{"id":127936,"date":"2013-10-24T09:12:07","date_gmt":"2013-10-24T07:12:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=127936"},"modified":"2013-10-24T09:12:07","modified_gmt":"2013-10-24T07:12:07","slug":"prsti-usi-i-noge-otkrivaju-kojim-bolestima-ste-skloniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/10\/24\/prsti-usi-i-noge-otkrivaju-kojim-bolestima-ste-skloniji\/","title":{"rendered":"Prsti, u\u0161i i noge otkrivaju kojim bolestima ste skloniji"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Za\u0161to dugi prsti ukazuju na ve\u0107u \u0161ansu da budete depresivni i za\u0161to male u\u0161i mogu ukazivati da ste skloni bolesti bubrega? Razlog le\u017ei u hormonima i hranjivim tvarima kojima ste bili izlo\u017eeni u maj\u010dinoj utrobi.<\/p>\n

Nova ameri\u010dka studija otkrila je, izme\u0111u ostalog, da \u0107e mu\u0161karci s manjim testisima vjerojatnije biti uklju\u010deni u brigu oko djece. Naime, znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Emory u Atlanti otkrili su da ni\u017ee razine testosterona mogu potisnuti \u017eelju mu\u0161karca za seksom, pa \u0107e svu energiju usmjeriti na njegu i brigu oko djece.<\/p>\n

A \u0161to veli\u010dina drugih dijelova tijela mo\u017ee otkriti o zdravlju:<\/p>\n

Male u\u0161i<\/p>\n

Mogu biti atraktivnije, ali zapravo ukazuju da ste skloniji ekcemima i bolesti bubrega.<\/p>\n

Male u\u0161i \u010desto zna\u010de i manji slu\u0161ni kanal (od vanjskog do srednjeg uha), pa su i \u0161anse za razvoj ekcema ve\u0107e. Slu\u0161ni kanali oblo\u017eeni su ko\u017eom koja mo\u017ee biti sklonija ljuskanju (otitis externa).<\/p>\n

Ako imate male, nisko postavljene u\u0161i, ispod razine o\u010diju, to \u010desto ukazuje da imate problema s bubrezima. Nitko ne zna za\u0161to.<\/p>\n

Du\u017ei jezik<\/p>\n

To bi moglo zna\u010diti da ste skloniji opstruktivnoj apneji za vrijeme spavanja. Ovo stanje uzrokuje prekid disanja tijekom spavanja, a poga\u0111a oko \u010detiri posto sredovje\u010dnih mu\u0161karaca i dva posto sredovje\u010dnih \u017eena.<\/p>\n

Ako imate veliki jezik ili velike krajnike, oni mogu blokirati di\u0161ne putove dok spavate. U bla\u017eem slu\u010daju izazivaju hrkanje, a u te\u017eem mogu zaustaviti disanje do 30 sekundi.<\/p>\n

Veliki bokovi<\/p>\n

Povezani su s gubitkom pam\u0107enja. Znanstvenici s Northwestern Universityja u Chicagu prou\u010davali su oblike tijela i pam\u0107enje ispitanih osoba. Rezultati testa provedenog na gotovo 8.750 \u017eena u postmenopauzi u dobi od 65 do 79 godina pokazuju da one s ve\u0107im bokovima imaju slabije pam\u0107enje.<\/p>\n

Znanstvenici naga\u0111aju da naslage masti pridonose kognitivnim problemima ograni\u010davaju\u0107i protok krvi u mozgu.<\/p>\n

Me\u0111utim imaju li tendenciju nakupljanja masno\u0107e oko bokova, a ne oko trbuha, mogle bi biti za\u0161ti\u0107enije od dijabetesa i sr\u010danih bolesti.<\/p>\n

Dugi prsti<\/p>\n

Povezani su s rakom prostate i depresijom. Znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta u Warwicku i Instituta za istra\u017eivanje raka promatrali su ruke 1.500 oboljelih od raka prostate i 3.000 zdravih mu\u0161karaca. Otkrili su da mu\u0161karci \u010diji je ka\u017eiprst du\u017ei od prstenjaka imaju znatno manju vjerojatnost da \u0107e oboljeti.<\/p>\n

Smatra se da su izlo\u017eeni manjoj koli\u010dini testosterona prije poroda, \u0161to dovodi do razvoja du\u017eeg ka\u017eiprsta. Manja koli\u010dina testosterona mo\u017ee ih kasnije za\u0161tititi od bolesti (koja se hrani testosteronom).<\/p>\n

Istra\u017eivanje na Sveu\u010dili\u0161tu u Alberti pokazuje da su mu\u0161karci s relativno du\u017eim ka\u017eiprstom u odnosu na prstenjak skloniji depresiji. Depresija je povezana s ni\u017eim razinama testosterona kojima su izlo\u017eeni u maternici.<\/p>\n

Zanimljivo da je studija na Sveu\u010dili\u0161tu Liverpool pokazala da djeca s autizmom imaju znatno du\u017ei prstenjak od ka\u017eiprsta, \u0161to je povezano s visokim razinama testosterona prije ro\u0111enja.<\/p>\n

Tanka bedra<\/p>\n

Danska studija provedena na gotovo 3.000 mu\u0161karaca i \u017eena je pokazala da su ljudi s tanjim bedrima skloniji sr\u010danim bolestima i preranoj smrti. Mala mi\u0161i\u0107na masa na ovom podru\u010dju mogla bi utjecati na osjetljivost na inzulin i biti krivac za spomenuti faktor rizika.<\/p>\n

Krupne o\u010di<\/p>\n

Povezuju ih s kratkovidno\u0161\u0107u. Lijepe su, ali velike o\u010di mogu zna\u010diti da \u0107ete se morati osloniti na nao\u010dale. Ako je promjer va\u0161ih o\u010diju i za jedan milimetar dulji od 24 mm, vjerojatno \u0107ete biti kratkovidni. Ako je oko normalne veli\u010dine, svjetlo \u0107e biti jasno usmjereno na stra\u017enji dio oka. Me\u0111utim, ako je i milimetar du\u017ee od normale, svjetlo \u0107e se fokusirati nekoliko milimetara ispred mre\u017enice (a tu se obra\u0111uje slika).<\/p>\n

Kratke noge<\/p>\n

Duge noge mogu ukazivati na manji rizik od dijabetesa tipa 2, pokazuje istra\u017eivanje provedeno na Sveu\u010dili\u0161tu u Bristolu. Pokazalo se da je za svakih dodatnih 4,3 cm smanjen rizik od bolesti.<\/p>\n

Ako je va\u0161a majka bila pothranjena kad ste bili u maternici, mo\u017eda ba\u0161 zato imate kra\u0107e noge. A budu\u0107i da ste se u maternici prilagodili manjoj koli\u010dini energije, gu\u0161tera\u010da (koja izlu\u010duje inzulin) se ne mo\u017ee dobro nositi s relativno normalnom koli\u010dinom masti i ugljikohidrata nakon ro\u0111enja. Stoga je i ve\u0107i rizik od bolesti poput dijabetesa tipa 2 u srednjim godinama.<\/p>\n

DailyMail\/net.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za\u0161to dugi prsti ukazuju na ve\u0107u \u0161ansu da budete depresivni i za\u0161to male u\u0161i mogu ukazivati da ste skloni bolesti bubrega? Razlog le\u017ei u hormonima i hranjivim tvarima kojima ste bili izlo\u017eeni u maj\u010dinoj utrobi. Nova ameri\u010dka studija otkrila je, izme\u0111u ostalog, da \u0107e mu\u0161karci s manjim testisima vjerojatnije biti uklju\u010deni u brigu oko djece. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-127936","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/127936","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=127936"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/127936\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=127936"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=127936"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=127936"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}