{"id":125987,"date":"2013-10-03T08:51:05","date_gmt":"2013-10-03T06:51:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=125987"},"modified":"2013-10-03T08:51:05","modified_gmt":"2013-10-03T06:51:05","slug":"socijalni-parazitizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/10\/03\/socijalni-parazitizam\/","title":{"rendered":"Socijalni parazitizam"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Dnevnik lunoprof<\/strong><\/p>\n

Osvajaci robova<\/span> – U ovoj prici, ako se radi o mravima, kazemo kako se radi o parazitskoj vrsti znacajnog imena “Protomognathus americanus”. Kada mravi Protomognathus americanus napadnu leglo mrava Temnothorax longispinosus, prvo pobiju sve odrasle mrave, a zatim ukradu i odvedu njihove mlade u svoj mravinjak na prisilan rad, gdje kao robovi vode brigu o robovlasnickim potomcima, mladim larvama. U stvari mravi-robovi Temnothorax longispinosus do\u0111u kao housekeeper & baby sitter (2u1) svom vlasniku.<\/p>\n

Ako tu istu pricu pricamo o covjecanstvu, zvucimo posve drugacije. Kazujemo pricu o eliti, naprednijim drustvima, civilizacijama ili civilizacijskim dosezima… emigracijama ili imgracijama, kretanjima.. fluktuacijama..<\/p>\n

Drustvo i drzave<\/span> – ako se radi o mravima, pricamo o parazitskom drustvu, robovlasnickom sustavu, gdje mravi-paraziti koriste mrave-robove za odrzanje svoje parazitske vrste…<\/p>\n

Ipak to nikad ne radimo dok pricamo o ljudima, posebno zapadne civilizacije. Kod istih drustvenih odnosa, cuti cemo samo uredeni svijet, civilizirane drzave, pravne drzave.. legalizam, pravosude, komisija, medunarodno pravo… financijska industrija, ljudska prava, znastvena dostignuca, ekologija, civilno drustvo,…<\/p>\n

Vise od pola zivotinjskih vrsta zivi u nekoj vrsti parazitskih odnosa sto prakticno znaci da iskoristavaju svoje domacine. Gledano evolucijskim pristupom americki proizvodaci-robova osvajanjima (Protomognathus americanus) spadaju u vrstu starih socijalnih parazita cije prezivljavanje u potpunosti ovisi o drugoj vrsti mrava (Temnothorax longispinosus). Njihovo mravlje roblje ima zadacu brinuti se o leglu matice robovlasnika, nabavljati hranu, ali i hraniti “mlade” svog gazde. Na koncu i obrana legla spada u njihov posao.<\/p>\n

Skoro citavo covjecanstvo danas zivi u uredenim drzavama, na takozvanom visokom civilizacijskom nivou kolektivnog zivljenja u takozvanim socijalnim zajednicama, gdje “elita” vrste organizirano iskoristava domacina iste vrste ili stranca iste vrste….. za potpuno jednake potrebe kao u gornjem, “mravljem” pasusu.<\/p>\n

Pretpostavka najnovijeg znastvenog istrazivanja Susanne Foitzik sa Instituta za Zoologiju iz Mainza, o mravljim zajednicama kaze kako mravlji robovi ne uspijevaju odmah prepoznati larve o kojima se brinu kao mladuncad svojeg porobljivaca te se stoga ponasaju kao da se radi o vlastitoj vrsti, vlastitom opstanku.<\/p>\n

U trenutku “spoznaje”, na odredenom stupnju razvoja larve, kako upravo pomazu “umnazanje” i “opstanak” svojih tlacitelja, kako se radi o potomcima “robovlasnika” te time i jacanju njihove moci, robovi prekidaju brigu oko larvi druge vrste. Mogli bi zakljuciti kako mravlje robovlasnistvo funkcionira besprijekorno samo do odredenog momenta, do pobune “roblja” koje nema vise sto izgubiti jer sebe ionako ne posjeduje, a potomstvo koje svakoj vrsti daje sansu nije njihovo vec osvajacevo. Sasvim dovoljan razlog kako bi mravlji-robovi pokrenuli “pobune” u kojima ubijaju larve svojih okupatora. Borba za opstanak sprecavanjem razmnozavanja. Ucestalost pobuna se smanjuje smanjenjem broja larvi okupatora. Kontrola moci mravljih parazita svodi se, dakle, na kontrolu brojnosti njihove populacije.<\/p>\n

Unistavanjem potomstva, ali i nebrigom o robovlasniku, njegova potreba okupacije novih kolonija robova smanjuje se, ali se smanjuju i ekspanzione mogucnosti. Robovi time cuvaju slobodna legla svoje vrste omogucujuci im slobodan zivot i razmnozavanje. Kako stvari stoje, izgleda kako ni jedna od mravljih vrsta nema potrebu za totalnim unistenjem druge zajednice. Robovi u pobunama ne unistavaju citava legla svojih porobljivaca, kao sto ni parazitska vrsta ne porobljuje vise od svojih potreba.<\/p>\n

Priroda svojim zakonitostima (nagon odrzanja) dovodi suprotstavljene vrste u balans ne dozvoljavajuci nadmocnu prevlast ni jednoj ni drugoj vrsti, time odrzavajuci obje. Ovakvo “socijalno” pona\u0161anje prisutno je kod mnogih zajednica insekata koje funkcioniraju na principu socijalnog parazitizma tj. robovlasnistva.<\/p>\n

Gdje je ta “kocnica” protiv potpunog unistenja i samounistenja nestala u socijalnim zajednicama ljudskih bica? Kod pojedinca? I kada je nestala? Da li je nestala? Da li je nestala samo kod “elite” ili je ta pojava prisutna kod svih?<\/p>\n

Mozda jos nije kod vecine ne-elite “isparila” u evolucijskom zaboravu, no na dobrom smo putu, bar mi u zapadnom svijetu, da krenemo strmoglavce i bez kocnica. Naprosto zaboravljajuci ih, kao sto zaboravljamo prirodu i prirodan slijed zivota… Kao sto sve cesce zaboravljamo kako smo ljudi, humana i prirodna bica…. te kako ti zakoni vrijede i za nas, pogotovo za nas ne-elitu.<\/p>\n

Pollitika<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Skoro citavo covjecanstvo danas zivi u uredenim drzavama, na takozvanom visokom civilizacijskom nivou kolektivnog zivljenja u takozvanim socijalnim zajednicama, gdje “elita” vrste organizirano iskoristava domacina iste vrste ili stranca iste vrste..<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-125987","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/125987","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=125987"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/125987\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=125987"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=125987"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=125987"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}