{"id":126910,"date":"2013-10-14T10:22:10","date_gmt":"2013-10-14T08:22:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=126910"},"modified":"2013-10-14T10:22:10","modified_gmt":"2013-10-14T08:22:10","slug":"gluten-i-njegova-stetnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/10\/14\/gluten-i-njegova-stetnost\/","title":{"rendered":"Gluten i njegova \u0161tetnost"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/wheat.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-126911\" title=\"wheat\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/wheat-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/wheat-150x150.jpg 150w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/wheat-144x144.jpg 144w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/wheat-50x50.jpg 50w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/10\/wheat-70x70.jpg 70w\" sizes=\"(max-width: 150px) 100vw, 150px\" \/><\/a>Gluten je bjelan\u010devina \u010dija se\u00a0 molekula naj\u010de\u0161\u0107e nalazi u \u017eitaricama poput ra\u017ei, p\u0161enice i je\u010dma. Nalazi se u gotovo svakoj vrsti kruha, \u017eitarica ili \u017eita. Ve\u0107ina vrsta kruha sadr\u017ei ovu bjelan\u010devinu. Ljudi koji izbjegavaju gluten spadaju u dvije kategorije \u2013 ili su alergi\u010dni na njega (ovo je poznato kao celijaklija) ili zato \u0161to vjeruju da \u0107e im to donijeti zdravstvene probleme. Problem je u tome \u0161to je velik broj ljudi alergi\u010dan na gluten, no toga nisu niti svjesni!<\/p>\n<p>Najlak\u0161i na\u010din da se izbjegne ovaj protein je izbjegavati namirnice koje ga sadr\u017ee ili ih konzumirati u vrlo malim koli\u010dinama.<\/p>\n<p>Zbog \u010dega gluten nije dobar za vas:<\/p>\n<p>&#8211; Gluten ni ne zvu\u010di kao ljepilo (eng. glue) bez razloga<\/p>\n<p>&#8211; Gluten se uglavnom nalazi u p\u0161eni\u010dnim proizvodima poput kruha. Jeste li primijetili da kada stavite kruh u usta on djeluje kao ljepilo, pa zamislite onda \u0161to radi va\u0161oj probavi a posebno debelom crijevu. On u potpunosti za\u010depi va\u0161e debelo crijevo, ometa slobodni protok hrane u crijevima te usporava va\u0161 probavni sustav, pospje\u0161uje zatvor te se lijepi za va\u0161e crijevne stijenke poput ljepila te je krajnje opasan za vas.<\/p>\n<p>&#8211; Gluten sadr\u017ei za probavu iritiraju\u0107e lektine te fitate koji se ve\u017eu za minerale \u2013 Gluten skuplja minerale koje ste konzumirali iz ostale hrane, naravno ne iz kruha koji jedete. To ih ve\u017ee i sprije\u010dava va\u0161e tijelo da ih apsorbira i izvu\u010de iz hrane kako bi ih absorbiralo u va\u0161 sustav, te tako p\u0161enica u glutenu sprije\u010dava apsorpciju va\u017enih minerala u va\u0161e tijelo.<\/p>\n<p>&#8211; Opioidni peptidi prona\u0111eni u p\u0161enici \u2013 ovo je droga koju obi\u010dno nalazimo u morfiju i ostalim te\u0161kim drogama te je to razlog zbog kojeg neki ljudi ka\u017eu kako su gluten i p\u0161enica ovisni\u010dke tvari koje vas tjeraju da jedete vi\u0161e nego ina\u010de \u0161to je jako opasno za vas. Optoidni peptidi koji se nalaze u p\u0161enici poznati su po tome \u0161to mogu izazvati ovisnost kod nekih ljudi te se mo\u017ee dogoditi povla\u010denje simptoma po povla\u010denju p\u0161enice iz prehrane. Oni se tako\u0111er povezuju sa \u0161izofrenijom kao mogu\u0107i njen uzrok ili bar pokreta\u010d te bolesti. Nadalje, \u0161izofreni\u010darima su se \u010desto smanjili simptomi po uklanjaju p\u0161enice iz njihove prehrane.<\/p>\n<p>&#8211; Gluten uzrokuje upalu crijeva \u2013 80% ljudi stvaraju antitijela protiv proteina koji je izdvojen iz glutena iz p\u0161enice. Tako da ogroman dio stanovni\u0161tva konzumira gluten na koji su alergi\u010dni. To oslabljuje i usporava va\u0161 imunolo\u0161ki sustav. Nadalje, 99% stanovni\u0161tva ima genetske predispozicije za razvijanje antitijela protiv glutena. Antitijela koja djeluju u crijevima zapravo mogu biti dobra vijest, zbog toga \u0161to tijelo ne reagira na gluten odmah, ve\u0107 proteini glutena mogu u\u0107i u krvotok znatno lak\u0161e pogotovo ako su crijeva ve\u0107 negdje propusna te izazvati imunolo\u0161ku reakciju u drugim dijelovima tijela. Upalni u\u010dinak glutena u crijevima uzrokuje prerano odumiranje crijevnih stanica te uzrokuje njihovu oksidaciju. Ovaj efekt stvara propusna crijeva koja pak mogu dopustiti bakterijskim proteinima te drugim otrovnim spojevima da u\u0111u u krvotok \u0161to tako\u0111er mo\u017ee dovesti do autoimunih napada u tijelu. Propusna crijeva tako\u0111er zna\u010de da se hrana ne probavlja pravilno te se hranjive tvari ne probavljaju u potpunosti, \u0161to mo\u017ee dovesti do nedostataka hranjivih tvari.<\/p>\n<p>&#8211; Antitijela \u2013 Va\u0161e tijelo se manifestira i stvara antitijela protiv proteina glutena. Dokazano je da on napada sr\u010dano tkivo te se povezuje sa bolestima srca po\u0161to napada srce i uzrokuje mnoge probleme.<\/p>\n<p>&#8211; Gluten mo\u017ee podr\u017eati izgradnju stanice raka \u2013 Gluten se sna\u017eno povezuje sa stvaranjem stanica raka (pogotovo kod ljudi koji pate od celijaklije) te su to mnoge studije dokazale. Pa \u010dak i ako ne uzrokuje rak direktno, on pru\u017ea osnovu za izgradnju stanica raka u va\u0161em organizmu te smanjuje njegovu korisnost, demineralizira te ko\u010di va\u0161e tijelo da apsorbira minerale na najbolji na\u010din. Tako oslabljujete svoj imunolo\u0161ki sustav te je vjerojatnije da \u0107ete pogodovati stvaranju raka ako jedete mnogo tjestenine i kruha svaki dan.<\/p>\n<p>&#8211; P\u0161enica Klice Aglutinin \u2013 Ovo, kad se proizvede u nenormalnim koli\u010dinama, demineralizira i uzrokuje da se zalihe vitamina D iscrpe abnormalno \u0161to dovodi do brzog deficita vitamina D koje pak vu\u010de sa sobom slabljenje kostiju, oslabljeni imunolo\u0161ki sustav te ranjivost prema napadima bakterija te infektivnih bolesti.<\/p>\n<p>1. Gluten se tako\u0111er povezuje sa \u0161izofrenijom kao mogu\u0107im uzrokom ili barem kao pokreta\u010dem te bolesti. \u0160izofreni\u010darima se znatno smanje simptomi \u010dim se p\u0161enica ukloni iz njihove prehrane.<\/p>\n<p>2. Gliadin, bjelan\u010devina od koje je uz glutenin slo\u017een gluten, je glavni razlog zbog kojeg gluten mo\u017ee biti sli\u010dan u strukturi ostalih proteina koji se nalaze u tkivima organa kao \u0161to je \u0161titnja\u010da ili gu\u0161tera\u010da; antitijela koja se stvore protiv gliadina mogu po\u010deti napadati te organe te na kraju uzrokovati autoimune bolesti kao \u0161to su hipertireoza ili dijabetes tipa 1.<\/p>\n<p>Nadamo se da je ovaj \u010dlanak pomogao odgovoriti na pitanje jeli gluten lo\u0161 za vas. No ako jo\u0161 niste sigurni, bilo bi bolje da to dublje istra\u017eite. Te\u0161ko je za ljude odre\u0107i se omiljene hrane kao \u0161to je kruh i tjestenina, no oni jednostavno nisu dobri za vas te \u0107ete se od njih razboljeti. Umjesto toga, usredoto\u010dite se na prehranu punu bjelan\u010devina, vo\u0107a te zdravih esencijalnih masti. To je na\u010din na koji je na\u0161em organizmu odre\u0111eno da jedemo, no ako ne slijedimo taj put idemo krivim smjerom.<\/p>\n<p>hop.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Gluten je bjelan\u010devina \u010dija se\u00a0 molekula naj\u010de\u0161\u0107e nalazi u \u017eitaricama poput ra\u017ei, p\u0161enice i je\u010dma. Nalazi se u gotovo svakoj vrsti kruha, \u017eitarica ili \u017eita. Ve\u0107ina vrsta kruha sadr\u017ei ovu bjelan\u010devinu. Ljudi koji izbjegavaju gluten spadaju u dvije kategorije \u2013 ili su alergi\u010dni na njega (ovo je poznato kao celijaklija) ili zato \u0161to vjeruju da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":126911,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-126910","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/126910","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=126910"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/126910\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/126911"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=126910"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=126910"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=126910"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}