{"id":127623,"date":"2013-10-21T10:06:25","date_gmt":"2013-10-21T08:06:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=127623"},"modified":"2013-10-21T10:06:25","modified_gmt":"2013-10-21T08:06:25","slug":"zitarice-nisu-zdravije-na-njima-se-vise-zaraduje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/10\/21\/zitarice-nisu-zdravije-na-njima-se-vise-zaraduje\/","title":{"rendered":"\u017ditarice nisu zdravije, na njima se vi\u0161e zara\u0111uje"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autor: Rade Dragojevi\u0107<\/strong><\/p>\n

Stru\u010dnjakinja za prehranu Anita \u0160upe diplomirala je nutricionizam na Getebor\u0161kom sveu\u010dili\u0161tu u \u0160vedskoj. Kako sama za sebe ka\u017ee, \u017eelja joj je da poku\u0161a \u201crazotkriti uobi\u010dajene mitove i zablude o tzv. zdravoj i nezdravoj ishrani\u201d. Time se bavi i u svojoj knjizi \u201cIstine i la\u017ei o hrani\u201d. Osim o istinama i la\u017eima, razgovarali smo i o utjecaju prehrambene i farmaceutske industrije i konvencionalnih nutricionista na na\u0161e prehrambene navike.<\/p>\n

Mo\u017eete li nam ukratko re\u0107i koje su glavne prednosti tzv. LCHF prehrane, koju zagovarate, u odnosu na konvencionalne nutricionisti\u010dke preporuke?<\/em><\/p>\n

Naziv LCHF dolazi od engleskog Low Carb High Fat i predstavlja na\u010din prehrane u kojem se ograni\u010dava unos \u0161e\u0107era i \u0161kroba, a pove\u0107ava unos prirodnih zdravih masno\u0107a. Osim toga, izbjegavaju se rafinirana i hidrogenizirana biljna ulja i druge industrijske prera\u0111evine koje su prepune umjetnih dodataka i \u0161tetnih kemikalija. Jede se prava hrana u svom izvornom obliku, po mogu\u0107nosti iz organskog ili doma\u0107eg uzgoja. Ograni\u010davanjem unosa ugljikohidrata ne izazivamo podizanje \u0161e\u0107era u krvi, kao \u0161to je to slu\u010daj kod standardne prehrane bogate \u0161e\u0107erom i \u0161krobom. Razina \u0161e\u0107era u krvi ostaje stabilna, kao i vrijednosti inzulina u krvi, pa dolazi do pove\u0107anog tro\u0161enja masno\u0107e za energiju. Inzulin je vrlo va\u017ean i nezamjenjiv za tijelo, ali visoke razine ovog hormona u krvi dovode do nakupljanja masnih zaliha i do drugih ozbiljnih poreme\u0107aja i bolesnih stanja. Jo\u0161 jedan veliki problem sa standardnom prehranom je taj da ona obiluje omega-6 masnim kiselinama u odnosu na omega-3 masne kiseline. Taj nesrazmjer dovodi do stvaranja upalnih procesa u tijelu koji su uzro\u010dnik mnogih kroni\u010dnih bolesti. LCHF prehrana smanjuje unos omege-6 kroz smanjenu konzumaciju \u017eitarica, margarina i rafiniranih biljnih ulja, a pove\u0107ava unos omege-3 putem ribe, mesa pa\u0161nih \u017eivotinja i jaja slobodnih koko\u0161i. Na taj na\u010din uspostavlja ravnote\u017eu izme\u0111u ovih dviju masnih kiselina, a time i ravnote\u017eu izme\u0111u hormonalnog sustava eikosanoida, \u010dime se uskla\u0111uju i drugi hormonalni mehanizmi u tijelu.<\/p>\n

Histerija oko kolesterola<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107 vi\u0161e desetlje\u0107a traje napad nutricionista i farmaceutske industrije na kolesterol i masti op\u0107enito. \u0160to je glavni razlog te kampanje?<\/em><\/p>\n

Ancel Keys je 1950-ih pod svaku cijenu \u017eelio otkriti uzrok sr\u010danih bolesti. Iznio je hipotezu da su zasi\u0107ene masno\u0107e i kolesterol glavni uzro\u010dnik, pa je proveo istra\u017eivanje u kojem je pokazao korelaciju izme\u0111u ukupnog unosa masno\u0107a i smrtnosti u \u0161est zemalja svijeta. Me\u0111utim, ubrzo je otkriveno da je Keys u to vrijeme imao podatke iz 22 zemlje, ali da je ih je sve prikazao, statisti\u010dka povezanost izme\u0111u unosa masno\u0107e i smrtnosti od sr\u010danih bolesti potpuno bi nestala. Dobiveni rezultat morao je opravdati o\u010dekivanja njegovih prista\u0161a i utro\u0161ene milijune dolara poreznih obveznika. Na\u017ealost, cijelo zapadnja\u010dko prehrambeno obrazovanje i savjeti temelje se na ovoj studiji, iako druge velike studije, provedene kasnije, nisu uspjele potvrditi rezultat Keysova istra\u017eivanja. No lopta je ve\u0107 bila ba\u010dena i objeru\u010dke prihva\u0107ena od prehrambene i farmaceutske industrije, koje \u0107e idu\u0107ih godina na ra\u010dun histerije oko masno\u0107e i kolesterola ostvarivati milijunske profite. Od light prehrambenih proizvoda, preko raznih zamjenskih namirnica, rafiniranih ulja, margarina, \u017eitnih pahuljica i drugih industrijskih prera\u0111evina, do lijekova za sni\u017eavanje kolesterola, koji su najprofitabilniji lijekovi na svijetu. Sve se lijepo poklopilo. Velik problem sa znanstvenim istra\u017eivanjima je taj \u0161to je mogu\u0107e koncentrirati se na one metode analize koje potvr\u0111uju o\u010dekivanja upravo onih koji ih provode i, \u0161to je jo\u0161 gore, pla\u0107aju. \u0160tovi\u0161e, statisti\u010dke analize ostavljaju mnogo prostora za razli\u010dita tuma\u010denja. Za neki medicinski eksperiment, koji uklju\u010duje tisu\u0107e sudionika i ko\u0161ta stotine milijuna dolara, zainteresirana je samo farmaceutska industrija, koju Amerikanci \u201cod milja\u201d zovu BigPharma, jer ima sredstava za njegovo provo\u0111enje. Cijela moderna medicina orijentirana je na tra\u017eenje simptoma bolesti, a ne na otkrivanje uzroka. Po istom principu proizvode se i lijekovi, kojima se samo tretiraju simptomi, a ne i uzroci bolesti. Zato je za o\u010dekivati da establi\u0161ment ne\u0107e pla\u0107ati istra\u017eivanja koja \u0107e pokazati da prirodne, zdrave masti nikada nisu bile \u0161tetne. \u0160to je i logi\u010dno, jer su od pamtivijeka predstavljale va\u017ean dio ljudske prehrane, puno prije epidemije raznih novih civilizacijskih bolesti i debljine.<\/p>\n

\u0160to LCHF prehrana zna\u010di za one ljude koji nisu osjetljivi na gluten, a uz to ne \u017eele ni smr\u0161avjeti? Odnosno, je li i za njih takva prehrana dobrodo\u0161la?<\/em><\/p>\n

Moderan na\u010din prehrane koji se bazira na \u017eitaricama, krumpiru i pekarskim proizvodima nije dobar ni zdrav ni za koga i upravo je on uzrok epidemije bolesti i debljine. Osjetljivost na gluten je puno u\u010destalija nego \u0161to se to misli, na\u017ealost, u lije\u010dni\u010dkoj je praksi poznata jedino celijakija kao bolest nepodno\u0161enja glutena, iako su istra\u017eivanja povezala cijeli niz bolesti s glutenom. Vitki ljudi koji nemaju problem s prekomjernom tjelesnom te\u017einom ne zna\u010di da su potpuno zdravi, mnogi imaju masnu jetru, povi\u0161en krvni tlak i druge probleme povezane s prekomjernim unosom \u0161e\u0107era i \u0161kroba. Nedovoljan unos masno\u0107e dovodi do nedostatka va\u017enih vitamina topivih u mastima, koje trebamo kao aktivatore skoro svih biokemijskih procesa u tijelu. Naravno, ne trebaju svi biti na LCHF-u, ali je za svakoga korisno smanjiti unos \u0161e\u0107era i pekarskih proizvoda od p\u0161enice, izbaciti umjetne masti (rafinirana ulja i margarine) i vratiti u kuhinju tradicionalne prirodne masti \u2013 svinjsku mast, maslinovo ulje, maslac. Umjesto light nemasnih mlije\u010dnih proizvoda, iz kojih su izva\u0111ene prirodne masno\u0107e a dodani \u0161krob i kemikalije, vratiti u prehranu punomasne prirodne mlije\u010dne proizvode; umjesto kupovnih suhomesnatih proizvoda prepunih aditiva jesti pravu slaninu i \u0161pek; ne bojati se jaja koja su savr\u0161ena nutritivno bogata hrana; \u017eitarice birati iz prirodnog uzgoja i pripremati na pravilan na\u010din (natapanje, fermentacija, klijanje).<\/p>\n

P\u0161enica je zasi\u0107ena toksinima<\/strong><\/p>\n

Jedan tip prigovora ide za tim da LCHF prehrana ili paleo-dijeta, kako je jo\u0161 zovu, zapravo zanemaruje \u010dinjenicu da je \u010dovjek u me\u0111uvremenu evoluirao i prilagodio se novom tipu prehrane baziranom prvenstveno na \u017eitaricama. Kako to komentirate?<\/em><\/p>\n

Paleo ne zna\u010di da \u0107emo jesti onako kako su ljudi jeli u kamenom dobu. Paleo je samo jedan od naziva, kao i LCHF, primal ili izvorna prehrana, koji predstavlja sve popularniji globalni pokret u svijetu. To je zapravo pokret vra\u0107anja tradicionalnoj, izvornoj prehrani i odbacivanja rafiniranih proizvoda i genetski modificiranih \u017eitarica koje nisu ni postojale do prije 50 do 100 godina. Bilo je i za o\u010dekivati da \u0107e establi\u0161ment upotrijebiti razne metode kako bi se odr\u017eale prehrambene smjernice koje preporu\u010duju najprofitabilnije proizvode kao temelj zdrave prehrane. U Americi je zarada na kruhu, proizvodima od kukuruza i soje izme\u0111u 2.700 posto i 6.400 posto, dok je zarada na slanini 400 posto. Nemam podatke kako je u Hrvatskoj, ali je za vjerovati da je situacija ista, s obzirom na to da je sve globalizirano. Osim toga, proizvodi od \u017eitarica imaju dugi rok trajanja pa se lako skladi\u0161te, dok se meso mora pohranjivati, transportirati i prodavati uz stalno hla\u0111enje, a ima i puno kra\u0107i rok trajanja. Jasno je da je isplativije prodavati proizvode od \u017eitarica nego meso, jaja i povr\u0107e. Na taj na\u010din industrija ubire velike prihode, zato i mo\u017ee pla\u0107ati reklame za svoje proizvode. Eto za\u0161to dr\u017eavne slu\u017ebe i mediji tako agresivno propagiraju \u017eitarice kao \u201cbazu zdrave prehrane\u201d. Kada umjesto toga kupujemo meso pa\u0161nih \u017eivotinja i jaja izravno od uzgajiva\u010da, zaobilazimo cijeli taj monumentalni profitabilni sistem industrijske poljoprivrede, transport \u017eita, antibiotike, hormone rasta, kemijska gnojiva, prera\u0111iva\u010de, inspektore, proizvo\u0111a\u010de, dostavlja\u010de i ogla\u0161iva\u010de, koji svi zara\u0111uju pretvaraju\u0107i jeftine \u017eitarice u skupe proizvode, upakirane u \u0161arene kartone i vre\u0107ice s bombasti\u010dnim naslovima. \u017ditarice su grupa namirnica koje su te\u0161ko probavljive. To su starosjedioci \u0161irom svijeta oduvijek znali i zato su ih pravilno pripremali \u2013 natapanjem, fermentiranjem, klijanjem. Stare vrste \u017eitarica, pravilno pripremljene, mogu sa\u010dinjavati jedan dio ljudske prehrane. No dana\u0161nje \u017eitarice, pogotovo p\u0161enica, nisu ono \u0161to su nekada bile. P\u0161enica je genetski modificirana iz komercijalnih razloga, da bi bila otpornija na \u0161teto\u010dine, bolesti, klimatske uvjete i pesticide i da bi davala ve\u0107e urode. Ta nova p\u0161enica nema veze s p\u0161enicom od koje su na\u0161e bake mijesile kruh. Nema \u0161anse da se ljudsko tijelo prilagodi na proizvod koji je rezultat laboratorijske manipulacije i toliko zasi\u0107en toksinima; od zemlje do stola, ta je p\u0161enica tretirana stotinama otrovnih kemikalija.<\/p>\n

Drugi prigovor ka\u017ee da LCHF dovodi do pove\u0107anog unosa bjelan\u010devina, \u0161to tako\u0111er mo\u017ee rezultirati neuravnote\u017eenom prehranom?<\/em><\/p>\n

Bilo bi dobro da oni koji prigovaraju prvo malo prou\u010de o \u010demu se radi. Potpuno je iskrivljeno shva\u0107anje da LCHF prehrana sadr\u017ei vi\u0161e bjelan\u010devina ili vi\u0161e mesa nego \u0161to je to uobi\u010dajeno i preporu\u010dljivo. LCHF zna\u010di vi\u0161e masno\u0107e, a ne vi\u0161e mesa. Kalorije koje prema slu\u017ebenoj piramidi prehrane dobivamo iz ugljikohidrata, sada dobivamo iz prirodnih zdravih masti, ne iz mesa. Ljudsko tijelo je stvoreno da tro\u0161i energiju iz \u0161e\u0107era ili iz masti, u iznimnim slu\u010dajevima izvor energije mogu biti i bjelan\u010devine, ali to nije zdravo. S druge strane, masti su savr\u0161eno gorivo za ljudsko tijelo i upravo zahvaljuju\u0107i tome \u010dovjek je opstao u vremenima kada nije bilo dovoljno hrane, pogotovo one bogate ugljikohidratima. Ljudsko tijelo mo\u017ee pohraniti samo 300 do 400 g glukoze u formi glikogena u jetri i mi\u0161i\u0107ima (kod sporta\u0161a ne\u0161to vi\u0161e), dok masti mo\u017ee pohraniti na desetke kilograma; 400 g glukoze je 1.600 kcal \u2013 koliko dugo bismo pre\u017eivjeli s tom malom koli\u010dinom energije ako ne bismo unosili novu u obliku hrane bogate ugljikohidratima? S druge strane, zdravo i nepretilo ljudsko tijelo pohranjuje deset do 20 kg masnih zaliha tj. 90.000 do 180.000 kcal \u2013 vidite razliku? Na vlastitim masnim zalihama mogli bismo pre\u017eivjeti vi\u0161e mjeseci bez da jedemo, naravno uz uvjet da pijemo teku\u0107inu. Dakle, LCHF nije visokoproteinska dijeta, to je prehrana s visokim udjelom kalorija iz masti, koja je savr\u0161eno zdrava i \u010dovje\u010dja su fiziologija i biokemija prilago\u0111ene na tro\u0161enje masti za energiju. Jo\u0161 je jedno iskrivljeno shva\u0107anje da se na LCHF-u jede previ\u0161e masti. Ni to nije istina. LCHF zna\u010di da najve\u0107i udio kalorija dolazi iz masti, no to ne zna\u010di da se koli\u010dinski pojede najvi\u0161e masti. Preokrenuta piramida na naslovnici moje knjige prikazuje omjer kalorija iz pojedinih grupa namirnica, a ne koli\u010dinu! Udio kalorija i koli\u010dina hrane nije jedno te isto. Iako je postotak kalorija dobivenih iz masti visok, zapravo se koli\u010dinski jede najvi\u0161e povr\u0107a, a najmanje masti. To je zato \u0161to je u mastima najvi\u0161e kalorija, a u povr\u0107u najmanje. Iz male koli\u010dine masno\u0107e dobivamo puno kalorija, dok iz velike koli\u010dine povr\u0107a dobivamo malo kalorija. Po\u0161to se prema LCHF-u \u0161krobasti dio obroka \u2013 krumpir, tjestenina, ri\u017ea, kruh \u2013 zamjenjuje povr\u0107em, zapravo se jede puno vi\u0161e povr\u0107a nego u standardnom obroku, gdje je povr\u0107e naj\u010de\u0161\u0107e samo dekoracija.<\/p>\n

Nutritivno bogata hrana zapravo \u0161tedi novac<\/strong><\/p>\n

Svaki tip alternativne prehrane zahtijeva dodatno vrijeme, anga\u017eman i novac. Kako je to mogu\u0107e uskladiti s dana\u0161njim tempom \u017eivota i, dakako, sa smanjenim ku\u0107nim bud\u017eetima?<\/em><\/p>\n

Imamo dva izbora. Prvo, ne razmi\u0161ljati previ\u0161e o tome \u0161to jedemo i ne tro\u0161iti vrijeme na kuhanje prave doma\u0107e hrane, kupovati u velikim \u0161oping-centrima gotove i polugotove proizvode, komercijalne industrijske prera\u0111evine i pekarske proizvode. Ta je hrana nutritivno osiroma\u0161ena, prepuna kemijskih aditiva, vrlo skupa i \u0161teti zdravlju, radi \u010dega nas prije ili kasnije \u010dekaju jo\u0161 i dodatni tro\u0161kovi posjeta lije\u010dniku, dijagnosticiranja i lije\u010denja. \u201cPrednost\u201d ovog odabira je vi\u0161e vremena za druge stvari, kao \u0161to su dru\u0161tvene mre\u017ee, igrice na kompjuteru i gledanje TV-a, jer smo od takve hrane preumorni i nemamo energije za iza\u0107i van, oti\u0107i s djecom na plivanje ili vo\u017enju biciklom. Drugi izbor je razmi\u0161ljati i informirati se o tome \u0161to jedemo i kako ta hrana utje\u010de na na\u0161e zdravlje, po\u010deti kupovati pravu doma\u0107u hranu na tr\u017enicama i kod obli\u017enjih malih proizvo\u0111a\u010da, po\u010deti kuhati i jesti nutritivno bogatu hranu koja daje energiju, sitost i \u010duva dobro zdravlje. Na taj se na\u010din novac zapravo \u0161tedi, kako u sada\u0161njem trenutku tako i u budu\u0107nosti, jer \u010duvamo svoje zdravlje i smanjujemo ili potpuno ukidamo tro\u0161kove lije\u010denja od bolesti koje nastaju od nezdrave neprirodne hrane. \u201cNedostatak\u201d ovog odabira je \u0161to moramo ulo\u017eiti vrijeme u razmi\u0161ljanje, planiranje, kupovinu i pripremu hrane, pa nam ostaje manje vremena za elektronsku stimulaciju. No kako smo od zdrave hrane puni energije i vitalni, vi\u0161e ni ne \u017eelimo sjediti pred kompjuterom i TV-om, ve\u0107 bez problema nalazimo vrijeme za oti\u0107i s djecom na plivanje, vo\u017enju biciklom ili planinarenje, \u0161to nam dodatno pobolj\u0161ava zdravlje.<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Anita \u0160upe: Moderan na\u010din prehrane koji se bazira na \u017eitaricama, krumpiru i pekarskim proizvodima nije dobar ni zdrav ni za koga i upravo je on uzrok epidemije bolesti i debljine.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-127623","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/127623","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=127623"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/127623\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=127623"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=127623"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=127623"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}