{"id":127140,"date":"2013-10-17T08:21:35","date_gmt":"2013-10-17T06:21:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=127140"},"modified":"2013-10-16T18:23:16","modified_gmt":"2013-10-16T16:23:16","slug":"doktor-google-opasan-po-zdravlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/10\/17\/doktor-google-opasan-po-zdravlje\/","title":{"rendered":"Doktor Google opasan po zdravlje"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/drgoogle.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-127141\" title=\"drgoogle\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/drgoogle-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Iznenada vam se pojavila velika modrica na nozi. Postoji ve\u0107 tri dana. Menja boje. Odlazite na pretra\u017eiva\u010d Gugl i kucate simptome. I, padate sa stolice! Upravo ste saznali da mo\u017eda imate trombocitopeniju, te\u0161ko oboljenje krvi kada krv ne mo\u017ee da se zgru\u0161a. Posledice su u\u017easne! Mo\u017ee nasmrt da se iskrvarite? Prestravljeni odlazite kod doktora.<\/p>\n<p>On vas gleda i pita otkuda vam ideja da imate tu bolest krvi, kada vam je samo pukao kapilar. A vi ka\u017eete da ste to pro\u010ditali na internetu.<\/p>\n<p>Priznajte, koliko puta ste poku\u0161ali da se le\u010dite preko Gugla? Kada ste imali temperaturu od 40 stepeni? Osip po ko\u017ei? A dijagnoze su bile sifilis, virusni osip, tumor na mozgu, meningitis ili upala mozga&#8230;<\/p>\n<p>Upravo zbog toga, stru\u010dnjaci savetuju da pre nego \u0161to sami postavite \u201eonlajn dijagnozu\u201c, potra\u017eite mi\u0161ljenje lekara, koji je proveo ve\u0107inu svog \u017eivota \u0161koluju\u0107i se kako bi mogao da vam pru\u017ei adekvatnu pomo\u0107.<\/p>\n<p>Dr Nevenka Dimitrijevi\u0107, specijalista op\u0161te medicine u DZ Vo\u017edovac, ka\u017ee za Kurir da se sve \u010de\u0161\u0107e de\u0161ava da u dom zdravlja dolaze ljudi koji su sami sebi postavili dijagnozu.<\/p>\n<p>&#8211; S takvim pacijentima je jako te\u0161ko uspostaviti saradnju. Ka\u017eu: \u201eImam rak i treba mi magnetna rezonanca\u201c! Kada ih pitamo ko im je postavio dijagnozu, ka\u017eu da su to uradili sami. Preko interneta. I tu nastane problem. Jer, takve pacijente je te\u0161ko razuveriti i objasniti im da ne boluju od smrtonosne bolesti, ve\u0107 da simptom poput glavobolje mo\u017ee da bude posledica brojnih drugih poreme\u0107aja. Ono \u0161to nama dodatno ote\u017eava rad jeste \u010dinjenica da od takvih bolesnika retko mo\u017eete da dobijete pravu informaciju o tome koje su lekove pili &#8211; navodi dr Dimitrijevi\u0107.<\/p>\n<p>Prema njenim re\u010dima, svi ljudi bi trebalo da, \u010dim primete simptome koji im smetaju i odvla\u010de pa\u017enju vi\u0161e od nedelju dana, zaborave na internet i le\u010denje biljnim preparatima i obrate se lekaru.<\/p>\n<p>Na Guglu informacije mogu da budu neproverene, neta\u010dne i nestru\u010dne. Za\u0161to biste se prestravljivali kada jednostavno mo\u017eete da uzmete svoju knji\u017eicu i posetite lekara koji vas godinama le\u010di i zna sve o vama?<\/p>\n<p>Svaka \u010detvrta \u017eena pogre\u0161i<\/p>\n<p>Nedavno britansko istra\u017eivanje pokazalo je da je svaka \u010detvrta \u017eena konsultuju\u0107i Gugl sama sebi barem jednom pogre\u0161no postavila dijagnozu. Na taj na\u010din produ\u017eile su tok bolesti i le\u010denje. U istra\u017eivanju je u\u010destvovalo 1.000 \u017eena, od kojih je \u010dak jedna petina zaklju\u010dila da ima neku te\u0161ku bolest na osnovu informacija s interneta.Naj\u010de\u0161\u0107e la\u017ene uzbune izazivaju sumnje na rak dojke, dok su mnoge \u017eene pogre\u0161no zaklju\u010dile da pate od povi\u0161enog krvnog pritiska ili astme..<\/p>\n<p>kurir.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Bezopasne modrice po telu, glavobolje ili osip po ko\u017ei ne zna\u010de da imate trombocitopeniju, rak mozga ili sifilis<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-127140","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/127140","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=127140"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/127140\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=127140"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=127140"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=127140"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}