{"id":126455,"date":"2013-10-09T10:28:07","date_gmt":"2013-10-09T08:28:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=126455"},"modified":"2013-10-09T10:28:07","modified_gmt":"2013-10-09T08:28:07","slug":"neobicne-funkcije-tijela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/10\/09\/neobicne-funkcije-tijela\/","title":{"rendered":"Neobi\u010dne funkcije tijela"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Neobi\u010dne funkcije tijela, od kojih su mnoge izgubile svoju evolucijsku svrhu, ipak su i dalje tu.<\/p>\n

Stru\u010dnjaci jo\u0161 uvijek ne znaju za\u0161to pla\u010demo dok se smijemo, no sigurni su da su i smijeh i plakanje psiholo\u0161ka reakcija na stanje poja\u010danog emocionalnog uzbu\u0111enja.<\/p>\n

– Iako povezujemo plakanje s tugom, suze su puno kompleksniji tjelesni mehanizam, a pokre\u0107u ih razne emocije, od boli i tuge do ekstremnog veselja. To je samo jedan od na\u010dina na koji je tijelo evoluiralo – ka\u017ee Robert Provine, psiholog sa Sveu\u010dili\u0161ta Maryland.<\/p>\n

Za\u0161to pla\u010demo dok re\u017eemo luk?<\/p>\n

Tijekom rezanja luka pucaju njegove stanice i izlaze enzimi koje proizvodi plin propanetial sulfoksid. Nakon \u0161to plin dosegne o\u010di, reagira sa sluznicom i proizvodi blagu sumpornu kiselinu. Mozak tada signalizira o\u010dima da suzne \u017elijezde proizvedu vi\u0161e suza kako bi se isprali plinovi i za\u0161titile o\u010di. \u0160to se bolje usitni, luk proizvodi vi\u0161e iritiraju\u0107i plinova. Dobra obrana je dr\u017eanje luka u hladnjaku prije rezanja, jer se pri niskim temperaturama enzimi sporije osloba\u0111aju, a najve\u0107a koncentracija enzima je na dnu luka, pa \u0107e biti manje suza ako se taj dio re\u017ee na kraju.<\/p>\n

Za\u0161to zglobovi pucketaju?<\/p>\n

U na\u0161em tijelu ve\u0107ina zglobova je diartrozno, tj. oni su pokretni ko\u0161tani spojevi. U njima dvije kosti dolaze zajedno u kapsuli, a unutar te zglobne \u010dahure je mazivo – sinovijalna teku\u0107ina s otopljenim plinovima. Kod protezanja zgloba teku\u0107ina se sabija u njemu, zbog \u010dega se du\u0161ikovi plinovi i zrak osloba\u0111aju unutar \u010dahure i zatim \u010duje zvuk pucketanja. Nakon \u0161to se plin ispusti, zglob postaje malo fleksibilniji. Ipak, isti zglob ne mo\u017ee pucati nekoliko puta, jer se plinovi moraju ponovno nakupiti da bi do\u0161lo do zvuka.<\/p>\n

\u0160to uzrokuje \u017emarce?<\/p>\n

Znanstveno ime \u017emaraca je piloerection, a javljaju se zbog hladno\u0107e ili straha. Prije nekoliko milijuna one su imale svoj evolucijski smisao – tada su na\u0161i preci imali vi\u0161e dlaka te bi se njihovim podizanjem zarobio zrak izme\u0111u, pa bi ljudima bilo toplije. Tako\u0111er, podignute dlake uslijed straha djelovale su kao obrambeni \u0161tit od predatora, dok danas \u017emarci zapravo vi\u0161e nemaju svrhu.<\/p>\n

Od \u010dega o\u010di titraju?<\/p>\n

Titranje kapaka slu\u017ebeno se naziva miokimijam, a znatno je \u010de\u0161\u0107e kod donjeg nego kod gornjeg kapka. Iako znanstvenici ne znaju to\u010dan uzrok titranja, ono se povezuje sa stresom, naprezanjem oka, slabom prehranom, prekomjernom koli\u010dinom alkohola i alergijama. Titranje kapaka naj\u010de\u0161\u0107e je benigno, a kao prva pomo\u0107 navodi se smanjenje unosa kava, cigareta i alkohola te vi\u0161e sna.<\/p>\n

Rastu li u\u0161i cijeli \u017eivot?<\/p>\n

Vanjski dio uha raste cijeli \u017eivot, po\u010dev\u0161i od ro\u0111enja, obja\u0161njavaju znanstvenici. Njihov je rast najve\u0107i do desete godine \u017eivota, a tada se usporava i svake godine u\u0161i se pove\u0107avaju za 0,22 mm, pokazala je studija britanskog Kraljevskog koled\u017ea. I sama se u\u0161na hrskavica pove\u0107ava, a ne samo ko\u017ea koja visi s uha. No veli\u010dina u\u0161nog kanala ipak ostaje ista cijeli \u017eivot.<\/p>\n

Nitko se ne ra\u0111a s pjegicama<\/p>\n

Pjegice nastaju kao posljedica previ\u0161e pigmenta u ko\u017ei, a iako se djeca mogu roditi s made\u017eima i nekim oblicima mrlja, niti jedna beba nema pjegice. One nastaju tek nakon izlaganja suncu, osobito kod beba svijetle puti i plavih o\u010diju. Iako pjegice djeluju slatko, one su zapravo jasan znak o\u0161te\u0107enja ko\u017ee na suncu, pa je djecu sklonu njima potrebno redovito mazati kremom sa za\u0161titnim faktorima i po zimi.<\/p>\n

Za\u0161to oko svjetla vidimo aureole?<\/p>\n

Svjetlucavi krugovi koji nam se privi\u0111aju oko svjetla nakon iznenadnog dolaska iz mraka demonstriraju koliko je ljudsko oko nesavr\u0161eno. Uslijed nagle promjene veli\u010dine zjenica kao i prilagodbe o\u010dne le\u0107e dolazi do fenomena sferi\u010dne aberacije. Gotovo svi ljudi vide svjetle\u0107e obru\u010de oko svjetla, \u0161to ne zna\u010di da s njihovim vidom ne\u0161to nije u redu, obja\u0161njavaju znanstvenici.<\/p>\n

24sata.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za\u0161to osje\u0107amo \u017emarce, vidimo aureole, pla\u010demo zbog luka…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-126455","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/126455","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=126455"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/126455\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=126455"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=126455"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=126455"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}