni bilo koju drugu promenu unutar porodice i grupe, jer je, izme\u0111u ostalog, i pristup osnovnim gra\u0111anskim pravima spre\u010den, formalno ili neformalno, ni\u0161ta lak\u0161e nego otkriti \u201cskandal\u201d. Vlast se pona\u0161a kao da za njih postoji \u2013 jo\u0161 gore, kao da za njih brine\u2026 U me\u0111uvremenu, jo\u0161 jedna oteta plava devoj\u010dica je na\u0111ena kod rumunskih Roma u Irskoj.<\/p>\n<p>To da se evropski dr\u017eavnici i administrativci vi\u0161e ne libe da manipuli\u0161u ovakvim pri\u010dama za glupe slu\u0161aoce, zna\u010dilo bi da je eksperiment zaglupljivanja gra\u0111ana uspeo. Evropske vlasti su se ranije koliko-toliko uspe\u0161no dogovarale sa Gadafijem, i nisu se posebno brinule \u0161to on nezakonito doseljavanje smanjuje pove\u0107anjem koncentracionih logora. Libija je sada u procesu previranja, mo\u017eda \u010dak i uspe\u0161nog sopstvenog puta u podno\u0161ljiviji sistem, i za to o\u010dito nije potrebno da svojim ili evropskim gra\u0111anima dokazuje kako je stroga prema afri\u010dkim doseljenicima sa svih strana. A i za\u0161to, kada im nije cilj? Sada, kada se pokazuje nedvosmislena evropska nesposobnost da se uhvati u ko\u0161tac sa problemom, pa\u017enja javnosti se usmerava na pri\u010du o \u201cna\u0161em moru\u201d umesto na ljude, mrtve ili \u017eive, u njemu. Teritorijalni integritet i plave devoj\u010dice, umesto da izazivaju pomisao na sopstvenu odgovornost, uspe\u0161no usmeravaju na opasnu kolektivnu koheziju i otpor prema drugome.<\/p>\n<p>Koliko puta smo to ve\u0107 videli?<\/p>\n<p>Razvijanje mr\u017enje prema prisutnome drugome i neosetljivost za muke prido\u0161lica evropskim vlastima slu\u017ee pre svega da pokriju unutarnju politiku, u kojoj su \u201cna\u0161i\u201d gladni i nezaposleni va\u017eniji, premda za njih ne radimo ni\u0161ta, sem sistematskog pogor\u0161avanja polo\u017eaja. Ne, nisu: bilo koji koliko-toliko pametan re\u017eim, totalitarni, kapitalisti\u010dki, kolonijalni, prisetio bi se da je upotreba prido\u0161lica na\u010din da se doma\u0107ini isto tako zaposle \u2013 na velikim kolektivnim poslovima, na pobolj\u0161avanju kapilarne povezanosti Evrope putevima i \u017eeleznicama, na izgradnji infrastruktura, na osposobljavanju ogromnih industrijskih, civilnih i vojnih kompleksa koji propadaju posvuda po Evropi. A prebaciti sve to na glupe politi\u010dare bilo bi tako\u0111e neodgovorno.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/pescanik.net\/2013\/10\/cije-je-more\/\" target=\"_blank\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Razvijanje mr\u017enje prema prisutnome drugome i neosetljivost za muke prido\u0161lica evropskim vlastima slu\u017ee pre svega da pokriju unutarnju politiku, u kojoj su \u201cna\u0161i\u201d gladni i nezaposleni va\u017eniji, premda za njih ne radimo ni\u0161ta, sem sistematskog pogor\u0161avanja polo\u017eaja.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-128128","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/128128","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=128128"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/128128\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=128128"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=128128"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=128128"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}